dalje
prethodno
stavke

Article

Održivo gospodarenje ključno za zdravlje šuma u Europi

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2016-04-11 Zadnja izmjena 2021-05-11
Photo: © Juan Carlos Farias Pardo, Environment & Me /EEA
Šume u Europi pružaju nam neophodne resurse: čist zrak, čistu vodu, prirodno skladište ugljika, drvnu građu, hranu i druge proizvode. One su stanište za mnoge biljne i životinjske vrste. O izazovima s kojima se europske šume suočavaju razgovarali smo s Annemarie Bastrup-Birk, stručnjakinjom za šume i okoliš pri Europskoj agenciji za okoliš.

Zašto su šume toliko važne za zdravlje našeg okoliša?

Šume pružaju mnoge životno važne funkcije ekosustava za okoliš i klimu. Primjerice, pomažu regulirati klimu i održavaju slivove osiguravajući nam čistu vodu i utječu na pročišćavanje zraka koji udišemo. Rast šumskog fonda često pridonosi većoj apsorpciji ugljikovog dioksida iz atmosfere. Šume također pomažu u očuvanju i zaštiti biološke raznolikosti jer mnoge vrste žive u šumama i ovise o njima. One su i važan gospodarski resurs, ne samo za proizvodnju drvne građe, nego i drugih resursa koji se upotrebljavaju za lijekove i druge proizvode. Šume imaju važnu ulogu za dobrobit ljudi i rekreaciju.

Ukupno područje koje šume pokrivaju u Europi zapravo se povećava, uglavnom zbog politika pošumljavanja i pretvaranja napuštenog poljoprivrednog zemljišta u šume. Šume pokrivaju više od 40% ukupne površine kopna u 33 države članice i šest država suradnica Europske agencije za okoliš.

Unatoč tome, zdravlje šuma globalni je problem, a ukupno područje pokriveno šumama u svijetu se smanjuje. Europljani također utječu na globalnu deforestaciju. Uvozimo poljoprivredne proizvode i drvne proizvode koji su glavni uzrok globalne deforestacije koja se uglavnom događa u tropskim i borealnim šumama.

Ukupno područje pokriveno šumama nije jedini pokazatelj koji treba uzeti u obzir.

S kojim su ključnim izazovima suočene šume u Europi?

Šume u Europi suočene su s mnogim izazovima, uključujući gubitak staništa i veće rizike povezane s invazivnim vrstama, onečišćenjem i klimatskim promjenama. Povećano korištenje šuma za različite aktivnosti, izgradnju prometnih mreža i sive infrastrukture također predstavljaju opterećenje za šume. Fragmentacija, odnosno pojava kada poljoprivredna zemljišta ili urbana područja ispresijecaju šumski prostor, u velikoj mjeri utječe na šume i vrste ovisne o šumama.

Ove će probleme analizirati naše izvješće o stanju i trendovima u ekosustavima europskih šuma koje će biti objavljeno u travnju. Izvješće potvrđuje da moramo zaštititi šume i osigurati održivo gospodarenje šumskim ekosustavima, ne samo kada se radi o proizvodnji drvne građe, nego i pri upotrebljavanju šuma za druge važne funkcije ekosustava ključne za našu dobrobit.

Zašto su održavanje i zaštita naših šuma toliko važni?

Povijesno, šume su prirodno stanište većeg dijela Europe i imaju važnu ulogu u okolišu i životu ljudi. Iznimno su bogate u smislu biološke raznolikosti i ključne su za naše napore očuvanja prirodnih staništa u Europi.

Posljednjih je godina porasla svijest o njihovoj važnosti u raspravama o različitim politikama, pogotovo nakon postizanja sporazuma na konferenciji COP 21 u Parizu na kojoj su šume bile sastavni dio rasprava o klimi. S obzirom na sekvestraciju ugljika i ublažavanje klimatskih promjena, šume su možda jedini resurs kojim možemo upravljati. Možemo ih saditi i možemo ih sjeći. Nad oceanima, primjerice, nemamo takvu kontrolu.

U kolikoj su mjeri klimatske promjene opasne za naše šume?

Znamo da će utjecati na njih, ali ne znamo točno kako i u kojoj mjeri. Klimatske promjene mogu imati i pozitivne i negativne posljedice. Ako je klima toplija, vjerojatno je da će se rast drveća povećati, što se može smatrati pozitivnim ishodom u smislu proizvodnje drvne građe. Također može utjecati na granicu rasta šuma koja se može pomaknuti na višu nadmorsku visinu i prema sjeveru. Istovremeno, šume mogu biti izložene većem broju opasnosti, u smislu patogena, bolesti, nametnika i invazivnijih vrsta.

Na primjer, kao reakciju na toplija i suša proljeća i ljeta, smrekov pisar (Ips typographus) ima kraće razdoblje razvoja i može se razmnožavati nekoliko puta tijekom tog razdoblja čime se povećava broj jedinki.

Zbog klimatskih promjena šume mogu postati osjetljivije na ekstremne vremenske uvjete. Promjene kišnih razdoblja (vlažna i sušna razdoblja) mogu rezultirati zamjenom postojećih vrsta drveća drugim vrstama koje su sposobnije za preživljavanje i bolje uspijevaju u novim klimatskim uvjetima.

Iako su ljudi odgovorni za većinu šumskih požara u Europi, ekstremne suše i suhi uvjeti mogu povećati rizik od šumskih požara, osobito u južnoj Europi. Takvi požari mogu biti razorni za ekosustave šuma.

Što EU i EEA poduzimaju u cilju rješavanja ovih problema?

Gospodarenje šumama i dalje je odgovornost svake države. Međutim, u tijeku je europski je proces kako bi se utvrdili kriteriji i smjernice za najbolju skrb o šumama u Europi. Iako u Europskoj uniji (EU) ne postoji šumarska politika, EU želi podupirati i provoditi održivi razvoj šuma u Europi te štititi i čuvati brojne funkcije šuma. Zato je EU usvojila novu Šumarsku strategiju koja je objavljena u rujnu 2013. Cilj strategije jest promicanje bolje koordinacije između svih zainteresiranih strana.

Agencija daje procjene za doprinos bazi znanja o europskim šumama i za podizanje svijesti o izazovima s kojima su šume suočene, istovremeno prepoznajući buduće izglede. Zato blisko surađujemo sa Zajedničkim istraživačkim centrom Europske komisije i Eurostatom. Također surađujemo s programom Copernicus, europskim programom za praćenje Zemlje koji izrađuju karte šuma i vrsta šuma u sklopu praćenja stanja kopna. Osim toga, razmjenjujemo podatke s agencijama UN-a i drugim međunarodnim organizacijama. Zahvaljujući svojem opsežnom znanju o okolišu i aktivnostima naših partnera, možemo šume dovesti u vezu s drugim ekološkim pitanjima, poput klime, poljoprivrede, prometa i biološke raznolikosti te tako oblikovati bolje i potpunije razumijevanje pritisaka kojima su izloženi šumski ekosustavi.

Annemarie Bastrup-Birk

Intervju je objavljen u izdanju br. 2016/1 biltena Europske agencije za okoliš iz ožujka 2016.

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Tags

Filed under:
Filed under: forests
Radnje vezane za dokument