Put prema zdravim i produktivnim morima u Europi i šire

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2017-09-15 Zadnja izmjena 2017-11-23
5 min read
Morski svijet, globalna klima te naše gospodarstvo i socijalna dobrobit ovise o zdravim morima. Unatoč nekim poboljšanjima, u našim se procjenama može vidjeti da način na koji upotrebljavamo europska mora nije održiv. Klimatske promjene i nadmetanje za prirodne resurse stvaraju dodatan pritisak na morski okoliš. No nadamo se ipak, da bi Europske politike i mjere mogle dovesti do značajnijih poboljšanja ukoliko se provode po načelu upravljanja ekosustavima i kad imaju podršku globalnog okvira za upravljanje oceanima.

 Image © Zeljko Scepanovic, NATURE@work/EEA

Europa je okružena oceanima i morima koji su kroz povijest oblikovali njezinu klimu, gospodarstvo i društvo. More je priobalnim zajednicama pružalo poslove i hranu u cijeloj Europi. Pomorski trgovački putovi omogućili su prijenos ne samo dobara, već i novih ideja i inovacija, a oceanske struje prenose toplinu iz tropskih regija prema polovima, čineći klimu sjeverne Europe pogodnijom za život ljudi

Štoviše, oko 70 % površine našeg planeta prekriveno je oceanima i oni igraju ključnu ulogu u održavanju života na Zemlji. Oni su dom mnogim vrstama i staništima te se svake godine otkrivaju nove jedinstvene vrste i staništa. Osim što reguliraju globalnu klimu i podržavaju biološku raznolikost, oceani su i najveći spremnici ugljika. Oni zadržavaju ugljikov dioksid iz atmosfere i pomažu u borbi protiv klimatskih promjena. No također nude i poslovne prilike. Prema podatcima Europske komisije, na „plavo” gospodarstvo otpada oko 5,4 milijuna radnih mjesta te ono donosi bruto dodanu vrijednost u iznosu od oko 500 milijardi eura godišnje.

Mora pod pritiskom

Nažalost, oceani se nalaze pod sve većim pritiskom zbog ljudskih aktivnosti i klimatskih promjena, uključujući oceane koji okružuju Europu. U nedavnim se procjenama jasno vidi da morski ekosustavi propadaju ili se mijenjaju. Povećane temperature uzrokovane klimatskim promjenama i moguće zakiseljavanje oceana mogu dodatno oslabiti ekološku otpornost europskih mora. Veliki dio pritisaka proizlazi iz djelatnosti na moru, kao što je vađenje i proizvodnja prirodnih resursa (minerala, ribe, morskih plodova itd.), prijevoz i proizvodnja energije, te razne vrste onečišćenja, uključujući i odbačene ribolovne alate. Primjerice, intenzivno pridneno povlačenje mreža  nanosi štetu morskom dnu i uništava staništa. Još jedan primjer jesu balastne vode koje unose strane vrste, što može utjecati na čitav ekosustav, posebice u regionalnim poluzatvorenim morima kao što su Baltičko ili Crno more.

Tom pritisku pridonose i kopnene djelatnosti, kao što je upotreba poljoprivrednih gnojiva i industrijskih kemikalija te otpadne vode. Na primjer, industrijska gnojiva sadrže kemikalije kao što je fosfor ili dušik, koje se u morskom okolišu ponašaju kao hranjive tvari, uzrokujući između ostalog cvjetanje algi. Ovaj prekomjerni rast algi može smanjiti koncentraciju kisika u vodi, što guši druge morske vrste. Također, mikroplastika i plastična pakiranja koja se upotrebljavaju u proizvodima za osobnu njegu ulaze u ocean putem sustava otpadnih voda i rijeka. Plastika se potom lomi na manje dijelove koje mnoge morske vrste greškom jedu, što može biti smrtonosno. Tako plastika čak može ući u naš prehrambeni lanac. Svjetska i europska potražnja za sirovinama i drugim resursima potiče države i poduzeća na istraživanje novih mogućnosti pored kopnenih i obalnih zona, što može stvarati dodatni pritisak na morski okoliš.

