Slatkovodni i morski okoliš

Promijenite jezik
Page Zadnja izmjena 2017-12-19
7 min read
Sav život na našem planetu, uključujući ekosustave, društvo i gospodarstvo, ovisi o vodi. Morski i slatkovodni ekosustavi imaju brojne važne funkcije:
  • filtriranje, razrjeđivanje i pohrana vode
  • sprečavanje poplava
  • održavanje klimatske ravnoteže na lokalnoj i globalnoj razini
  • zaštita biološke raznolikosti

Oba ekosustava pružaju širok raspon dobara i usluga kao i prirodne resurse, načine trgovanja i prijevoza te mogućnosti za rekreaciju. Zaštita navedenih korisnih funkcija zahtijeva jednako širok pristup. Politike o slatkovodnom i morskom okolišu trebaju se integrirati s onima o prilagodbi klimatskim promjenama i biološkoj raznolikosti. Također se trebaju integrirati s politikama o različitim povezanim sektorima kao što su poljoprivreda, turizam, energetika i prijevoz.

Europski slatkovodni resursi pod sve su većim pritiskom, a priobalna područja i mora značajno su se izmijenila zbog stoljeća ljudske aktivnosti. To je uzrokovalo ekološke promjene u priobalnim i morskim ekosustavima kao što je zagađenje vode i eutrofikacija (ili obogaćivanje vode hranjivim tvarima), gubitak biološke raznolikosti, uništavanje krajolika i erozija obale.

Pritisci kao što je način uporabe zemljišta, zahvaćanje vode i klimatske promjene mogu izmijeniti prirodne režime toka vodnih tijela. Uz to, u nekim područjima potrošnja vode često premašuje njezinu raspoloživost, što uzrokuje nestašice vode. Moramo poboljšati načine na koje upotrebljavamo morske i slatkovodne resurse i njima upravljamo ako želimo nastaviti ostvarivati koristi iz važnih funkcija koje nam pruža naš vodni ekosustav.

Zaštita slatkovodnih i morskih resursa i osiguravanje njihove ekološke kvalitete temelj je okolišne politike EU-a. Okvirna direktiva o vodama (WFD) koja je donesena 2000. i Okvirna direktiva o morskoj strategiji (MSFD) iz 2008. okvir su za upravljanje cjelokupnim vodnim ekosustavima. Cilj je tih direktiva postizanje dobrog ekološkog stanja slatkovodnih i morskih resursa putem pristupa koji se temelji na poštivanju načela koja vladaju u ekosustavima ili holističkog pristupa.

Europske vode mnogo su čišće nego prije 25 godina zahvaljujući ulaganju u sustave za pročišćavanje otpadnih voda. Međutim, cilj Okvirne direktive o vodama za 2015. ostvaren je samo za 53 % površinskih voda u Europi. Ostatak površinskih voda i dalje je u lošem ekološkom stanju (Izvješće o upravljanju riječnim slivovima za 2012.).

Unatoč znatno poboljšanom pročišćavanju otpadnih voda, smanjenju prekomjernog izlova i povećanju zaštićenih morskih područja, ciljevi Okvirne direktive o morskoj strategiji do 2020. za postizanje dobrog ekološkog stanja u priobalnim i morskim okolišima još uvijek predstavljaju izazov. 

 

Politike EU-a

Zaštita zajedničkih europskog slatkovodnog i morskog okoliša, resursa i ekosustava od zagađenja, prekomjernog zahvaćanja i strukturnih promjena zahtijeva koordinirane mjere na razini EU-a.

Okvirna direktiva o vodama pruža okvir za zaštitu voda i upravljanje vodama u EU-u. Države članice EU-a 2010. objavile su 160 planova za upravljanje riječnim slivovima za razdoblje od 2009. do 2015. da bi se zaštitio i poboljšao vodeni okoliš. Drugi skup planova za upravljanje riječnim slivovima za razdoblje od 2016. do 2021. dovršen je 2016./2017.

Europska je komisija 2012. objavila Plan zaštite europskih vodnih resursa (COM(2012)673). Taj je plan usmjeren na mjere politike s ciljem poboljšanja načina na koji se postojeće zakonodavstvo u području voda primjenjuje u praksi i na integraciju ciljeva vodne politike s drugim politikama. U planu se zalaže za vodne politike koje se odnose na učinkovitu upotrebu vodnih resursa i održivo upravljanje vodama do 2050. dakle u istom vremenskom okviru kao i strategija Europa 2020.

