Uvodni članak – Čista voda je život, zdravlje, prehrana, rekreacija, energija...

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2018-10-12 Zadnja izmjena 2019-02-14
9 min read
Voda pokriva više od 70 % površine Zemlje. Život na Zemlji počeo je u vodi pa stoga nije iznenađujuće da je ona potrebna svim živim organizmima na našem plavom planetu. Uloga vode je mnogoznačna: ona je ključna potreba, dom (stanište), lokalni i globalni resurs, prometni koridor i regulator klime. No, posljednja dva stoljeća postala je krajnje odredište mnogih onečišćujućih tvari koje se ispuštaju u okoliš i novootkriveni rudnik bogat mineralima koje treba iskorištavati. Kako bismo mogli i dalje uživati u čistoj vodi te čistim oceanima i rijekama, moramo temeljito promijeniti način korištenja i postupanja s vodom.

 Image © Petar Sabol, WaterPIX / EEA

Voda je stanište milijuna vrsta od najsitnijih organizama koji se mjere u mikronima do plavih kitova dužine do 30 metara i težine do 200 tona. Svake godine u dubinama oceana otkrivaju se nove vrste. Oceani i mora imaju ključnu ulog u i u globalnoj klimi: oni su najveći spremnik ugljika i skupljaju ugljični dioksid iz atmosfere. Oceanske struje pomažu u zagrijavanju i hlađenju različitih regija i tako pridonose njihovoj prikladnosti za stanovanje. Isparavanje iz toplih mora  vraća nam se u obliku kiše ili snijega, održavajući život na kopnu.

Ljudima voda nije samo vitalno potreba,  već i resurs koji iskorištavamo u svakodnevnom životu. Kod kuće ju upotrebljavamo za kuhanje, čišćenje, tuširanje i ispiranje. Voda se upotrebljava u proizvodnji naše hrane, odjeće, mobilnih telefona, automobila i knjiga. Upotrebljavamo ju za izgradnju naših domova, škola i cesta, te za grijanje zgrada i hlađenje elektrana. S pomoću električne energije koja nastaje njezinim kretanjem, osvjetljavamo svoje gradove i domove. Ljeti kada je vruće skočimo u more ili šećemo uz jezero kako bismo se rashladili.

Voda je i sredstvo za povezivanje i kretanje ljudi i robe. Ona služi kao prirodna prometna mreža po cijelom svijetu koja povezuje ne samo obalne gradove već i gradove u unutrašnjosti duž plovidbenih rijeka, omogućavajući globalnu trgovinu. Naše majice, zrna kave ili prijenosna računala koji su proizvedeni u Americi, Africi ili Aziji mogu se do Europe prevesti brodovima. Drugim riječima, voda je prisutna u svakom aspektu našeg života.

Nažalost, način na koji upotrebljavamo taj neprocjenjivi resurs i kako prema njemu postupamo ne utječe samo na naše zdravlje već i na sav život koji ovisi o vodi. Onečišćenje, prekomjerno iskorištavanje, fizičke promjene vodnih staništa i klimatske promjene sve više umanjuju kvalitetu i dostupnost vode.

Mijenjamo prirodu vode

Kada god vodu zahvatimo iz njezinog izvora  i upotrebljavamo ju, gotovo uvijek mijenjamo njezine različite aspekte. Da bismo zadovoljili svoju potrebu za vodom izravnavamo rijeke, gradimo kanale  koji spajaju mora i rijeke te brane i nasipe. Podzemne vode zahvaćene iz vodonosnika transportiraju se stotinama kilometara do naših domova. Kada se jednom upotrijebi, voda može biti onečišćena kemijskim tvarima (npr. fosfatima koji se upotrebljavaju u proizvodima za čišćenje), plastičnim mikrogranulama ili uljem za kuhanje. Neke od tih onečišćujućih tvari ili nečistoća ostaju u vodi čak i nakon naprednih postupaka pročišćavanja otpadnih voda. U slučaju poljoprivrede, voda koja se upotrebljava za usjeve može sadržavati ostatke kemikalija koje se upotrebljavaju u umjetnim gnojivima i pesticidima. Nakon uporabe i ponekad nakon pročišćavanja, dio te izmijenjene vode vraća se u vodno tijelo.

Čak i onečišćujuće tvari koje se prenose zrakom, koje ispuštaju promet i industrija, mogu se taložiti u rijeke, jezera i mora te utjecati na kvalitetu vode. Kao posljedica našeg korištenja vode može doći do promjene temperature i razine saliniteta mora. Voda koja se upotrebljava za hlađenje u energetskom sektoru može biti znatno toplija od zahvaćene vode. Slično tomu, u postupku desalinizacije može se natrag u morski okoliš ispuštati slana voda s visokom koncentracijom soli. I konačno, ono što vraćamo u prirodu često je znatno drugačije od onoga što smo iz nje uzeli, a i ne vraćamo ju uvijek tamo gdje smo ju crpili.

