All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodiesUčinimo nešto za našu planetu, tiskajte ovu stranicu samo ako je nužno. I najmanje djelo čini veliku razliku ako ga milijuni provode!
Europska komisija nedavno je donijela paket zakonodavnih prijedloga kako bi se potaknulo održivo financiranje u Europskoj uniji (EU). Prijedlozi Komisije nadograđuju se na preporuke stručne skupine na visokoj razini za održivo financiranje, koju čine stručnjaci iz civilnog društva, financijskog sektora, znanstvene zajednice te europskih i međunarodnih institucija. Razgovarali smo s predstavnikom Europske agencije za okoliš u stručnoj skupini, Andreasom Barkmanom, koji radi na donošenju strateških savjeta o klimatskim promjenama i energetskim pitanjima.
Donošenje politike u području zaštite okoliša težak je zadatak. S jedne strane, Europljani žele uživati u pogodnostima koje im pruža stabilno gospodarstvo. S druge strane, postoje znatni ekološki i zdravstveni troškovi povezani s odabirom načina života koji vodimo. Sustavno razumijevanje načina na koji su priroda, gospodarstvo i zdravlje ljudi povezani ključni su za utvrđivanje najboljih dostupnih opcija politika. Europska agencija za okoliš nastoji podržati donošenje politika pružanjem upravo te vrste znanja.
Europska agencija za okoliš (EEA) nedavno je objavila godišnje izvješće u sklopu mehanizma izvješćivanja o prometu i okolišu (TERM – Transport and Environment Reporting Mechanism)), koje je ove godine usmjereno na zračni i pomorski promet. Ta dva sektora ubbrzano rastu i utječu na okoliš, poglavito u području emisija. Zamolili smo gđu Anke Lükewille, stručnjakinju EEA-e za onečišćenje zraka, da objasni ključne točke ovogodišnjeg izvješća TERM.
Europa prikuplja sve više podataka, što stalno proširuje našerazumijevanje okoliša. Podaci o promatranju Zemlje dobiveni programom Copernicus Europske unije predstavljaju nove izazove i mogućnosti za unaprjeđivanje našeg znanja o okolišu. Europska agencija za okoliš (EEA) objedinjuje ažurirane podatke dobivene programom Copernicus s postojećom bazom znanja s ciljem davanja potpore donositeljima propisa i građanima diljem Europe upoduzimanju mjera za suočavanje s lokalnim, nacionalnim i globalnim izazovima.
Tijekom posljednjih desetljeća kvaliteta zraka u Europi poboljšala se zahvaljujući zakonodavstvu, tehnologiji i smanjenom korištenju fosilnih goriva koja u velikoj mjeri zagađuju okoliš u mnogim zemljama. Međutim, brojni ljudi i dalje osjećaju negativne posljedice onečišćenja zraka, osobito u gradovima. Budući da je problem onečišćenja zraka vrlo složen, za njegovo je rješavanje potrebno koordinirano djelovanje na brojnim razinama. Kako bi se građani uključili, nužno im je pružiti pravodobne i lako dostupne informacije, a upravo je to cilj našeg nedavno pokrenutog indeksa kvalitete zraka. Bolja kvaliteta zraka koristila bi našem zdravlju, a pomogla bi i u borbi protiv klimatskih promjena.
Europska unija (EU) obvezala se ostvariti niz klimatskih i energetskih ciljeva kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova, povećala učinkovitost energije i povećala upotreba obnovljivih izvora energije. Kako Europska agencija za okoliš prati napredak država članica EU-a u ostvarenju tih ciljeva? Zamolili smo Melanie Sporer, stručnjakinju EEA-e za ublažavanje klimatskih promjena i energiju, da nam objasni ulogu Agencije u tom zadatku. Godišnji je napredak objasnila i u najnovijem izvješću o trendovima i projekcijama.
Morski svijet, globalna klima te naše gospodarstvo i socijalna dobrobit ovise o zdravim morima. Unatoč nekim poboljšanjima, u našim se procjenama može vidjeti da način na koji upotrebljavamo europska mora nije održiv. Klimatske promjene i nadmetanje za prirodne resurse stvaraju dodatan pritisak na morski okoliš. No nadamo se ipak, da bi Europske politike i mjere mogle dovesti do značajnijih poboljšanja ukoliko se provode po načelu upravljanja ekosustavima i kad imaju podršku globalnog okvira za upravljanje oceanima.
Izlaganje opasnim kemikalijama može utjecati na ljudsko zdravlje i okoliš. S obzirom na porast svjetske proizvodnje kemikalija te na razvoj i primjenu novih kemikalija, kako možemo znati koje su kemikalije sigurne? S Xenijom Trier, stručnjakinjom za kemikalije iz Europske agencije za okoliš, razgovarali smo o raznim pitanjima u vezi sa sigurnom upotrebom kemikalija u Europi i mjerama koje EU poduzima radi smanjenja mogućih nuspojava.
Većini je ideja kružnog gospodarstva apstraktan pa čak i stran pojam. Iako je zeleno gospodarstvo sve popularnija tema u svijetu, mnogi još uvijek nisu svjesni da ćemo morati znatno promijeniti svoj stil života ako želimo osigurati održivu budućnost i dugoročno blagostanje.
Prošlog je mjeseca Europska agencija za okoliš (EEA) objavila svoje najnovije izvješće „Kvaliteta zraka u Europi” kojim se pokazalo da se unatoč činjenici što se kvaliteta zraka polako poboljšava, onečišćenje zraka, u kontekstu okoliša i njegovog utjecaja na zdravlje, i nadalje ostaje najveća pojedinačna opasnost za zdravlje u Europi. Razgovarali smo s Albertom Gonzálezom Ortizom, stručnjakom agencije EEA za kvalitetu zraka, o zaključcima iznesenim u izvješću i o tome kako tehnologije koje koriste satelitske snimke mogu pomoći u unapređenju istraživanja kvalitete zraka.