Uz Okvirnu direktivu o vodama i Plan zaštite, još su četiri direktive objavljene u svrhu osiguranja dobrog stanja europskih voda:

Direktivom o poplavama (2007/60/EZ), kojom se potiče razvoj planova upravljanja rizicima od poplava, također se u velikoj mjeri podupiru ciljevi Okvirne direktive o vodama.

Okvirna direktiva o morskoj strategiji, koju podupire Okvirna direktiva o vodama te direktive o staništima i pticama, integriran je odgovor koji se temelji na cjelokupnim ekosustavima i kojim se želi postići dobro ekološko stanje za brojne posebne aspekte okoliša.

Kao što je utvrđeno u Okvirnoj direktivi o morskoj strategiji, tri važna koraka u provedbi napravljena su 2012.: (1) države članice podnijele su izvješća o početnoj procjeni trenutačnog ekološkog stanja morskih voda (članak 8. Okvirne direktive o morskoj strategiji); (2) države članice utvrdile su što dobro stanje okoliša (GES) znači za morske vode relevantnih morskih regija i podregija (članak 9. Okvirne direktive o morskoj strategiji); (3) države članice utvrdile su ekološke ciljeve i povezane pokazatelje da bi usmjeravale svoj napredak prema postizanju dobrog stanja okoliša do 2020. (članak 10. Okvirne direktive o pomorskoj strategiji).

Druge važne politike EU-a koje predstavljaju usklađen pristup pitanjima koja su povezana s upravljanjem morskim okolišem, a koje doprinose poboljšanoj koordinaciji među različitim politikama jesu Integrirana pomorska politika (IMP), integrirano upravljanje obalnim zonama (ICZM), Direktiva o prostornom planiranju morskog područja (2014/89/EU) i Zajednička ribarska politika (CFP).

Europske vode nisu briga samo EU-a. Već desetljećima brojne organizacije i konvencije omogućuju snažnu regionalnu i međunarodnu suradnju, poglavito:

Struktura mreže Eionet pri agenciji EEA pruža i čvrst temelj za uspostavu usklađene politike i provedbenog okvira među zemljama koje nisu članice EU-a/EGP-a i susjednim državama.

 

Aktivnosti EEA-e

Misija je agencije EEA pružati pravovremene, ciljane, relevantne i pouzdane informacije o pitanjima vezanim za upravljanje morske vodama i slatkovodnim sustavima. Ovu misiju podržava Europski tematski centar za kopnene, priobalne i morske vode (ETC/ICM).

EEA podržava provedbu i procjenu postojećih i budućih vodnih i morskih politika EU-a. Doprinosi sveobuhvatnoj bazi znanja koje se odnosi na očuvanje, otpornost i obnovu europskih vodnih i morskih ekosustava. Time se stvara čvrsta osnova za donošenje politika u obliku izvješća, podataka, pokazatelja i procjena, a svi ti oblici dostupni su na internetskim stranicama agencije EEA i na internetskim informacijskim platformama (WISE-Freshwater, WISE-Marine).

Europski informacijski sustav za vode (WISE) partnerstvo je između Europske komisije (Glavna uprava za okoliš, Zajednički istraživački centar i Eurostat) i agencije EEA. WISE je sveobuhvatni portal saznanja o slatkovodnim sustavima. Centar za podatke o vodi važan je dio sustava WISE i pruža podatke i druge informacije koje su za dionike prikupile institucije EU-a. Preglednici i interaktivne karte sustava WISE omogućuju pristup širokom rasponu informacija koje se predstavljaju u geografskom kontekstu.

WISE-Marine razvija se kao internetski portal za razmjenu informacija o morskom okolišu na razini EU-a. Usmjeren na morski okoliš na europskoj razini, on će nadopuniti slične elemente na regionalnim i nacionalnim razinama, kao što su regionalne konvencije o moru i informacijski sustavi o moru država članica. WISE-Marine pružat će podatke i informacije u skladu sa zajedničkim standardima i doprinosit će boljem donošenju odluka o očuvanju i održivoj upotrebi morskog okoliša.

Uz izvješća agencije EEA o stanju okoliša (SOER) koja se objavljuju svakih pet godina, agencija objavljuje i niz izvješća u kojima se procjenjuje stanje europskih voda i morskog okoliša: Stanje europskih mora (2015.), Kakvoća europske vode za kupanje (2016., 2017.), Morski plodovi u Europi (2016.), Rijeke i jezera u europskim gradovima (2016.), Europske vodne politike i ljudsko zdravlje (2016.), Arktički okoliš (2017.) i izvješće o cijenama vode (2017.).

