Naša društva suočena su sa značajnim rizicima vezanima za okoliš, uključujući i klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i iscrpljivanje prirodnih resursa. Vidimo i da su mnogi ekološki problemi međusobno povezani te da su ukorijenjeni u našim društvenim i gospodarskim sustavima. Primjerice, zagađenje zraka ne utječe samo na ljudsko zdravlje - ono je i čimbenik koji utječe na klimatske promjene i otpornost ekosustava. Da bismo se s time nosili, moramo uzeti u obzir svoje sustave prehrane, prijevoza i energije, kao i globalnu dimenziju zagađenja zraka.

Jasno je da takvi izazovi koji proizlaze iz sustava zahtijevaju sveobuhvatne reakcije i dugoročnu predanost. Neki programi koji usmjeravaju europsku tranziciju prema društvu s niskom upotrebom fosilnih goriva već su pokrenuti. U svom prijedlogu za 7. akcijski program zaštite okoliša, Europska unija postavila je dugoročnu viziju za 2050. godinu koja se temelji na društvu s niskom upotrebom fosilnih goriva. Druge inicijative, poput Europe 2020. i paketa „klima i energija“, postavljaju niz ciljeva do 2020. godine, uključujući i održivi gospodarski rast, smanjenje emisija stakleničkih plinova, porast energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Usklađivanje našeg rada

Mi u Europskoj agenciji za okoliš u potpunosti podržavamo dugoročne ciljeve EU-a i odlučni smo u sljedećem zajedničkom višegodišnjem programu (2014.-2018.) osigurati maksimalnu podršku postizanju tih ciljeva.

Zahvaljujući našoj mreži za promatranje okoliša, u jedinstvenom smo položaju da analiziramo učinke tih društvenih i gospodarskih tranzicija na okoliš. Naš rad temelji se na prikupljanju i procjeni podataka koje nam dostavljaju države članice i ostale mreže. Isto tako, u obzir uzimamo i šire izazove sustava, kao i europske i globalne trendove.

Tijekom novog razdoblja planiranja nastavit ćemo s osnaživanjem tih ključnih aktivnosti kako bismo pružili visokokvalitetno znanje našim suradnicima. Također ćemo i dalje razvijati naše sposobnosti prepoznavanja novih problema i povezivati ih s postojećim trendovima u politici.

Jasno je da se ti ciljevi mogu ostvariti isključivo ako poboljšamo suradnju, dijalog i sposobnosti u cilju zajedničkog stvaranja znanja s našim državama članicama, dionicima i institucionalnim partnerima u pribavljanju podataka.

Nadamo se da ćemo prijenosom tog znanja na osobe koje osmišljavaju politiku i na ključne dionike usmjeriti promjene u tijeku i pretvoriti ih u proces tranzicije prema resursno učinkovitom i otpornom društvu s niskom upotrebom fosilnih goriva.

Predstojeći izazovi

Jedan od predstojećih izazova na razini cijele Europe je stvaranje što djelotvornije politike i njena učinkovita provedba. Drugi izazov bit će izbjegavanje dugoročnog ograničavanja na neodržive sustave prijevoza, energije, stanovanja i prehrane. Procjena mogućih učinaka različitih putova tranzicije omogućit će nam da po potrebi prilagodimo svoj smjer tijekom toga procesa. Pouzdana baza znanja ključna je za oba izazova.

Isto se odnosi i na institucionalnu razinu. Uz dosadašnja dva desetljeća iskustva moramo steći nova iskustva i prema potrebi usklađivati interne strukture kako bi odgovarale potrebama naših suradnika. Alati koje koristimo u stvaranju i prenošenju znanja o okolišu također će morati biti sve pouzdaniji, fleksibilniji i inovativniji kako bismo uvijek bili spremni koristiti potrebno znanje tamo gdje je to potrebno.

Hans BRUYNINCKX
Izvršni direktor

Članak je objavljen u izdanju br. 2013/1 brošure EAO, listopad 2013.