Kvaliteta vode je važna

Europa je posljednja četiri desetljeća ostvarila znatan napredak u pogledu regulacije kvalitete vode, pročišćavanja svojih otpadnih voda i zaštite svojih morskih i slatkovodnih staništa i vrsta. Politikom EU-a obuhvaćen je širok raspon pitanja, od pitke vode, komunalnih otpadnih voda, zaštite staništa, određivanja zaštićenih morskih  područja i kvalitete vode za kupanje do poplava, plastike za jednokratnu uporabu, industrijskih emisija i ograničenja uporabe štetnih kemikalija. Ti posebni propisi EU-a pojačani su sveobuhvatnim programima i zakonodavstvom, kao što su Sedmi program djelovanja za okoliš, Okvirna direktiva o vodama i Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji.

Europljani brinu za kvalitetu svoje vode. Nije slučajnost da se prva građanska inicijativa EU-a, odnosno inicijativa Right2water, koju je podržalo više od 1,8 milijuna potpisnika, odnosila na vodu. Programi podizanja razine svijesti, vodno-učinkovite tehnologije i ulaganja u upravljanje gubicima u cjevovodima doveli su do stvarnih ušteda vode u cijeloj Europi. Ukupna količina zahvaćene vode u Europi smanjila se od 1990. za 19 %. Danas je više od 80 % europskog stanovništva povezano na postrojenje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, zbog čega se znatno smanjuje količina onečišćujućih tvari koje ulaze u vodna tijela. U našem nedavnom izvješću o stanju voda navedeno je da otprilike tri četvrtine podzemnih vodnih tijela u Europi ima dobro kemijsko stanje, naime smatraju se čistim..

Redovitim praćenjem kvalitete vode za kupanje utvrđeno je da je približno 85 % kupališta u EU-u koja su praćena 2017. ocijenjeno „izvrsnima”. Više od 10 % europskih mora određeno je kao zaštićeno morsko područje kako bi se pridonijelo očuvanju morskih vrsta i staništa. Sve je to vrlo ohrabrujuće. Međutim, unatoč ostvarenom napretku, ekološko i kemijsko stanje europskih površinskih voda i dalje je razlog za zabrinutost.

Tijekom razdoblja praćenja 2010. – 2015. samo 39 % površinskih voda ostvarilo je cilj EU-a minimalnog „dobrog” ili „visokog” ekološkog stanja, a 38 % ostvarilo je „dobro” kemijsko stanje. Loše kemijsko stanje dijelom nastaje zbog toga što onečišćujuće tvari (npr. nitrati iz poljoprivrede)  nisu djelotvorno odstranjene. Voda apsorbira i prenosi onečišćujuće tvari te se one akumuliraju u jezerima i oceanima. Mnoge rijeke fizički su izmijenjene ili su na njih djelovale ljudske aktivnosti koje utječu na uzvodnu migraciju riba ili nizvodni tok sedimenata.

Mnogi stokovi morskih riba prekomjerno su izlovljeni, što ugrožava preživljavanje čitavih populacija riba. Invazivne strane vrste koje se šire brodskim prijevozom ili kanalima ugrožavaju lokalne vrste. Pomorski otpad, većinom plastika, pronalazi se u svim dijelovima svijeta od Arktika do nenaseljenih otoka u Tihom oceanu. Nažalost, čak i ako spriječimo ulazak novih onečišćujućih tvari u vodna tijela, suočavamo se s nasljeđem svih onečišćujućih tvari koje su se prije mnogo desetljeća ili, kao u slučaju žive, stoljećima ispuštale u vodu. A buduće generacije suočavat će se s tvarima koje mi ispuštamo.

Rješavanje problema manjka i viška

U usporedbi s mnogim dijelovima svijeta, Europa ima relativno bogate slatkovodne resurse. Međutim, ti resursi nisu jednako raspoređeni po cijelom kontinentu. Prema našim procjenama, otprilike jedna trećina površine EU-a suočava se s problemima u opskrbi vodom, odnosno potražnja je u određenom razdoblju veća od opskrbe.

Predviđa se da će klimatske promjene utjecati na dostupnost vode u Europi jer će dodatnom pritisku izložiti južne regije koje se već suočavaju s problemima u opskrbi vodom. Očekuje se da će se drugi dijelovi Europe sve češće suočavati s poplavama, a regije na niskoj nadmorskoj visini u opasnosti su od oluja i podizanja razine mora. Gradovi i regije predvode aktivnosti na terenu i provode mjere koje uključuju sve od smanjenja istjecanja i ponovne uporabe vode do uključivanja plavih i zelenih područja u gradska područja kako bi se umanjili rizici od poplava i štete uzrokovane vodom.

