Kvaliteta zraka i dalje je aktualna tema za mnoge stanovnike Europe

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2017-02-01 Zadnja izmjena 2017-05-22
Prošlog je mjeseca Europska agencija za okoliš (EEA) objavila svoje najnovije izvješće „Kvaliteta zraka u Europi” kojim se pokazalo da se unatoč činjenici što se kvaliteta zraka polako poboljšava, onečišćenje zraka, u kontekstu okoliša i njegovog utjecaja na zdravlje, i nadalje ostaje najveća pojedinačna opasnost za zdravlje u Europi. Razgovarali smo s Albertom Gonzálezom Ortizom, stručnjakom agencije EEA za kvalitetu zraka, o zaključcima iznesenim u izvješću i o tome kako tehnologije koje koriste satelitske snimke mogu pomoći u unapređenju istraživanja kvalitete zraka.

© Simeon Lazarov, Environment & Me /EEA

Koji su glavni zaključci izvješća iz 2016.?

U ovogodišnjem se izvješću naglašava činjenica da se koncentracije onečišćenja zraka diljem Europe nastavljaju polako smanjivati. Međutim, i dalje su očiti značajni utjecaji na zdravlje. Onečišćenje zraka i dalje je glavni uzrok niza bolesti koje dovode do smanjenja kvalitete života. Naše ažurirano izvješće također nudi procjenu utjecaja na zdravlje najštetnijih onečišćivača zraka poput PM2.5, koji je bio odgovoran za otprilike 467 000 preranih smrti godišnje u 2013. u 41 državi Europe.

Opasnosti za zdravlje koje uzrokuju onečišćivači zraka dobro su poznate, zahvaljujući organizacijama poput Svjetske zdravstvene organizacije, a ljudi diljem Europe sve su više svjesni ozbiljnosti tog problema. Toj smo opasnosti izloženi svakodnevno. Visoke razine onečišćenja zraka ne možete vidjeti, ali ih možete osjetiti.

Što je s cestovnim prometom i zagađenjem zraka u gradovima? 

U izvješću se naglašava utjecaj cestovnog prometa na onečišćenje zraka, a nedavno se izvještavalo o situaciji u nekoliko europskih gradova, uključujući Pariz i London.

Cestovni je promet glavni izvor emisija dušikova dioksida (NO2), koji je jedan od glavnih onečišćivača sa štetnim učinkom na zdravlje. Taj je onečišćivač i glavna preteča ozona i čestica koje se mogu formirati u zraku. Promet je također važan izvor primarnih čestica, ne samo zbog izgaranja goriva, već i zbog trošenje guma i kočnica, a konačno, promet je i važan izvor emisija stakleničkih plinova.

Cestovni promet zauzima velik dio javnih prostora i često dolazi do zagušenja prometa zbog gužve. Također uzrokuje i buku. To je, dakle, problem s više dimenzija.

Naravno, nitko ne dovodi u pitanje važnu ulogu koju promet i mobilnost imaju u našim svakodnevnim životima, ali promet bi trebao biti održiviji. Vidimo da je mnogo gradova diljem Europe već počelo poduzimati mjere kako bi osigurali održivije sustave mobilnosti. Mjere poput naknada za zagušenje prometa mogu pomoći samo kratkotrajno, pa moramo razmisliti o dugoročnim korjenitim i inovativnim promjenama prijevoznog sustava kako bismo poboljšali sveukupnu dobrobit.

U izvješću se također naglašava problem emisija iz stambenih i poslovnih zgrada. Koliki problem predstavljaju te emisije? 

Peći na drva i kamini veći su problem nego što se misli, pogotovo zimi. Mnogi ljudi, pogotovo u istočnoj i sjevernoj Europi, upotrebljavaju kamine i peći na drva, čime se emitira mnogo PM2.5. Sagorijevanjem goriva svih vrsta za grijanje kućanstava, poslovnih i ostalih javnih zgrada zapravo se emitira najviše PM2.5. Cijeli sektor emitira više od polovice ukupnog PM2.5 na europskoj razini.

Drugi problem tijekom zime jest činjenica da se u mirnim vremenskim uvjetima većina tih emisija zadržava i ostaje blizu tla zbog temperaturne inverzije. U tim uvjetima hladniji zrak zadržava se u nižim slojevima atmosfere. Hladniji zrak, koji je gušći, sprečava miješanje i disperziju emisija prema gore u atmosferi, pa onečišćenje ostaje blizu tlu.

Što čini EEA kako bi poboljšala kvalitetu zraka u Europi?

Jedan od glavnih doprinosa agencije EEA pružanje je znanja i podataka potrebnih kreatorima politika kako bi mogli donijeti bolje odluke o kvaliteti zraka. Svojim radom također pomažemo u podizanju razine javne svijesti o tom problemu, što je jednako važno.

Prikupljamo službene podatke o onečišćenju zraka iz europskih zemalja, kojima se zatim koristimo pri izradi svojih redovitih procjena kvalitete zraka putem izvješća i pokazatelja. Također dijelimo svoje podatke o onečišćenju zraka s mnogim drugim dionicima, uključujući širu javnost, nacionalna ili regionalna tijela i satelitski program EU-a Copernicus. Također redovito sudjelujemo na seminarima, konferencijama i sastancima diljem Europe i svijeta kako bismo razmjenjivali informacije i raspravljali o tom pitanju i zaključcima, čime potičemo kretaore politika na djelovanje. Onečišćenje zraka povezano je s brojnim područjima politike, pa je jedan od naših prioriteta promicanje integriranih politika i mjera različitih sektora.

Koriste li se nove tehnologije za poboljšanje i praćenje onečišćenja zraka?

Velika većina naših podataka prikuplja se putem fiksnih stanica za praćenje kvalitete zraka, kojima upravljaju nacionalna i lokalna tijela u našim državama članicama. Međutim, sada se upotrebljavaju i druge tehnologije, poput prikupljanja podataka putem satelita u sklopu programa Copernicus EU-a. To je novost. EEA se koristi uslugama Copernicusa o stanju atmosfere, a EEA-in tim za kvalitetu zraka upotrebljava neke od tih podataka u svojem radu. Kombiniranjem informacija satelita i modeliranjem možemo postići bolju prostornu distribuciju koncentracija onečišćivača. Umjesto dobivanja podataka u određenim intervalima od samo određenih stanica za mjerenje, možemo dobiti mnogo širu sliku. Ali neophodno je potvrditi modele rezultata stvarnim opažanjima , a tu podaci koje EEA dobiva iz država diljem Europe postaju izuzetno važni.

Također se pojavljuju široke građanske inicijative za praćenje onečišćenja zraka primjenom senzora. To je nov izvor informacija, ali potrebno je poboljšati točnost tih uređaja. Još uvijek nisu potpuno pouzdani, ali to je tehnologija u nastajanju i odličan način za podizanje razine javne svijesti i uključenje zajednice u rješavanje problema onečišćenja. S vremenom bi ta tehnologija također mogla postati dobar dodatni izvor informacija.

 

Alberto González Ortiz

Intervju je objavljen u biltenu EEA 04/2016, prosinac 2016.

Europska agencija za okoliš (EEA)
Kongens Nytorv 6
1050 Kopenhagen K
Danska
Telefon: +45 3336 7100