All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodiesUčinimo nešto za našu planetu, tiskajte ovu stranicu samo ako je nužno. I najmanje djelo čini veliku razliku ako ga milijuni provode!
Article
Šume pružaju mnoge životno važne funkcije ekosustava za okoliš i klimu. Primjerice, pomažu regulirati klimu i održavaju slivove osiguravajući nam čistu vodu i utječu na pročišćavanje zraka koji udišemo. Rast šumskog fonda često pridonosi većoj apsorpciji ugljikovog dioksida iz atmosfere. Šume također pomažu u očuvanju i zaštiti biološke raznolikosti jer mnoge vrste žive u šumama i ovise o njima. One su i važan gospodarski resurs, ne samo za proizvodnju drvne građe, nego i drugih resursa koji se upotrebljavaju za lijekove i druge proizvode. Šume imaju važnu ulogu za dobrobit ljudi i rekreaciju.
Ukupno područje koje šume pokrivaju u Europi zapravo se povećava, uglavnom zbog politika pošumljavanja i pretvaranja napuštenog poljoprivrednog zemljišta u šume. Šume pokrivaju više od 40% ukupne površine kopna u 33 države članice i šest država suradnica Europske agencije za okoliš.
Unatoč tome, zdravlje šuma globalni je problem, a ukupno područje pokriveno šumama u svijetu se smanjuje. Europljani također utječu na globalnu deforestaciju. Uvozimo poljoprivredne proizvode i drvne proizvode koji su glavni uzrok globalne deforestacije koja se uglavnom događa u tropskim i borealnim šumama.
Ukupno područje pokriveno šumama nije jedini pokazatelj koji treba uzeti u obzir.
Šume u Europi suočene su s mnogim izazovima, uključujući gubitak staništa i veće rizike povezane s invazivnim vrstama, onečišćenjem i klimatskim promjenama. Povećano korištenje šuma za različite aktivnosti, izgradnju prometnih mreža i sive infrastrukture također predstavljaju opterećenje za šume. Fragmentacija, odnosno pojava kada poljoprivredna zemljišta ili urbana područja ispresijecaju šumski prostor, u velikoj mjeri utječe na šume i vrste ovisne o šumama.
Ove će probleme analizirati naše izvješće o stanju i trendovima u ekosustavima europskih šuma koje će biti objavljeno u travnju. Izvješće potvrđuje da moramo zaštititi šume i osigurati održivo gospodarenje šumskim ekosustavima, ne samo kada se radi o proizvodnji drvne građe, nego i pri upotrebljavanju šuma za druge važne funkcije ekosustava ključne za našu dobrobit.
Povijesno, šume su prirodno stanište većeg dijela Europe i imaju važnu ulogu u okolišu i životu ljudi. Iznimno su bogate u smislu biološke raznolikosti i ključne su za naše napore očuvanja prirodnih staništa u Europi.
Posljednjih je godina porasla svijest o njihovoj važnosti u raspravama o različitim politikama, pogotovo nakon postizanja sporazuma na konferenciji COP 21 u Parizu na kojoj su šume bile sastavni dio rasprava o klimi. S obzirom na sekvestraciju ugljika i ublažavanje klimatskih promjena, šume su možda jedini resurs kojim možemo upravljati. Možemo ih saditi i možemo ih sjeći. Nad oceanima, primjerice, nemamo takvu kontrolu.
Znamo da će utjecati na njih, ali ne znamo točno kako i u kojoj mjeri. Klimatske promjene mogu imati i pozitivne i negativne posljedice. Ako je klima toplija, vjerojatno je da će se rast drveća povećati, što se može smatrati pozitivnim ishodom u smislu proizvodnje drvne građe. Također može utjecati na granicu rasta šuma koja se može pomaknuti na višu nadmorsku visinu i prema sjeveru. Istovremeno, šume mogu biti izložene većem broju opasnosti, u smislu patogena, bolesti, nametnika i invazivnijih vrsta.
Na primjer, kao reakciju na toplija i suša proljeća i ljeta, smrekov pisar (Ips typographus) ima kraće razdoblje razvoja i može se razmnožavati nekoliko puta tijekom tog razdoblja čime se povećava broj jedinki.
Zbog klimatskih promjena šume mogu postati osjetljivije na ekstremne vremenske uvjete. Promjene kišnih razdoblja (vlažna i sušna razdoblja) mogu rezultirati zamjenom postojećih vrsta drveća drugim vrstama koje su sposobnije za preživljavanje i bolje uspijevaju u novim klimatskim uvjetima.
Iako su ljudi odgovorni za većinu šumskih požara u Europi, ekstremne suše i suhi uvjeti mogu povećati rizik od šumskih požara, osobito u južnoj Europi. Takvi požari mogu biti razorni za ekosustave šuma.
Gospodarenje šumama i dalje je odgovornost svake države. Međutim, u tijeku je europski je proces kako bi se utvrdili kriteriji i smjernice za najbolju skrb o šumama u Europi. Iako u Europskoj uniji (EU) ne postoji šumarska politika, EU želi podupirati i provoditi održivi razvoj šuma u Europi te štititi i čuvati brojne funkcije šuma. Zato je EU usvojila novu Šumarsku strategiju koja je objavljena u rujnu 2013. Cilj strategije jest promicanje bolje koordinacije između svih zainteresiranih strana.
Agencija daje procjene za doprinos bazi znanja o europskim šumama i za podizanje svijesti o izazovima s kojima su šume suočene, istovremeno prepoznajući buduće izglede. Zato blisko surađujemo sa Zajedničkim istraživačkim centrom Europske komisije i Eurostatom. Također surađujemo s programom Copernicus, europskim programom za praćenje Zemlje koji izrađuju karte šuma i vrsta šuma u sklopu praćenja stanja kopna. Osim toga, razmjenjujemo podatke s agencijama UN-a i drugim međunarodnim organizacijama. Zahvaljujući svojem opsežnom znanju o okolišu i aktivnostima naših partnera, možemo šume dovesti u vezu s drugim ekološkim pitanjima, poput klime, poljoprivrede, prometa i biološke raznolikosti te tako oblikovati bolje i potpunije razumijevanje pritisaka kojima su izloženi šumski ekosustavi.
Annemarie Bastrup-Birk
Intervju je objavljen u izdanju br. 2016/1 biltena Europske agencije za okoliš iz ožujka 2016.
For references, please go to https://www.eea.europa.eu/hr/articles/odrzivo-gospodarenje-kljucno-za-zdravlje or scan the QR code.
PDF generated on 2024-12-04 16:40
Engineered by: Internetski tim EEA
Software updated on 26 September 2023 08:13 from version 23.8.18
Software version: EEA Plone KGS 23.9.14
Radnje vezane za dokument
Podijelite s drugima