Razina onečišćenja zraka u Europi i dalje je previsoka

Changer la langue
Actualités Publié 29/10/2018 Dernière modification 13/11/2018
5 min read
Na temelju ažuriranih podataka i informacija koje je objavila Europska agencija za okoliš (EEA), onečišćujuće tvari u zraku i dalje prekoračuju standarde i smjernice Europske unije i Svjetske zdravstvene organizacije, unatoč sporom napretku. Onečišćenje zraka i dalje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje i okoliš.

 Image © Ieva Bruneniece, My City /EEA

U izvješću Europske agencije za okoliš o kvaliteti zraka za 2018. pod nazivom „Air quality in Europe – 2018 report” navodi se kako je cestovni promet jedan od glavnih izvora onečišćenja zraka u Europi, a posebno kada je riječ o štetnim onečišćujućim tvarima kao što su dušikov dioksid i lebdeće čestice.  Emisije iz poljoprivrede, proizvodnje energije, industrije i kućanstava isto tako doprinose onečišćenju zraka. U Izvješću se navode najnoviji službeni podaci o kvaliteti zraka prikupljeni tijekom 2016. godine s više od 2500 postaja za praćenje kvalitete zraka u cijeloj Europi.

Značajni učinci onečišćenja zraka na zdravlje

Lebdeće čestice (PM), dušikov dioksid (NO2) i prizemni ozon (O3) su onečišćujuće  tvari koje najviše štete zdravlju ljudi. Visoke razine onečišćujućih tvari u zraku i dalje imaju negativan učinak na Europljane, posebno na one koji žive u urbanim područjima. Onečišćenje zraka ima i značajne učinke na gospodarstvo jer skraćuje životni vijek ljudi, povećava zdravstvene troškove i smanjuje produktivnost u svim gospodarskim sektorima zbog izgubljenih radnih dana provedenih na bolovanju. Onečišćenje zraka negativno utječe i na ekosustave tako što oštećuje tla, šume, jezera i rijeke te smanjuje poljoprivredne prinose.

Sadašnje politike i tehnološke inovacije, kao i one u prošlosti, dovele su do sporog, ali stabilnog napretka u pogledu smanjenja tih negativnih učinaka. Iz ažuriranih procjena sadržanih u Izvješću vidljivo je da su 2015. koncentracije čestica PM2,5 prouzročile preranu smrt otprilike 422 000 osoba u 41 europskoj zemlji, od čega otprilike 391 000 osoba iz 28 država članica EU-a. Iz opsežne procjene koja je uključena u ovogodišnje Izvješće vidljivo je da je, u usporedbi s 1990., broj preranih smrti prouzročenih česticama PM2,5 manji za otprilike pola milijuna godišnje. Razlog tome je provedba europskih politika u području kvalitete zraka i uvođenje mjera na nacionalnoj i lokalnoj razini. Zahvaljujući njima smanjena su, primjerice, onečišćenja prouzročena automobilima, industrijom i proizvodnjom energije.

„Onečišćenje zraka je nevidljivi ubojica i moramo pojačati napore za rješavanje njegovih uzroka. Kada je riječ o onečišćenju zraka, emisije iz cestovnog prometa često su štetnije od onih iz drugih izvora zato jer se događaju na razini tla i uglavnom u gradovima, tj. u blizini ljudi. Stoga je važno da Europa udvostruči svoje napore za smanjenje emisija prouzročenih prometom, proizvodnjom energije i poljoprivredom te uloži sredstva kako bi ti sektori postali čišći i održiviji”, rekao je izvršni direktor EEA-a Hans Bruyninckx. „Rješavanjem problema u tim sektorima na integriran način mogu se ostvariti jasne koristi za kvalitetu zraka i klimu, što će doprinijeti poboljšanju zdravlja i dobrobiti ljudi.”