Neki ključni gospodarski sektori, kao što su poljoprivreda, upotrebljavaju znatne količine slatke vode. Tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci u dijelovima južne Europe više od polovine vode upotrebljava se za poljoprivredne djelatnosti. Slično tomu, popularna turistička odredišta, uključujući male otoke na Sredozemlju, možda će morati osigurati vodu za tisuće posjetitelja, čime se ograničene vodne zalihe izlažu znatnom pritisku.

Lokalni i globalni resurs

Lokalni vodni resursi nisu izloženi dodatnom pritisku zbog posjetitelja samo u slučaju masovnog turizma. Zahvaljujući globalnoj trgovini potrošači mogu iskorištavati prirodne resurse, uključujući vodu, iz svih dijelova svijeta. Izvozom francuskog vina u Kinu „izvozi” se i voda koja se upotrebljava za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina. Isto tako, uvozom proizvoda u Europu uvozi se i „virtualna voda”.

Voda je iz mnogih razloga lokalni resurs. Promjene u količini ili kvaliteti vode izravno utječu na lokalni okoliš i lokalno stanovništvo. Međutim, voda u cjelini je i globalno tijelo – zajedničko dobro koje dijele svi ljudi i svi živi organizmi na našem planetu. Voda se kreće kroz različite zemlje te fizički i kulturno povezuje kontinente. Budući da su mnoga velika vodna tijela povezana, lokalni problem može biti jedan od mnogih čimbenika koji pridonose nekom većem problemu. S druge strane, globalni problem, kao što su plastika ili više temperature vode u oceanima, mogu imati teže posljedice na lokalnoj razini.

Zbog te lokalne i globalne prirode vode potrebna je suradnja i upravljačke strukture koje se mogu nositi  s tim ozbiljnim izazovom. Nije iznenađujuće da se u mnogim politikama EU-a o slatkoj vodi i pomorskom okolišu ističu regionalna i globalna suradnja. EU aktivno sudjeluje u upravljačkim strukturama koje uključuju ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda i strukture regionalne suradnje kao što su Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav ili OSPAR Komisija za Sjeveroistočni Atlantik. Posljednjih godina u upravljačkim strukturama sudjelovali su i dionici izvan državnog sektora, kao što su velika ribarska poduzeća, kako bi se osigurala održiva uporaba vodnih resursa.

S obzirom na sve veću potražnju konkurentnih korisnika, jasno je da put ka održivoj uporabi vode i njezinih resursa uključuje učinkovitost, inovacije, sprječavanje otpada (npr. smanjenje istjecanja, gubitaka u cjevovodima), ponovnu uporabu, recikliranje, a to su sve sastavni elementi kružnog gospodarstva. Štoviše, ako spasimo jedan resurs, kao što je voda, možemo uštedjeti na svim ostalima.

Znanje koje će pomoći u oblikovanju buduće politike

Europska agencija za okoliš radi s informacijama o okolišu. Voda, kao tema koja je složena i povezana sa ostalim okolišnim pitanjimazahtijeva različite izvore podataka, dubinske i sustavne analize i blisku suradnju s mrežama i institucijama. Europska agencija za okoliš objedinjuje svo to znanje o europskom okolišu i informira donositelje politika i javnost.

Tijekom posljednja četiri desetljeća, u skladu sa zakonodavstvom EU-a i zahtjevima za izvješćivanje, države članice uspostavile su opsežne strukture praćenja. Zahvaljujući tim naporima, naše znanje i razumijevanje pitanja i trendova povezanih s okolišem, uključujući vode, znatno je podrobnije i sveobuhvatnije. Sada možemo provoditi integriranu analizu pokretača promjena, onoga što se mijenja i kako se mijenja. Možemo utvrditi djelotvorne mjere na terenu i izgraditi mreže za razmjenjivanje tih informacija.

To znanje bit će od ključne važnosti za oblikovanje buduće politike EU-a o vodi. Neki ključni dijelovi zakonodavstva o vodi, uključujući Okvirnu direktivu o vodama i Direktivu o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, u postupku su preispitivanja i mogli bi biti izmijenjeni. Budući da voda ima ključnu ulogu u svim aspektima naših života, integriraniji pristup politike pomoći će nam da zaštitimo i očuvamo ono što naš planet čini jedinstvenim: vodu.

Hans Bruyninckx

Izvršni direktor Europske agencije za okoliš



 

Geographic coverage

Temporal coverage

Radnje vezane za dokument
Filed under:
Europska agencija za okoliš (EEA)
Kongens Nytorv 6
1050 Kopenhagen K
Danska
Telefon: +45 3336 7100