Članci

Onečišćenje bukom rastući je problem diljem Europe i mnogi ljudi nisu svjesni njegova učinka na zdravlje. Sastali smo se s Eulalijom Peris, stručnjakinjom za buku iz okoliša pri Europskoj agenciji za okoliš, kako bismo razgovarali o ključnim saznanjima iz izvješća Europske agencije za okoliš „Buka iz okoliša u Europi – 2020.” objavljenog početkom ovog mjeseca.

Pročitajte više

Toplinski valovi i ekstremni vremenski uvjeti prošlog su ljeta u Europi opet dosegnuli nezabilježene razmjere i još jednom pokazali važnost prilagodbe klimatskim promjenama. S Blažem Kurnikom, stručnjakom za učinke klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama u Europskoj agenciji za okoliš (EEA), razgovarali smo o novom izvješću Agencije koje se bavi utjecajem klimatskih promjena na poljoprivredu u Europi, objavljenom ranije ovog mjeseca.

Pročitajte više

Novoizabrana predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen odredila je prioritete svojeg tima u pogledu politike za sljedećih pet godina. U središtu je njezina programa europski „zeleni dogovor“ (Green Deal), u kojem se ocrtava ambicioznije djelovanje u pogledu klimatske krize i krize biološke raznolikosti. Europske se politike već dugo bave problemima degradacije okoliša i klimatskih promjena, uz više ili manje uspjeha. Uz podršku sve glasnijih zahtjeva javnosti za djelovanje, taj novi vremenski okvir politike, s novom Europskom komisijom i Europskim parlamentom, pruža jedinstvenu priliku za poticanje i ubrzanje zelene i pravedne tranzicije za Europu.

Pročitajte više

Kako će izgledati okoliš u Europi za 25 godina? Hoćemo li ostvariti našu zajedničku viziju „dobrog života unutar granica našeg planeta”? Hoćemo li moći ograničiti globalno zatopljenje i izgraditi gradove otporne na klimatske promjene, okružene zdravom prirodom?Nedavni izbori za Europski parlament pokazali su sve veću zabrinutost Europljana. . Slijedeća generacija Europljana također poziva na hitno djelovanje, pa se postavlja pitanje kako će njezini zahtjevi za održivu budućnost oblikovati okoliš Europe i socioekonomske politike? Na našu 25. obljetnicu prisjećamo se kretanja u području znanja o okolišu i politike zaštite okoliša u Europi posljednjih 25 godina te se osvrćemo na mogućnost koju mi, EEA zajedno sa svojim mrežama, imamo za podržavanje napora usmjerenih na održivost u sljedećih 25 godina.

Pročitajte više

Plastični otpad i dalje predstavlja golem i rastući problem. No, što Europska unija poduzima kako bi riješila taj problem? Ioannis Bakas, stručnjak za sprečavanje nastanka otpada u EEA-u daje kratak pregled izvješća EEA-a o sprečavanju nastanka plastičnog otpada u Europi, koje je objavljeno ranije ovog mjeseca.

Pročitajte više

Potrebno je poduzeti ciljane mjere kako bi se najranjivije stanovnike Europe, uključujući one pogođene siromaštvom, starije osobe i djecu, bolje zaštitilo od opasnosti za okoliš kao što su onečišćenje zraka i onečišćenje bukom te ekstremne temperature. Aleksandra Kazmierczak, stručnjakinja za prilagodbu klimatskim promjenama Europske agencije za okoliš (EEA), objašnjava najvažnije zaključke novog izvješća EEA-a kojim se procjenjuju poveznice između društvenih i demografskih nejednakosti i izloženosti onečišćenju zraka, prekomjernoj buci i ekstremnim temperaturama.