Ostali ključni rezultati

Lebdeće čestice: Kada je riječ o PM2,5 (česticama promjera najviše 2,5 mikrometara), godine 2016. postotak urbanog stanovništva u 28 država članica EU-a koje je izloženo PM2,5 iznosio je 6 %, što je smanjenje u odnosu na prethodnu godinu kada je taj postotak iznosio 7 %. Međutim, otprilike 74 % urbanog stanovništva EU-a bilo je izloženo koncentracijama koje premašuju one navedene u strožim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. Izloženost česticama PM2,5 prouzročila je 2015. godine preranu smrt otprilike 422 000 osoba u 41 zemlji.

Dušikov dioksid: Godišnja granična vrijednost za NO2 i dalje se znatno prekoračuje u cijeloj Europi. U urbanim područjima u kojima koncentracije prekoračuju godišnje granične vrijednosti EU-a i smjernica Svjetske zdravstvene organizacije 2016. godine je živjelo 7 % stanovništva iz 28 država članica EU-a, što je smanjenje u odnosu na 2015. kada je taj postotak iznosio 9 %. Izloženost NO2 prouzročila je 2015. godine preranu smrt otprilike 79 000 osoba u 41 europskoj zemlji.

Prizemni ozon: Tijekom 2016. godine otprilike 12 % stanovništva iz 28 država članica EU-a koje živi u urbanim područjima bilo je izloženo razinama O3 višima od ciljne vrijednosti EU-a, što je znatno smanjenje u odnosu na 2015. (30 %). Međutim, taj je postotak i dalje veći od onog zabilježenog 2014., kada je iznosio 7 %. Otprilike 98 % stanovništva bilo je izloženo razinama višima od onih navedenih u strožim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. Izloženost ozonu prouzročila je tijekom 2015. godine preranu smrt otprilike 17 700 osoba u 41 europskoj zemlji.

Novo kratko izvješće EEA-e  s objašnjenjem procjene rizika za zdravlje

Danas je objavljeno i kratko izvješće pod naslovom „EEA’s health risk assessments of air pollution” (EEA-ina procjena rizika za zdravlje prouzročenog onečišćenjem zraka), u kojem se pruža detaljan pregled načina na koji EEA izrađuje svoje godišnje procjene kvalitete zraka s obzirom na zdravlje ljudi te kvantificira učinke onečišćenja zraka na zdravlje stanovništva.

Učinci izlaganja onečišćenju zraka na zdravlje raznoliki su: od upale pluća do prerane smrti. Kada je riječ o procjeni rizika za zdravlje koju provodi EEA, smrtnost se odabire kao zdravstveni ishod koji se kvantificira zato što za taj ishod postoje najpouzdaniji dokazi. Smrtnost zbog izloženosti onečišćenju zraka procjenjuje se u pogledu „prerane smrti” i „izgubljenih godina života”. Procijenjeni učinci na zdravlje u EEA-inu izvješću o kvaliteti zraka temelje se na izloženosti PM2,5, NO2 i O3 u Europi tijekom 2015. Te se procjene temelje na informacijama o onečišćenju zraka, demografskim podacima i odnosu između izloženosti koncentracijama onečišćujućih tvari i određenih zdravstvenih ishoda. Procjenama se mjeri opći učinak onečišćenja zraka na određenu populaciju i ne mogu se, na primjer, primijeniti na konkretne pojedince koji žive na određenom zemljopisnom području.

 

Napomena za procjene u pogledu prerane smrti

Procijenjeni učinci različitih onečišćujućih tvari ne mogu se jednostavno zbrojiti kako bi se utvrdio procijenjeni ukupni učinak na zdravlje koji se može pripisati izloženosti. Na primjer, iako su koncentracije PM2,5 i NO2 (katkad snažno) povezane, njihovi procijenjeni učinci ne mogu se zbrojiti jer bi to moglo dovesti do dvostrukog računanja.

Temporal coverage

Actions de document
Agence européenne pour l'environnement (AEE)
Kongens Nytorv 6
1050 Copenhague K
Danemark.
Téléphone: +45 3336 7100