Plavo gospodarstvo u Europi

Imajući u vidu ekološku i gospodarsku važnost europskih mora, Europska unija uvela je niz politika i mjera povezanih s planiranjem i regulacijom održive upotrebe europskih mora koje obuhvaćaju niz djelatnosti kao što su ribarstvo, proizvodnja energije na moru i zaštita biološke raznolikosti u morima. Okvirna direktiva o morskoj strategiji, donesena 2008. godine, ima za cilj osigurati usklađenost među takvim politikama EU-a te se njome postavljaju tri cilja za europska mora: „produktivnost”, „zdravlje” i „čistoća”. Ta su nastojanja u skladu s programom EU-a za plavi rast, dugoročnom strategijom za podršku održivom rastu cjelokupnog morskog i pomorskog sektora, što je popraćeno Direktivom o prostornom planiranju morskog područja. Politike EU-a u ovom području također su usklađene s UN-ovim ciljevima održivog razvoja, posebice s 14. ciljem i 6. ciljem.

Na temelju dostupnih podataka, u procjeni EEA-e „Stanje europskih mora” zaključeno je da iako se europska mora mogu smatrati produktivnima, ne mogu se smatrati zdravima ili čistima. Ipak, u nekim se područjima može vidjeti napredak. Primjerice, države članice EU-a već su odredile više od 9 % svojih mora kao zaštićeno morsko područje. Isto se tako čini da se pritisak na ribarstvo i opterećenje hranjivim tvarima smanjuje. No unatoč ovim poboljšanjima, način na koji upotrebljavamo mora i dalje je neodrživ te ugrožava ne samo produktivnost naših mora, već i našu dobrobit. 

Europski i globalni napori

Mora su dio europskog prirodnog kapitala te njihova zaštita i iskorištavanje iziskuje upravljanje na europskoj razini i na temelju ekosustava koje se ne može ograničiti samo na mjere za pojedine sektore. Mnogi pritisci povezani su s neodrživim obrascima potrošnje i proizvodnje ili s ljudskim djelatnostima na kopnu. Imajući to na umu, poboljšano gospodarenja komunalnim otpadom (smanjenje količine plastike koja se odlaže u prirodi) ili prelazak na čišće oblike prijevoza (smanjenje emisija stakleničkih plinova) može pomoći morskom okolišu u jednakoj mjeri kao i održive prakse u ribolovu. Posljednjih godina politike EU-a, poput paketa za kružno gospodarstvo, klimatskog i energetskog paketa te strategije za nisku razinu emisija ugljika, sve više upotrebljavaju sveobuhvatan pristup za suočavanje sa širim društveno-gospodarskim te klimatskim i ekološkim izazovima.

U okviru morskog okoliša sveobuhvatni bi pristup podrazumijevao upravljanje na temelju ekosustava i okupio bi različite forume o upravljanju unutar EU-a, kao što su forumi zajedničke ribarstvene politike, Direktive o prostornom planiranju morskog područja i Okvirne direktive o morskoj strategiji.

Kao i za druge globalne izazove, poput onečišćenja zraka ili klimatskih promjena, za osiguranje zdravlja europskih mora također je potreban globalan pristup. Za pospješivanje globalne suradnje i suočavanje s problemima povezanim s globalnim upravljanjem oceanima, Europska će unija u listopadu 2017. održati konferenciju na Malti pod nazivom „Our Ocean” („Naš ocean”). Tom će prilikom Europska agencija za okoliš i Europska komisija predstaviti WISE-Marine, platformu za razmjenu informacija o morskom okolišu na razini cijele Europe za podršku upravljanju oceanima i upravljanju na temelju ekosustava.

 

Hans Bruyninckx

Izvršni direktor Europske agencije za okoliš

Uvodni članak objavljen je u izdanju br. 03/2017 biltena Europske agencije za okoliš iz rujna 2017.

Temporal coverage

Europska agencija za okoliš (EEA)
Kongens Nytorv 6
1050 Kopenhagen K
Danska
Telefon: +45 3336 7100