Razumijevanje klimatskih promjena i suočavanje s njihovom složenošću

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2018-11-08 Zadnja izmjena 2018-11-13
4 min read
Klimatske su promjene jedan od najvažnijih izazova našeg vremena. Njihovi se utjecaji vide diljem svijeta, pogađaju ljude, prirodu i ekonomiju. Kako bismo ublažili klimatske promjene, moramo značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova. Provođenje tog općenitog cilja u konkretne mjere iziskuje razumijevanje složenog sustava koji povezuje emisije iz različitih izvora s učincima na nacionalnim i regionalnim razinama, globalnim upravljanjem i potencijalnim popratnim prednostima. Europska agencija za okoliš nastoji kontinuirano poboljšavati znanja potrebna za kreiranje učinkovitih mjera na terenu.

 Image © Serdar Şeker, WaterPIX/EEA

Iz znanstvene perspektive, klimatske se promjene u biti mogu povezati skoličinom stakleničkih plinova, uglavnom ugljikova dioksida, koji se ispuštaju u atmosferu i iz nje izlaze. Od vremena industrijske revolucije oslobađaju se sve veće količine stakleničkih plinova kao posljedica gospodarskih djelatnosti. Te su količine mnogo veće od one koja se može izdvojiti prirodnim ciklusom ugljika. To dovodi do povećanja koncentracije ugljika u atmosferi, što stvara učinak staklenika, zadržavajući veći dio sunčeve energije na Zemlji.

Sustavi promatranja Zemlje nadziru koncentracije ugljika i prate dugoročne trendove. Zaključci su jasni: unatoč sezonskim razlikama, godine 2016. koncentracija ugljikova dioksida u atmosferi izražena u milijuntinkama (ppm) prešla je granicu od 400 ppm i nastavlja rasti. Znanost nam stoga poručuje da za ublažavanje klimatskih promjena moramo značajno smanjiti količinu ispuštenih stakleničkih plinova i, ako je moguće, povećati količinu izdvojenog ugljika.

Promotrimo li pobliže gospodarske djelatnosti kojima se ispuštaju staklenički plinovi, suočit ćemo se s poprilično složenom situacijom. Zapravo, možemo odrediti glavne djelatnosti odgovorne za najveći dio emisija. Izgaranjem fosilnih goriva i mijenjanjem načina na koji upotrebljavamo zemljište (npr. krčenje šuma za uzgoj stoke) oslobađamo ugljik koji je bio pohranjen i isključen iz ciklusa kruženja ugljika stotinama ili milijunima godina. U posljednja dva stoljeća fosilna goriva poput ugljena, nafte i prirodnog plina osiguravaju potrebnu energiju za naše domove i gospodarstvo – industriju, poljoprivredu, promet i slično. Našem je društvu potrebna energija, no možemo li tu potrebu zadovoljiti korištenjem obnovljivih izvora umjesto fosilnih goriva?

Emisije nastaju na nacionalnoj i sektorskoj razini, ali učinci su globalni

Druga je razina složenosti povezana s globalnom prirodom klimatskih promjena. Nakon što se jednom ispusti u atmosferu, ugljikov dioksid postaje globalni problem, bez obzira na to koja ga zemlja ili sektor emitira. Međutim, kada se radi o smanjenju emisija, u potpunosti se oslanjamo na političke upravljačke strukture. Globalni se napori sastoje od nacionalnih obveza zemalja da ograniče i smanje svoje emisije. Kako bi to postigle, moraju znati koji su izvori njihovih emisija.

U Europi se pažljivo nadziru količine stakleničkih plinova koje se svake godine ispuštaju u ključnim gospodarskim sektorima i njihovim podsektorima. Na temelju podataka koje dostavljaju države članice EU-a, Europska agencija za zaštitu okoliša analizira trendove i prognozira kako bi se procijenio napredak prema ciljevima postavljenima za EU u cijelosti kao i za svaku državu članicu. Naše procjene klimatskih učinaka i ranjivosti također pokazuju kako su klimatske promjene već utjecale na različite regije diljem Europe i što one mogu očekivati u budućnosti na temelju različitih scenarija emisija.