Pročitajte više

Naš se planet suočava s nezapamćenim izazovima za okoliš i klimu koji prijete našem tprosperitetu. Ipak, još nije prekasno za poduzimanje odlučnih mjera. Taj se zadatak možda čini obeshrabrujućim, ali mi još uvijek možemo preokrenuti neke negativne trendove i prilagoditi se te tako ublažiti štetu, obnoviti najvažnije ekosustave iodlučnije zaštititi ono što nam je ostalo. Okoliš, klimu, gospodarstvo i društvo moramo smatrati neodvojivim dijelovima jedne cjeline kako bi postigli dugoročnu održivost.

Pročitajte više

Jesu li električna vozila bolja za našu klimu i kvalitetu zraka od automobila na benzinski i dizelski pogon? O prednostima i manama električnih automobila na koje je usmjereno novo izvješće EEA-e razgovarali smo s Andreasom Unterstallerom, stručnjakom za promet i okoliš Europske agencije za okoliš (EEA).

Pročitajte više

Europska unija (EU) ima jedan od najambicioznijih skupova okolišnih i klimatskih ciljeva na svijetu, koji obuhvaćaju širok spektar područja od kakvoće zraka, otpada, kakvoće vode do energije i prometa. Na temelju podataka koje su dostavile države članice, Europska agencija za okoliš pomaže u praćenju napretka i utvrđivanju područja u kojima je potrebno poduzeti dodatne napore. Od svojeg osnutka prije 25 godina, EEA radi na razvoju podataka i znanja kako bi podržala oblikovanje okolišne politike u Europi.

Pročitajte više

Klimatske su promjene jedan od najvažnijih izazova našeg vremena. Njihovi se utjecaji vide diljem svijeta, pogađaju ljude, prirodu i ekonomiju. Kako bismo ublažili klimatske promjene, moramo značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova. Provođenje tog općenitog cilja u konkretne mjere iziskuje razumijevanje složenog sustava koji povezuje emisije iz različitih izvora s učincima na nacionalnim i regionalnim razinama, globalnim upravljanjem i potencijalnim popratnim prednostima. Europska agencija za okoliš nastoji kontinuirano poboljšavati znanja potrebna za kreiranje učinkovitih mjera na terenu.

Pročitajte više

Mnogi ljudi živu još uvijek povezuju s toplomjerima, ali većina ih je svjesna i njezine toksičnosti. Živa se zbog svoje toksičnosti postupno izbacuje iz proizvoda u Europi, no još uvijek je prisutna u zraku, vodi, tlu i ekosustavu. Je li živa još uvijek problem i što se poduzima u tom pogledu? Razgovarali smo s Ianom Marnaneom, stručnjakom za održivo korištenje izvora i industriju iz Europske agencije za okoliš.

Pročitajte više

Voda se stalno kreće. Voda omogućavakretanje brodova, riba i svih ostalih životinja i biljaka koje žive u vodi. Za zdravlje rijeka, jezera i oceana moraju se uzeti u obzir kretanja vode preko geopolitičkih granica. S obzirom na to, regionalna i međunarodna suradnja važan su dio politika Europske unije o vodi od 1970.-ih.

Pročitajte više

Malta se nalazi među 10 zemalja svijeta s najvećim problemom nestašice vode. Što se može učiniti kada priroda osigurava samo polovinu vode koja je potrebna stanovništvu? Malta „proizvodi” čistu vodu i nastoji osigurati da je se ne rasipa. S Manuelom Sapianom iz malteške Agencije za energiju i vodu razgovarali smo o novim tehnologijama, vodi za kućanstva i poljoprivredu i čistoj vodi za kupanje oko otoka.

Pročitajte više

Pouzdanu opskrbu čistom vodom često uzimamo zdravo za gotovo. Iz slavine teče čista voda, a kada ju upotrijebimo, „prljava” voda otječe u odvodnu cijev. Velika većina Europljana kod kuće ima vodu koja je dobre kvalitete za piće i dostupna je 24 sata dnevno. Kratak trenutak između slavine i odvoda samo je mali dio ukupna putovanja vode. Gospodarenje vodom u gradu nije ograničeno na javne vodoopskrbne sustave. Klimatske promjene, širenje gradova i promjene riječnih slivova mogu dovesti do češćih i štetnijih poplava u gradovima, zbog čega se vlasti suočavaju sa sve većim izazovima.

