Korištenje tla

Promijenite jezik
Page Zadnja izmjena 2017-07-24
Europa je jedan od najintenzivnije korištenih kontinenata na planetu, s najvećim udjelom tla (do 80 %) koje se koristi za naseljavanje, proizvodne sustave (uključujući poljoprivredu i šumarstvo) te infrastrukturu. Često dolazi do proturječnih zahtjeva za korištenjem tla, što zahtjeva odluke koje uključuju teške kompromise. Nekoliko je važnih motiva za korištenje tla u Europi: povećanje potražnje za životnim prostorom po osobi i veza između gospodarske aktivnosti, povećane mobilnosti te rasta prijevozne infrastrukture obično rezultiraju prenamjenom zemljišta. Tlo je ograničeni resurs: način na koji se koristi jedan je od glavnih uzroka ekoloških promjena, sa značajnim utjecajem na kvalitetu života i ekosustava, kao i na upravljanje infrastrukturom.

Europa se sastoji od mozaika krajolika koji odražava evolucijski uzorak promjena kroz koje je u prošlosti prošlo korištenje tla. Promjene i danas nastavljaju mijenjati naš krajolik i okoliš pri čemu ostaju veliki i često nepovratni tragovi korištenja tla. Gotovo se svugdje pojavljuju napetosti jer je potreba društva za resursima i prostorom u suprotnosti s kapacitetom tla da pruži i prihvati te potrebe. Trenutačno stanje stvari vodi do prekomjernog korištenja i povećanog propadanja krajolika, ekosustava i okoliša. Zbog toga je potrebna dugoročna perspektiva upravljanja.

Politika Europske unije

Planiranje i upravljanje korištenjem tla ključni su želimo li bolje uskladiti korištenje tla i brigu o okolišu. Radi se o izazovu koji uključuje razne razine politike i različite gospodarske sektore. Nadzor i ublažavanje negativnih posljedica korištenja tla na okoliš uz istovremeno održavanje proizvodnje osnovnih resursa glavni je prioritet tvoraca politike diljem svijeta.

Odluke o planiranju i upravljanju korištenjem tla obično se donose na lokalnoj ili regionalnoj razini. Međutim, Europska komisija ima vlastitu ulogu u osiguravanju da države članice uzmu u obzir ekološke probleme u planovima razvoja korištenja tla te da u praksi integrirano upravljaju tlom.

Europska gospodarstva ovise o prirodnim resursima, uključujući sirovine i prostor (zemni resursi). Prema Planu razvoja za resursno učinkovitu Europu problem korištenja tla i upravljanje zemnim resursima smatra se ključnim elementom u borbi s neodrživim trendovima u resursima. Politika EU-a o prilagodbi klimatskim promjenama od izravnog je značaja za trenutačne i buduće prakse korištenja tla te gospodarska područja koja o njima ovise. Korištenje tla važno je i za mnoge druge politike, poput teritorijalne kohezije, urbanog planiranja, poljoprivrede, prijevoza i zaštite prirode.

Aktivnosti Europske agencije za okoliš

Aktivnosti EEA-a uglavnom su usredotočene na krajolik Europe i procjene prostornih promjena pri čemu se koriste alati za procjenjivanje tla i ekosustava te analiza Geografskog informacijskog sustava (eng. Geographic Information System, GIS). EEA također radi na razvoju centra s podacima o okolišu vezanima uz korištenje tla, koji bi doprinijeo Zajedničkom informacijskom sustavu zaštite okoliša (eng. Shared Environmental Information System for Europe, SEIS).

Glavni izvor podataka za EEA jest Baza podataka o zemljanom pokrovu (eng. Corine Land Cover) koja postoji za 1990., 2000. i 2006. godinu. Temelji se na uspostavljenoj suradnji sa zemljama članicama EEA-a i sustavom Globalnog nadzora za okoliš i sigurnost (eng. Global Monitoring for Environment and Security (GMES/Copernicus)). Dodatni skupovi podataka u sklopu sustava GMES/Copernicus, poput odabranih tematskih slojeva u velikoj rezoluciji i urbanog atlasa, trenutačno se razvijaju kako bi nadopunili baze podataka o zemljanom pokrovu.

U suradnji s Europskim tematskim centrom o prostornim informacijama i analizi (European Topic Centre on Spatial Information and Analysis, ETC-SIA) EEA razvija paneuropski referentni sustav za prostorne analize: primjene Europskog sustava mreža ustava i rijeka (eng. European Catchment and Rivers Network System, ECRINS) i Procjenjivanja tla i ekosustava (LEAC) (eng. Land and Ecosystem Accounting) doprinose tematskim analizama (npr. fragmentacija krajolika) i važnim indikatorima.

Vizija

Nekoliko okolišnih i regionalnih politika npr. Strategija EU-a o bioraznolikosti 2020. ili Tematska strategija EU-a za tlo ovise o ispravnim informacijama o korištenju tla kao osnovnom referencom. Usluga nadzora tla GMES/Copernicus dio je početnih aktivnosti u razdoblju od 2011. do 2013. godine koje se bave ažuriranjem i poboljšanjem nadzora kontinentalnog zemljanog pokrova i detaljnijim istraživanjem lokalnih procesa zemljanog pokrova. Radi procjena budućih trendova razvijena je Očekivana okolišna analiza razvoja korištenja tla u Europi (PRELUDE)  (eng. Prospective Environmental analysis of Land Use Development in Europe): interaktivni alat kojim se predstavlja pet različitih planova korištenja tla u Europi.

Povezani sadržaj

Novosti i članci

Povezani pokazatelji

Land take Land take Land take as a result of the expansion of residential areas and construction sites is the main cause of the increase in urban land coverage in Europe. Agricultural zones and, to a lesser extent, forests and semi-natural and natural areas are disappearing in favour of the development of artificial surfaces. This affects biodiversity since it decreases habitats and fragments the landscapes that support and connect them. Between 2006 and 2012, the annual land take in the European countries (EEA-39) assessed in the 2012 Corine land cover (CLC) project was approximately 107 000 ha/year. The figure for the 2000-2006 period was approximately 118 000 ha/year. In the 28 countries 1 covered by all three CLC assessment periods (1990-2000, 2000-2006 and 2006-2012), annual land take decreased by 10.5 % between 2000 and 2006, and by 13.5 % between 2006 and 2012. In absolute values, the annual land take in these 28 countries was 114 000 ha/year (1990-2000), 102 000 ha/year (2000-2006) and 98 500 ha/year (2006-2012). Between 2000 and 2006, more arable land and permanent crops were taken by artificial development than between 1990 and 2000, while fewer pastures and less mosaic farmland were taken over the same period. In fact, between 2006 and 2012, the types of land most taken for artificial development were arable land and permanent crops, followed by pastures and mixed agricultural areas.   1 The 28 countries covered by all three CLC assessment periods are AT, BE, BG, CZ, DE, DK, ES, EE, FR, GR, HR, HU, IE, IT, LT, LU, LV, ME, MT, NL, PL, PT, RO, RS, SI, SK, TR and UK.

Vidi također

Geographic coverage

Filed under:
Europska agencija za okoliš (EEA)
Kongens Nytorv 6
1050 Kopenhagen K
Danska
Telefon: +45 3336 7100