Ublažavanje klimatskih promjena

Promijenite jezik

Funkcionalnost ove stranice je ograničena uz isključeni javascript. Provjerite je li u Vašem pregledniku omogućen javascript.

Klimatske promjene već su prisutne: temperature rastu, mijenjaju se oborinski obrasci, tope se ledenjaci i snijeg, a srednja razina mora raste. Vrlo je vjerojatno da uzrok najvećeg dijela zatopljenja leži u zabilježenom povećanju koncentracija stakleničkih plinova, što je rezultat ljudskih aktivnosti. Da bismo ublažili klimatske promjene, moramo smanjiti ili spriječiti te emisije. Više

Pretražite katalog

Filtered by

Države članice EU-a trebale bi ambicioznije pristupiti ostvarivanju zajedničkog cilja u pogledu obnovljive energije

News 2019-02-14

Udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije Europske unije udvostručio se od 2005., ali taj se porast posljednjih godina usporio - posebno zato što se povećala potrošnja energije te zbog nedostatka napretka u prometnom sektoru. Novo izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) pokazuje da, u pogledu korištenja obnovljive energije, države članice Europske unije trebaju uložiti više truda u postizanje cilja za 2020.

Pročitajte više

Električna vozila: pametan izbor za okoliš

Article 2019-01-22

Jesu li električna vozila bolja za našu klimu i kvalitetu zraka od automobila na benzinski i dizelski pogon? O prednostima i manama električnih automobila na koje je usmjereno novo izvješće EEA-e razgovarali smo s Andreasom Unterstallerom, stručnjakom za promet i okoliš Europske agencije za okoliš (EEA).

Pročitajte više

Razumijevanje klimatskih promjena i suočavanje s njihovom složenošću

Article 2018-11-08

Klimatske su promjene jedan od najvažnijih izazova našeg vremena. Njihovi se utjecaji vide diljem svijeta, pogađaju ljude, prirodu i ekonomiju. Kako bismo ublažili klimatske promjene, moramo značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova. Provođenje tog općenitog cilja u konkretne mjere iziskuje razumijevanje složenog sustava koji povezuje emisije iz različitih izvora s učincima na nacionalnim i regionalnim razinama, globalnim upravljanjem i potencijalnim popratnim prednostima. Europska agencija za okoliš nastoji kontinuirano poboljšavati znanja potrebna za kreiranje učinkovitih mjera na terenu.

Pročitajte više

Vrijeme punjenja za vožnju od 100 km

Infographic 2017-11-09

Postoje različiti načini punjenja električnih vozila pomoću priključka za punjenje. Dostupna su četiri „načina“ tehnologije punjenja. Svaki uključuje različitu kombinaciju razine električne energije koju pruža stanica za punjenje (izražena u kW), vrstu električne struje koja se upotrebljava (izmjenična (AC) ili istosmjerna (DC)) i vrstu priključka. Razina električne energije izvora napajanja ovisi o naponu i najvećoj struji izvora napajanja.

Pročitajte više

Energija i ublažavanje klimatskih promjena

Infographic 2017-11-07

Na globalnoj razini upotreba energije najveći je izvor emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskom aktivnošću. Otprilike dvije trećine emisij a stakleničkih plinova povezano je s izgaranjem fosilnih goriva za energiju koja će se upotrebljavati za grijanje, električnu energiju, promet i industriju. U Pariškom sporazumu utvrđen je dugoročni cilj ograničavanja rasta globalne prosječne temperature na znatno is pod 2 °C iznadpredindustrijske razine s ciljem ograničavanja rasta na 1, 5 °C. Znanstvena istraživanja pokazuju da globalne emisije moraju doseći vrhunac 2020. godine, a zatim početi padati kako bi se povećale šanse za ograničavanje rasta prosječne temperature na 2 °C. Globalne emisije moraju 2050. godine biti 40 do 70 % manj e nego 2010. godine i moraju se smanjiti do nule ili ispod nule do 2100. godine.

Pročitajte više

Države članice EU-a trebale bi ambicioznije pristupiti ostvarivanju zajedničkog cilja u pogledu obnovljive energije Udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije Europske unije udvostručio se od 2005., ali taj se porast posljednjih godina usporio - posebno zato što se povećala potrošnja energije te zbog nedostatka napretka u prometnom sektoru. Novo izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) pokazuje da, u pogledu korištenja obnovljive energije, države članice Europske unije trebaju uložiti više truda u postizanje cilja za 2020.

Električna vozila: pametan izbor za okoliš Jesu li električna vozila bolja za našu klimu i kvalitetu zraka od automobila na benzinski i dizelski pogon? O prednostima i manama električnih automobila na koje je usmjereno novo izvješće EEA-e razgovarali smo s Andreasom Unterstallerom, stručnjakom za promet i okoliš Europske agencije za okoliš (EEA).

Razumijevanje klimatskih promjena i suočavanje s njihovom složenošću Klimatske su promjene jedan od najvažnijih izazova našeg vremena. Njihovi se utjecaji vide diljem svijeta, pogađaju ljude, prirodu i ekonomiju. Kako bismo ublažili klimatske promjene, moramo značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova. Provođenje tog općenitog cilja u konkretne mjere iziskuje razumijevanje složenog sustava koji povezuje emisije iz različitih izvora s učincima na nacionalnim i regionalnim razinama, globalnim upravljanjem i potencijalnim popratnim prednostima. Europska agencija za okoliš nastoji kontinuirano poboljšavati znanja potrebna za kreiranje učinkovitih mjera na terenu.

Vrijeme punjenja za vožnju od 100 km Postoje različiti načini punjenja električnih vozila pomoću priključka za punjenje. Dostupna su četiri „načina“ tehnologije punjenja. Svaki uključuje različitu kombinaciju razine električne energije koju pruža stanica za punjenje (izražena u kW), vrstu električne struje koja se upotrebljava (izmjenična (AC) ili istosmjerna (DC)) i vrstu priključka. Razina električne energije izvora napajanja ovisi o naponu i najvećoj struji izvora napajanja.

Energija i ublažavanje klimatskih promjena Na globalnoj razini upotreba energije najveći je izvor emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskom aktivnošću. Otprilike dvije trećine emisij a stakleničkih plinova povezano je s izgaranjem fosilnih goriva za energiju koja će se upotrebljavati za grijanje, električnu energiju, promet i industriju. U Pariškom sporazumu utvrđen je dugoročni cilj ograničavanja rasta globalne prosječne temperature na znatno is pod 2 °C iznadpredindustrijske razine s ciljem ograničavanja rasta na 1, 5 °C. Znanstvena istraživanja pokazuju da globalne emisije moraju doseći vrhunac 2020. godine, a zatim početi padati kako bi se povećale šanse za ograničavanje rasta prosječne temperature na 2 °C. Globalne emisije moraju 2050. godine biti 40 do 70 % manj e nego 2010. godine i moraju se smanjiti do nule ili ispod nule do 2100. godine.

Sve stavke