Naša se klima mijenja. Moramo smanjiti emisije stakleničkih plinova kako bismo ograničili brzinu klimatskih promjena i istovremeno poduzeti mjere koje će nam pomoći pripremiti se za postojeće i buduće učinke. Oba ova smjera djelovanja zahtijevaju dosad neviđeno preusmjeravanje ulaganja. To je potvrđeno i na klimatskim konferencijama u Parizu, te nedavno u Marrakeshu. Financijski sektor može imati i imat će vrlo važnu ulogu u podršci europskim tranzicijama prema društvu s niskim udjelom ugljika i otpornom na klimatske promjene.
Moderno društvo ovisi o kretanju robe i ljudi, no današnji prijevozni sustavi imaju negativan učinak na zdravlje ljudi i okoliš. Razgovarali smo s Magdalenom Jóźwickom, voditeljicom projekta za izradu nadolazećeg izvješća o električnim vozilima, o ekološkim prednostima i izazovima korištenja električne energije kao alternative konvencionalnim gorivima za vozila.
Svijet je prošloga prosinca u Parizu postavio ambiciozan cilj: ograničenje porasta prosječne globalne temperature na razini znatno nižoj od 2 stupnja, s ciljem ograničavanja porasta na razini od 1,5 stupnjeva iznad razine iz predindustrijskog doba. Na sastanku na vrhu skupine G20 održanom ranije ovoga mjeseca, Kina i Sjedinjene Američke Države najavile su da će se službeno obvezati na pristupanje Sporazumu iz Pariza. To je velik napredak u međunarodnim nastojanjima za smanjenjem emisija stakleničkih plinova i ograničavanjem globalnog zagrijavanja. Međutim, trenutačne obveze smanjivanja koje su države potpisnice preuzele za sada nisu dostatne za postizanje tog ambicioznog cilja.
Budućnost obnovljivih izvora energije obećavajuća je zbog njihove sve važnije uloge u nastojanjima Europe da smanji ovisnost o fosilnim gorivima. O nadolazećim mogućnostima i izazovima čiste energije razgovarali smo s Mihaijem Tomescuom, stručnjakom za energiju u Europskoj agenciji za okoliš.
Informacije koje moraju prenositi podaci o okolišu znatno su se mijenjale u posljednja četiri desetljeća. Složena priroda degradacije okoliša zahtjeva sustavniju analizu i odgovarajuće podatke koji će je poduprijeti. Stoga rad Europske agencije za okoliš posljednjih godina sve više obuhvaća sustavne analize i u tom smislu nastavit ćemo s identifikacijom novih, zahtjevnih tema i sudjelovanjem u širenju primjerenih znanja.
Naša trenutačna potrošnja resursa nije održiva i time opterećujemo svoj planet. Mjerama koje nadilaze politike o gospodarenju otpadom i usmjeravanjem na ekološki dizajn, inovacije i ulaganja trebamo olakšati prijelaz prema kružnom, zelenom gospodarstvu. Istraživanjima se mogu poticati inovacije ne samo u proizvodnji nego i modelima poslovanja te mehanizmima financiranja.
Šume u Europi pružaju nam neophodne resurse: čist zrak, čistu vodu, prirodno skladište ugljika, drvnu građu, hranu i druge proizvode. One su stanište za mnoge biljne i životinjske vrste. O izazovima s kojima se europske šume suočavaju razgovarali smo s Annemarie Bastrup-Birk, stručnjakinjom za šume i okoliš pri Europskoj agenciji za okoliš.
U kontekstu nedavne objave EEA-ina godišnjeg mehanizma za izvješćivanje o prometu i okolišu (TERM) za 2015. te u kontekstu međunarodne pozornosti trenutačno usredotočene na skandal u vezi s emisijama iz vozila, razgovarali smo s EEA-inim koordinatorom za TERM, Alfredom Sánchezom Vicenteom.
Sporazum o klimi koji je u Parizu usvojilo 195 zemalja prvi je svjetski i zakonski obvezujući sporazum takve vrste. Sporazum iz Pariza rezultat je mnogih godina priprema, dijaloga i rasta osviještenosti u pogledu potrebe za rješavanjem postojećih i mogućih učinaka klimatskih promjena. On predstavlja golem i obećavajući korak prema izgradnji svijeta s niskom razinom emisije ugljika otpornog na klimatske promjene. Taj sporazum također šalje jasnu poruku tvorcima politika i poduzećima da se odmaknu od fosilnih goriva te da ulažu u čistu energiju i mjere prilagodbe.
Zemljište i tlo ključni su za prirodne sustave i ljudsko društvo, no ljudske aktivnosti prijete funkcioniranju cjelokupnog zemljišta kao resursa, uključujući tlo. Zašto se to događa i što Europa poduzima kako bi to spriječila? Godina 2015. Međunarodna je godina tla, tako da pitanja postavljamo Geertruiju Louwagieju, voditelju projekta za procjenu tla i izvješćivanje u Europskoj agenciji za okoliš.
For references, please go to https://www.eea.europa.eu/hr/articles/clanci or scan the QR code.
PDF generated on 2024-05-03 00:43
Engineered by: Internetski tim EEA
Software updated on 26 September 2023 08:13 from version 23.8.18
Software version: EEA Plone KGS 23.9.14