Tlo

Promijenite jezik
Page Zadnja izmjena 2019-01-17
3 min read
Topics: ,
O tlu ovisi 90 % sveukupne proizvodnje hrane, stočne hrane, vlakana i energenata. Dodatno, tlo pruža sirovine za razne djelatnosti, od hortikulture do građevinskog sektora. Tlo je nužno i za zdravlje ekosustava: pročišćava i regulira vodu, pokretač je ciklusa hranjivih tvari i spremnik za gene i vrste, čime podržava bioraznolikost. Globalni je spremnik ugljika i igra važnu ulogu u potencijalnom usporavanju klimatskih promjena i njihovih utjecaja. Osim toga, s obzirom da čuva tragove naše prošlosti, važan je element naše kulturne baštine.

Međutim, tlo je i predmet neprestanih, često proturječnih zahtjeva našeg društva. Stoga je sposobnost tla da pruža usluge ekosustava – u pogledu proizvodnje hrane, u ulozi akumulatora bioraznolikosti te regulatora plinova, vode i hranjivih tvari – stalno izložena pritisku. Zabilježene stope prekrivanja tla umjetnim površinama, erozije, smanjenja organskih tvari i kontaminacije smanjuju otpornost tla odnosno njegovu sposobnost apsorbiranja promjena kojima je izloženo.

U vremenskom okviru jednog ljudskog života možemo smatrati da je tlo neobnovljiv resurs. Kao društvo, tlom moramo održivo gospodariti kako bismo mogli uživati njegove dobrobiti. Unatoč brojnim djelatnostima koje u konačnici ovise o tlu, ne postoje posebni zakonski propisi EU-a o tlu. Za razliku od vode i zraka, zaštita tla spominje se neizravno ili u sklopu sektorskih politika: poljoprivrede i šumarstva, energetike, vode, klimatskih promjena, zaštite prirode, otpada i kemikalija. Nedostatak dosljedne politike o tlu na razini EU-a odražava se i u nedostatku usklađenih podataka o tlu.

Ipak, u posljednjih deset godina ostvaren je napredak u razvoju politika te se ulažu napori u usklađivanju podataka. Tematska strategija Europske komisije za zaštitu tla iz 2006. naglašava potrebu očuvanja funkcije tla kao ključnog elementa održivog razvoja. Na globalnoj razini, u Konvenciji Ujedinjenih naroda o borbi protiv dezertifikacije (UNCCD) problemima tla pristupa se u sklopu šireg koncepta degradacije tla (što je za sada ograničeno na sušna područja). Pojam očuvanja funkcija tla odnedavno je ugrađen u koncept svijeta bez degradacije zemljišta, u sklopu ciljeva održivog razvoja (SDG-ova) koji su usuglašeni na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 2015. SDG-ovi uključuju i ciljeve o kvaliteti tla, kontaminaciji tla, gospodarenju kemikalijama i otpadom. Provedba SDG-ova može biti važno sredstvo za mjere zaštite tla u Europi. U skladu s time, na svjetskoj i europskoj razini u tijeku su napori za usklađivanje i standardizaciju informacija o tlu namijenjenih za javnu uporabu.

EEA izrađuje procjene koje se temelje na pokazateljima o mnogim temama povezanima s uporabom zemljišta i tlom u okviru tematskog skupa pokazatelja uporabe zemljišta i tla (skup LSI). Skup LSI obuhvaća pokazatelje o prenamjeni zemljišta, nepropusnosti, gospodarenju kontaminiranim područjima, vlažnosti tla, eroziji tla i organskom ugljiku u tlu. U planu su pokazatelji o fragmentiranosti i obnovi zemljišta. Usluge praćenja kopna u sklopu sustava Copernicus omogućuju redovita ažuriranja nekoliko navedenih pokazatelja. Jednako tako, EEA objavljuje ad hoc procjene pojedinih tema povezanih s tlom kao što su učinkovitost tla kao resursa u urbaniziranim područjima ili opterećenje okoliša hranjivim tvarima i metalima u tlu.

Za potrebe ove teme, EEA surađuje s kolegama iz Europske komisije (posebice iz Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) i GU za okoliš), s predstavnicima Eioneta iz Nacionalnog referentnog centra za tlo i uporabu zemljišta te prostorno planiranje, odnosno s drugim europskim mrežama i stručnjacima. Globalni partneri uključuju: Tajništvo UNCCD-a, Globalno partnerstvo za tlo, Globalnu inicijativu za pokazatelje o zemljištu (koju podupire UN-Habitat) i Program Ujedinjenih naroda za okoliš.

Mjerodavni europski tematski centri (ETC-ovi) pružaju podršku radu EEA-e u ovom tematskom području od 1996. ETC o urbanim i zemljišnim sustavima te sustavima tla (ETC/ULS), koji djeluje od 2014. godine, trenutno podržava rad EEA-e na temu tla. Aktivnosti povezane s podacima o tlu prenesene su 2007. godine u Europski podatkovni centar za tlo pri JRC-u .

Povezani sadržaj

Povezani pokazatelji

Progress in management of contaminated sites Local soil contamination in 2011 was estimated at 2.5 million potentially contaminated sites in the EEA-39, of which about 45 % have been identified to date. About one third of an estimated total of 342 000 contaminated sites in the EEA-39 have already been identified and about 15 % of these 342 000 sites have been remediated. However, there are substantial differences in the underlying site definitions and interpretations that are used in different countries.   Four management steps are defined for the management and control of local soil contamination, namely site identification (or preliminary studies), preliminary investigations, main site investigations, and implementation of risk reduction measures. Progress with each of these steps provides evidence that countries are identifying potentially contaminated sites, verifying if these sites are actually contaminated and implementing remediation measures where these are required. Some countries have defined targets for the different steps.   Thirty of the 39 countries surveyed maintain comprehensive inventories for contaminated sites: 24 countries have central national data inventories, while six countries, namely Belgium, Bosnia-Herzegovina, Germany, Greece, Italy and Sweden, manage their inventories at the regional level. Almost all of the inventories include information on polluting activities, potentially contaminated sites and contaminated sites.   Contaminated soil continues to be commonly managed using “traditional” techniques, e.g. excavation and off-site disposal, which accounts for about one third of management practices. In-situ and ex-situ remediation techniques for contaminated soil are applied more or less equally.   Overall, the production sectors contribute more to local soil contamination than the service sectors, while mining activities are important sources of soil contamination in some countries. In the production sector, metal industries are reported as most polluting whereas the textile, leather, wood and paper industries are minor contributors to local soil contamination. Gasoline stations are the most frequently reported sources of contamination for the service sector.   The relative importance of different contaminants is similar for both liquid and solid matrices. The most frequent contaminants are mineral oils and heavy metals. Generally, phenols and cyanides make a negligible overall contribution to total contamination.   On average, 42 % of the total expenditure on the management of contaminated sites comes from public budgets. Annual national expenditures for the management of contaminated sites are on average about EUR 10.7 per capita. This corresponds to an average of 0.041 % of the national GDP. Around 81 % of the annual national expenditures for the management of contaminated sites is spent on remediation measures, while only 15 % is spent on site investigations. It should be noted that all results derive from data provided by 27 (out of 39) countries that returned the questionnaire, and not all countries answered all questions.

Vidi također

Radnje vezane za dokument
Filed under:
Soil
Menu
Pretplate
Prijava kako biste primali naša izvješća (tiskana i/ili elektronička) i kvartalni bilten.
Pratite nas