Praćenje napretka EU-a u pogledu ostvarenja klimatskih i energetskih ciljeva za 2020.

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2018-01-26 Zadnja izmjena 2018-05-24
4 min read
Europska unija (EU) obvezala se ostvariti niz klimatskih i energetskih ciljeva kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova, povećala učinkovitost energije i povećala upotreba obnovljivih izvora energije. Kako Europska agencija za okoliš prati napredak država članica EU-a u ostvarenju tih ciljeva? Zamolili smo Melanie Sporer, stručnjakinju EEA-e za ublažavanje klimatskih promjena i energiju, da nam objasni ulogu Agencije u tom zadatku. Godišnji je napredak objasnila i u najnovijem izvješću o trendovima i projekcijama.
© Perry Wunderlich, NATURE@work /EEA

© Perry Wunderlich, NATURE@work /EEA

Zašto EEA izrađuje izvješće o trendovima i projekcijama i zašto je ono relevantno?

Naše godišnje izvješće o trendovima i projekcijama važan je dio praćenja podataka i izvješćivanja koje obavljamo. Procjenjujemo napredak država članica i EU-a kao cjeline u ostvarenju klimatskih i energetskih ciljeva koje su postavili. Ti ciljevi za 2020. uključuju, primjerice, smanjenje stakleničkih plinova za 20 %, ukupnog udjela obnovljivih izvora energije od 20 % u krajnjoj potrošnji energije i postizanje ciljne vrijednosti od 20 % u pogledu energetske učinkovitosti.

Cilj je procjene pokazati najnovije i najažurnije podatke o napretku EU-a kao cjeline te napretku pojedinačnih država članica u ostvarenju tih ciljeva. Zahvaljujući tom pregledu možemo utvrditi da li je potreban jači angažman kako bi se ostvarili ciljevi u 2020., kao i dugoročni ciljevi određeni za 2030. i dalje, za 2050. Izvješće u jednoj procjeni EU-a sadržava detaljan popis i detaljnu analizu svih podataka i informacija o napretku u odnosu na ciljeve. Ono ima vrijednu ulogu ne samo za tvorce politika na razini EU-a i na državnim razinama, nego i za nevladine organizacije, istraživače i javnost, ukoliko žele pratiti napredak i razumjeti različite trendove. Podatke o zemljama dostavljaju same zemlje (a EEA ih zatim provjerava) pa možemo točno utvrditi koje zemlje ne ispunjavaju svoje ambicije.

Koji su glavni elementi ovogodišnjeg izvješća o trendovima i projekcijama?

Najvažniji je rezultat ovogodišnjeg izvješća činjenica da je EU kao cjelina još uvijek na putu da ispuni svoje ciljeve za 2020. u svim trima područjima. Međutim, stanje se razlikuje u različitim državama članicama, a ako uzmemo u obzir ambicioznije dugoročnije ciljeve, iz izvješća se može jasno iščitati da se oko njih trebamo više potruditi.

Kad je riječ o smanjenju emisija stakleničkih plinova, EU je već 2015. ostvario cilj da se emisije smanje za više od 20 %, a ta se vrijednost dodatno smanjila 2016. U usporedbi s 1990., emisije su se 2015. smanjile za 22 %, a 2016. za 23 %.

Kad je riječ o obnovljivoj energiji, 2015. i 2016. postignut je dovoljan napredak kako bismo bili ispred okvirnih smjernica o udjelu od 20 % u obnovljivim izvorima energije u krajnjoj potrošnji energije. Nastavlja se stabilna upotreba obnovljivih izvora energije u energetskoj mješavini EU-a i u cijeloj Uniji iznosi oko 17 %. Ako nastavimo ovim tempom u pogledu obnovljivih izvora energije, EU će ostvariti ciljnu vrijednost za 2030. – udio od 27 % u upotrebi energije iz obnovljivih izvora, ali postoje naznake da se upotreba obnovljivih izvora energije blago usporila 2015. i 2016. u usporedbi s prosječnim tempom koji je zabilježen od 2005. Bez jasnih nacionalnih politika taj bi se tempo mogao dodatno usporiti nakon 2020.