Izvješća agencije EEA bave se ključnim aspektima vode za donošenje politika kao što su učinkovita upotreba i ekonomija resursa, ekološko i kemijsko stanje, hidromorfologija (ili fizičke karakteristike vodnih tijela), osjetljivost i biološka raznolikost.

ETC/ICM objavljuje i tehnička izvješća kojima se može pristupiti na internetskim stranicama centra.

Izgledi/naglasci

EEA će nastaviti pružati informacije i procjene s jačim naglaskom na pristup koji se temelji na ekološkom sustavu te na održivo upravljanje i uporabu vode europskih mora. Sustav WISE nastavit će održavati bazu znanja koja je potrebna za nadzor napretka Europe na putu prema dobrom stanju okoliša za slatkovodne i morske okoliše.

Korisne poveznice

 

Povezani sadržaj

Povezani podaci

WISE WFD Database WISE WFD Database The WISE-WFD database contains data from River Basin Management Plans reported by EU Members States according to article 13 of the Water Framework Directive. The full database is quite complex and not yet made available for public download. However, a number of aggregation queries have been made, these aggregation queries extract data from the database and present it as data tables that can be downloaded in Excel format. Most of the reported data are considered final, however, in some cases they are considered provisional by Member States. The aggregation tables are updated when the underlying WFD Database is updated with new or corrected data. It is therefore important to associate the use of any information in the tables with the date in which data was retrieved. The tables are organised for an access at various levels of overviews versus details - aggregated at country, river basin district (RBD) or in some cases even RBD-subunit level.

Povezane objave

The Arctic Environment The Arctic Environment This European Environment Agency (EEA) report contributes to the growing international discourse on the Arctic region. It is both timely and important, since it examines the increasingly rapid changes that are taking place in the Arctic from a European perspective. It considers the national, regional and global challenges and opportunities that are emerging as a result
European bathing water quality in 2016 European bathing water quality in 2016 Every summer, European holiday resorts fill up with tourists eager to enjoy the warmer weather and the beautiful natural surroundings of this diverse continent. For many, the summer vacation is synonymous with swimming in the sea or in a lake, so it is natural that water quality is an important factor in choosing a destination. To help citizens make informed choices, the European Environment Agency (EEA) and the European Commission publish the annual European bathing water quality report. The information contained in this edition - which covers bathing water quality in 2016 in the EU Member States, Albania and Switzerland - indicates where good quality bathing water is likely to be found in 2017.
European water policies and human health — Combining reported environmental information European water policies and human health — Combining reported environmental information Society depends on the satisfactory and sustainable management of water. This report considers three pieces of EU water legislation targeted at particular sectors: the Bathing Water Directive, the Drinking Water Directive and the Urban Waste Water Treatment Directive, and looks at common issues in the context of the Water Framework Directive. A review of the implementation of each of the sectoral directives is provided.
Rivers and lakes in European cities Rivers and lakes in European cities Most European cities have at least one river or lake crossing their urban landscape. Urbanisation has come at a cost to rivers and lakes, as they have been heavily degraded to enable development, carry waste, supply drinking water and facilitate transport and industry.
Seafood in Europe — A food system approach for sustainability Seafood in Europe — A food system approach for sustainability This report builds on a food system approach to explore the knowledge base, and the mesh of actors and activities that enable the EU to produce, trade and consume seafood. It then further assesses the implications of such a food system analysis for EU policy and knowledge development as a means to transform Europe's food system in line with sustainability goals. The report identifies three complementary pathways in the current EU food and seafood related policy framework, and the related knowledge base that can help support a more functional system.
State of Europe's seas State of Europe's seas The main aim of this report is to assess whether Europe's seas can be considered healthy, clean and undisturbed, and productive. These are three core aspects of the EU's main marine policy instrument — the Marine Strategy Framework Directive — and relate to the condition of marine ecosystems and the human drivers of ecosystem change. This assessment also involves identifying the main sustainability challenges affecting our seas, and how the EU is responding to these challenges. Ultimately, the report argues that EU is not on the path to fulfil its ambition of achieving sustainable use of its seas; although it is fully empowered to do so through the current array of policies and knowledge. This report also discusses how a long-term transition to sustainability could then be secured using the available policies and knowledge.
European waters - assessment of status and pressures European waters - assessment of status and pressures This report's results present good and robust European overviews of the data reported by the first RBMPs, and of the ecological status and pressures affecting Europe's waters. Europe's waters are affected by several pressures, including water pollution, water scarcity and floods. Major modifications to water bodies also affect morphology and water flow. To maintain and improve the essential functions of our water ecosystems, we need to manage them well.