Pročitajte više

Priroda i voda su povezane. Na takvom razmišljanju temelji se nizozemski program „Prostor za rijeku“. Ovaj pristup, koji se temelji povratku tradicionalnim načinima, služi kao globalni model za gospodarenje vodom i zaštitu od povećanog rizika od poplava zbog klimatskih promjena. Posljednje ekstremne poplave 1993. i 1995. potaknule su na razmišljanje, rekao je Willem Jan Goossen iz nizozemskog Ministarstva infrastrukture i gospodarenja vodom. Pitali smo ga što taj program znači za održivu zaštitu od poplava.

Pročitajte više

Zbog klimatskih promjena povećavaju se pritisci na vodna tijela. Očekuje se da će se učinci klimatskih promjena na vodu u budućnosti povećavati, uključujući poplave i suše te zakiseljavanje i podizanje razine mora. Te promjene potiču promjene u cijeloj Europi. Gradovi i regije već se prilagođavaju, primjenjuju održivija, prirodna rješenja za ublažavanje učinka poplava te vodu upotrebljavaju na pametnije, održivije načine kako bismo mogli preživjeti suše.

Pročitajte više

Masovno proizvedeni plastični proizvodi uvedeni su sredinom prošlog stoljeća kao čudesni materijal – lagan, fleksibilan, otporan i snažan. Od tada se proizvodnja plastike brzo povećala i društvu donijela mnoge koristi. Sada, otprilike 70 godina kasnije, godišnje se proizvodi više od 300 milijuna tona i počeli smo shvaćati stvarno nasljeđe tih proizvoda: oni nikada potpuno ne „nestaju” iz okoliša.

Pročitajte više

Podvodni svijet u europskim slatkovodnim tijelima i regionalnim morima nije u dobrom stanju. Loše stanje ekosustava izravno utječe na mnoge životinje i biljke koje žive u vodi, na druge vrste te na ljude koji ovise o čistoj vodi. Stanje europskih mora zabrinjavajuće je, većinom zbog prekomjernog izlova i klimatskih promjena, a u slatkovodnim tijelima javljaju se problemi zbog viška nutrijenata i izmijenjenih staništa. Kemijsko onečišćenje negativno utječe na slatkovodne i morske okoliše.

Pročitajte više

Europljani svake godine upotrebljavaju milijarde kubičnih metara vode ne samo za piće, već i u poljoprivredi, proizvodnji, grijanju i hlađenju, turizmu i drugim uslužnim sektorima. Budući da u Europi postoje tisuće slatkovodnih jezera, rijeka i podzemnih izvora vode, to može stvarati dojam da Europa ima neograničene zalihe vode. Međutim, rast broja stanovnika, urbanizacija, onečišćenje i učinci klimatskih promjena, kao što su dugotrajne suše, vrše znatni pritisak na europske vodne zalihe i na kvalitetu vode.

Pročitajte više

Voda pokriva više od 70 % površine Zemlje. Život na Zemlji počeo je u vodi pa stoga nije iznenađujuće da je ona potrebna svim živim organizmima na našem plavom planetu. Uloga vode je mnogoznačna: ona je ključna potreba, dom (stanište), lokalni i globalni resurs, prometni koridor i regulator klime. No, posljednja dva stoljeća postala je krajnje odredište mnogih onečišćujućih tvari koje se ispuštaju u okoliš i novootkriveni rudnik bogat mineralima koje treba iskorištavati. Kako bismo mogli i dalje uživati u čistoj vodi te čistim oceanima i rijekama, moramo temeljito promijeniti način korištenja i postupanja s vodom.

Pročitajte više