Ove godine stanje je malo drukčije u području energetske učinkovitosti. Između 2005. i 2014. postojao je silazni trend u ukupnoj potrošnji energije. Potrošnja energije blago se povećala 2015. i 2016., što ne znači da smo promijenili dugoročan trend, ali moramo pažljivo promotriti kako će se stanje razvijati. Nužno je poduzeti dodatne mjere kako bi se osiguralo da EU ostane na pravom putu. Države članice trebaju se više potruditi kako bi se potrošnja energije održala pod kontrolom, posebno ako se nastavi postojeći gospodarski rast. Veliku ulogu igra i razina ambicija. Države članice same mogu odrediti svoje nacionalne ciljeve, ali ako zajedno promotrimo nacionalne ciljeve, oni su manje ambiciozni od ciljeva određenih na razini EU-a. Drugim riječima, ukupna razina ambicija pojedinih država trenutačno nije dovoljna za postizanje cilja EU-a.

Koja su područja osobito zahtjevna u pogledu ostvarivanja ciljeva?

Kad je riječ o smanjenju emisija, takozvani netrgovinski sektori, kao što su promet, gradnja i poljoprivreda, državama članicama predstavljaju najveći problem jer nisu obuhvaćeni EU-ovim sustavom trgovanja emisijama. Države članice imaju nacionalne ciljeve smanjenja stakleničkih plinova koji obuhvaćaju te sektore, kao što je navedeno u Odluci o zajedničkom naporu. Unatoč sveukupnom silaznom trendu u netrgovinskim sektorima, emisije u prometnom sektoru posljednjih su godina ponovno rasle. Štoviše, države članice trenutačno predviđaju da će smanjenja emisija u okviru Odluke o zajedničkom naporu do 2030. biti ograničena, a najveće smanjenje emisija očekuje se u građevinskom sektoru.

Što čini temelj izvješća o trendovima i projekcijama? Na čemu još EEA radi u području ciljeva za 2020.?

U Europskoj agenciji za okoliš radimo na analizi podataka, uključujući provjere i praćenje napretka, često u bliskoj suradnji s Europskom komisijom. Objavljujemo pokazatelje koji nadopunjuju te procjene, a sastavljamo i klimatske i energetske profile zemalja u kojima se prikazuju usporedne tablice za svaku zemlju i napredak u ostvarenju nacionalnih ciljeva. Većinu podataka upotrebljavaju države članice u okviru mehanizama izvješćivanja EU-a.

Na temelju Odluke o zajedničkom naporu (prema kojoj države članice imaju ciljne vrijednosti emisija za svaku godinu u razdoblju 2013. – 2020.) uključeni smo i u godišnji pregled emisija stakleničkih plinova. EU svake godine provjerava usklađenost država članica, a EEA ima važnu ulogu u tom postupku jer mi koordiniramo taj godišnji pregled. Ne provjeravamo usklađenost, nego pripremamo podatke, provjeravamo ih i osiguravamo da budu dosljedni i usporedivi. Pregled je vrlo opsežan i provodimo ga između siječnja i lipnja zajedno s 22 recenzenta iz različitih država članica.

Agencija radi i na ostalim povezanim izvješćima; uskoro ćemo objaviti novo izvješće o obnovljivoj energiji. Rezultati tih analiza bit će predstavljeni i u našem reprezentativnom dokumentu, sveobuhvatnom izvješću o stanju okoliša, koje ćemo objaviti do 2020.

 

Melanie Sporer

Stručnjakinja EEA-e za ublažavanje klimatskih promjena i energiju

Intervju je objavljen u biltenu EEA 2017/4, 15. prosinca 2017.

 

Povezani sadržaj

Temporal coverage

Radnje vezane za dokument
Europska agencija za okoliš (EEA)
Kongens Nytorv 6
1050 Kopenhagen K
Danska
Telefon: +45 3336 7100