Vidi također

Prijevoz Prijevoz Prijevoz je odgovoran za približno trećinu ukupne potrošnje energije u zemljama članicama EEA-a i za više od petine emisija stakleničkih plinova. Također je odgovoran za veliki udio zagađenja zraka u urbanim sredinama i prekomjernu buku. Štoviše, prijevoz ima značajan utjecaj na krajolik jer presijeca prirodna područja na dijelove, što ima ozbiljne posljedice za životinje i biljke.
Korištenje tla Korištenje tla Europa je jedan od najintenzivnije korištenih kontinenata na planetu, s najvećim udjelom tla koje se koristi za naseljavanje, proizvodne sustave (uključujući poljoprivredu i šumarstvo) te infrastrukturu. Tlo je ograničeni resurs: način na koji se koristi jedan je od glavnih uzroka ekoloških promjena, sa značajnim utjecajem na kvalitetu života i ekosustava, kao i na upravljanje infrastrukturom.
Bioraznolikost-ekosustavi Bioraznolikost-ekosustavi Naziv “bioraznolikost” koristi se u kontekstu niza ekosustava (prirodnog kapitala), vrsta i rodova općenito ili pak u odnosu na neko određeno stanište. Ako uzmemo u obzir činjenicu da se gospodarstvo, kao i ostale društvene aktivnosti temelje na uslugama ekosustava, možemo reći da je bioraznolikost od temeljnog značaja za opću dobrobit. Također, svi bitni prirodni procesi, kao što su oprašivanje,regulacija klime, zaštita od poplava, rodnost tla i proizvodnja žitarica- općenito hrane, energenata, lijekova, sve je neraskidivo povezano sa bioraznolikošću.
Prilagodbe klimatskim promjenama Prilagodbe klimatskim promjenama Klimatske su promjene već prisutne, a sasvim izvjesno možemo očekivati da će se nastaviti: temperature rastu, mijenjaju se oborinski obrasci, tope se ledenjaci i snijeg, a razina mora raste. Događaji povezani s ekstremnim vremenskim i klimatskim prilikama koji uzrokuju nepogode poput poplava i suša u mnogim će regijama postajati sve češći i silovitiji. Utjecaji promjene klime na ekosustave, gospodarske sektore te ljudsko zdravlje i dobrobit, razlikuju se diljem Europe. Čak i ako se svjetski napori za smanjenje emisija pokažu učinkovitima, neke su klimatske promjene neizbježne te su stoga potrebne dodatne aktivnosti kako bismo se prilagodili učincima tih promjena.
Energetika Energetika Ključna za generaciju industrijskog, tržišnog i društvenog obilja, energetika također nudi i osobnu ugodu i mobilnost. No njezina proizvodnja i potrošnja predstavljaju značajan pritisak na okoliš - emisije stakleničkih plinova i onečišćivača zraka, korištenje tla, stvaranje otpada i izljevi nafte. Ti pritisci pridonose klimatskim promjenama, oštećuju prirodne ekosustave i umjetni okoliš te nepovoljno utječu na ljudsko zdravlje.
Окружающая среда панъевропейского региона Окружающая среда панъевропейского региона В целях содействия процессу Европейской экономической комиссии ООН «Окружающая среда для Европы» Европейское агентство по окружающей среде (ЕАОС) выпускает регулярные доклады о состоянии окружающей среды панъевропейского региона.
The pan-European environment The pan-European environment The EEA regularly reports on the state of the pan-European environment as a support to the UNECE 'Environment for Europe' process.

Permalinks

Geographic coverage

Radnje vezane za dokument

For references, please go to https://www.eea.europa.eu/hr/themes/water/intro or scan the QR code.

PDF generated on 2019-07-17 05:13

EEA Page URL QR
Filed under:
The EEA is an agency of the European Union

Engineered by: Internetski tim EEA

Software updated on 19 June 2019 13:19 from version 19.5.22

Software version: EEA Plone KGS 19.6.15

Šifre za programere

Pravna napomena

Creative commons license

CMS prijava