All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodiesUčinimo nešto za našu planetu, tiskajte ovu stranicu samo ako je nužno. I najmanje djelo čini veliku razliku ako ga milijuni provode!
Prekrivenost tla u Europi relativno je stabilna od 2000., pri čemu je otprilike 25 % prekriveno obradivim zemljištem i trajnim nasadima, 17 % pašnjacima i 34 % šumama. Istodobno, nastavljaju se širiti gradovi i betonska infrastruktura, dok se smanjila ukupna površina koja se koristi za poljoprivredu. Iako umjetne površine prekrivaju manje od 5 % šireg područja EEA, ipak je u razdoblju između 2000. i 2018. veliko područje postalo nepropusno (prekriveno betonom ili asfaltom). Dobra je vijest da se posljednjih godina smanjila brzina kojom se povećavaju umjetne površine.
Zemljište i tlo u Europi izloženi su brojnim pritiscima kao što su širenje gradova, zagađenje iz poljoprivrede i industrije, prekrivanje tla vodonepropusnim materijalima, fragmentacija krajobraza, slaba raznolikost usjeva, erozija tla i ekstremne vremenske pojave povezane s klimatskim promjenama. Zeleniji gradovi s čišćim energetskim i prometnim sustavima, zelena infrastruktura kojom se povezuju zelene površine te manje intenzivni i održivi načini poljoprivredne proizvodnje mogli bi pridonijeti održivijim korištenju zemljišta i zdravijem tlu u Europi.
Tlo sadržava velike količine ugljika i dušika koji mogu biti ispušteni u atmosferu, ovisno o tome kako upotrebljavamo zemljište. Uslijed krčenja ili sadnje šuma ili topljenja vječnog leda ravnoteža emisija stakleničkih plinova može se poremetiti u jednom ili drugom smjeru. Osim toga, uslijed klimatskih promjena mogu se znatno promijeniti količine i mjesta poljoprivredne proizvodnje.
Tlo ima važnu ulogu u ciklusima u prirodi, uključujući i ciklus hranjivih tvari, odnosno količinu organskih tvari u tlu, tj. ugljika, dušika i fosfora, koje se apsorbiraju i pohranjuju u tlu. Organizmi koji žive u tlu razgrađuju organske sastojke kao što su lišće i vrhovi korijenja na jednostavnije spojeve koje kasnije iskoriste biljke. Neke bakterije u tlu pretvaraju dušik iz atmosfere u mineralni dušik, koji je neophodan za rast biljaka. Gnojivima se u tlo unose dušik i fosfati radi poticanja rasta biljaka, ali one ne apsorbiraju njihovu ukupnu količinu. Preostali dio može dospjeti u rijeke i jezera i utjecati na život tih vodenih ekosustava.
Zemljište i tlo izravno su ili neizravno obuhvaćeni okvirnim politikama na globalnoj razini, uključujući i ciljeve održivog razvoja (engl. Sustainable Development Goals - SDG) Ujedinjenih naroda. Mnoge od tih ciljeva nemoguće je ostvariti bez čistog tla i održive upotrebe zemljišta. U nastavku je prikaz ciljeva održivog razvoja koji su snažno povezani s tlom.
For references, please go to https://www.eea.europa.eu/hr/signals/eea-signali-2019/graficki-informacije or scan the QR code.
PDF generated on 2024-12-07 16:46
Engineered by: Internetski tim EEA
Software updated on 26 September 2023 08:13 from version 23.8.18
Software version: EEA Plone KGS 23.9.14
Radnje vezane za dokument
Podijelite s drugima