Kako bi se potaknule mjere ublažavanja klimatskih promjena, države članice EU-a postigle su dogovor o nizu klimatskih i energetskih strategija i postavile jasne ciljeve za razdoblja do 2020. i 2030. godine. Naše procjene pokazuju da je Europska unija na dobrom putu prema ispunjavanju svojih ciljeva za razdoblje do 2020., ali potrebno je više napora kako bi se postigli ambiciozniji ciljevi za razdoblje do 2030. Zemlje, regije i gradovi te drugi subjekti također razmjenjuju informacije o tome kako se prilagoditi promjenama klime.

Pretvaranje informacija u relevantno znanje

Takvo je znanje nužno. Međutim, za formuliranje i provedbu učinkovitih mjera potrebno nam je i sustavnije razumijevanje problema. Primjerice, može li prometni sektor, koji je 2016. bio odgovoran za više od 20 % emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji, smanjiti svoju ovisnost o benzinu i dizelu i prijeći na čistu električnu energiju? Može li Europa proizvesti potrebnu dodatnu energiju bez dodatnog opterećivanja okoliša? Kako urbanističko planiranje može riješiti potrebe za energijom i mobilnošću te smanjiti štetu uzrokovanu klimatskim nepogodama uz istodobno poboljšanje kakvoće zraka u gradovima?

Ta pitanja zahtijevaju sustavno poznavanje veza između društvenih, ekoloških i ekonomskih trendova. Potencijalne političke mjere trebale bi uzeti u obzir i specifične potrebe regija i gradova. Primjerice, kako gradovi mogu povećati energetsku učinkovitost postojećih zgrada, što možda uključuje i neke zgrade izgrađene krajem 19. stoljeća?

Naš je cilj u Europskoj agenciji za zaštitu okoliša osigurati relevantna i dostupna znanja kako bismo kreatorima politika i javnosti pomogli da djeluju na temelju pravovremenih, relevantnih i pouzdanih informacija. To znači da moramo proširivati, produbljivati i neprestano razvijati svoja znanja kako bismo mogli objasniti sustavnu i složenu prirodu izazova s kojima se suočavamo. U području klimatskih promjena radimo na budućoj platformi znanja koja će omogućiti bolje povezivanje postojećeg znanja, ne samo o klimi i energiji, već i o drugim relevantnim područjima kao što su poljoprivreda, promet i kakvoća zraka, i tako podržati ostvarivanje energetskih i klimatskih ciljeva EU-a za razdoblje do 2030.

U konačnici, uspjeh će ovisiti o donošenju političkih odluka, temeljenih na relevantnim informacijama, kao i o globalnim nastojanjima da se okonča ovisnost o fosilnim gorivima. Pariški sporazum bio je prekretnica u jačanju globalne predanosti suočavanju s klimatskim promjenama, povezivanju vlada, poslovnih subjekata i civilnoga društva. Sada sporazum trebaju provesti sve zemlje koje su ga potpisale. U tom kontekstu, predstojeća bi Konferencija o klimatskim promjenama (COP24) u Katowicama, u Poljskoj, trebala doprinijeti naporima u kontekstu provedbe donošenjem odgovarajućeg pravilnika.

Hans Bruyninckx

Izvršni direktor Europske agencije za okoliš

Članak objavljen u izdanju Biltena Europske agencije za okoliš br. 03/2018 za rujan 2018.

Povezani sadržaj

Povezani pokazatelji

Povezane objave

Vidi također

Temporal coverage

Radnje vezane za dokument
Europska agencija za okoliš (EEA)
Kongens Nytorv 6
1050 Kopenhagen K
Danska
Telefon: +45 3336 7100