EEA Signali 2018. - Voda je život

Promijenite jezik
Page Zadnja izmjena 2019-10-21
2 min read
Europske rijeke, jezera i mora izloženi su pritisku od onečišćenja, prekomjernog iskorištavanja i klimatskih promjena. Kako možemo osigurati održivu uporabu tog ključnog resursa?

(c) G. Karadeniz

 

Članci

Infographics

Did you read Signals 2018? Please take the feedback survey.
Check your knowledge of water in Europe: Take the Quiz!

EEA Signali 2018. Voda je život
 pdf report

Signali - Dobrobit i okoliš 

 

Povezani sadržaj

Novosti i članci

Protecting Europe's land and soil resources is fundamental for a sustainable future Land and soil underpin life on our planet. The way we currently use these vital and finite resources in Europe is not sustainable. Human activities — growing cities and infrastructure networks, intensive agriculture, pollutants and greenhouse gases released to the environment — transform Europe’s landscapes and exert increasing pressure on land and soil. The European Environment Agency’s (EEA) Signals 2019, published today, looks at a series of issues linked to land and soil, including links to climate change, agriculture, soil biodiversity, contamination and governance, and stresses why we need to manage them sustainably.
Upravljanje – voda u pokretu Voda se stalno kreće. Voda omogućavakretanje brodova, riba i svih ostalih životinja i biljaka koje žive u vodi. Za zdravlje rijeka, jezera i oceana moraju se uzeti u obzir kretanja vode preko geopolitičkih granica. S obzirom na to, regionalna i međunarodna suradnja važan su dio politika Europske unije o vodi od 1970.-ih.
Razgovor – Malta: nestašica vode je svakodnevica Malta se nalazi među 10 zemalja svijeta s najvećim problemom nestašice vode. Što se može učiniti kada priroda osigurava samo polovinu vode koja je potrebna stanovništvu? Malta „proizvodi” čistu vodu i nastoji osigurati da je se ne rasipa. S Manuelom Sapianom iz malteške Agencije za energiju i vodu razgovarali smo o novim tehnologijama, vodi za kućanstva i poljoprivredu i čistoj vodi za kupanje oko otoka.
U prvom planu – Voda u gradu Pouzdanu opskrbu čistom vodom često uzimamo zdravo za gotovo. Iz slavine teče čista voda, a kada ju upotrijebimo, „prljava” voda otječe u odvodnu cijev. Velika većina Europljana kod kuće ima vodu koja je dobre kvalitete za piće i dostupna je 24 sata dnevno. Kratak trenutak između slavine i odvoda samo je mali dio ukupna putovanja vode. Gospodarenje vodom u gradu nije ograničeno na javne vodoopskrbne sustave. Klimatske promjene, širenje gradova i promjene riječnih slivova mogu dovesti do češćih i štetnijih poplava u gradovima, zbog čega se vlasti suočavaju sa sve većim izazovima.
Razgovor – Nizozemci su napravili prostora za rijeku Priroda i voda su povezane. Na takvom razmišljanju temelji se nizozemski program „Prostor za rijeku“. Ovaj pristup, koji se temelji povratku tradicionalnim načinima, služi kao globalni model za gospodarenje vodom i zaštitu od povećanog rizika od poplava zbog klimatskih promjena. Posljednje ekstremne poplave 1993. i 1995. potaknule su na razmišljanje, rekao je Willem Jan Goossen iz nizozemskog Ministarstva infrastrukture i gospodarenja vodom. Pitali smo ga što taj program znači za održivu zaštitu od poplava.
Klimatske promjene i voda – topliji oceani, poplave i suše Zbog klimatskih promjena povećavaju se pritisci na vodna tijela. Očekuje se da će se učinci klimatskih promjena na vodu u budućnosti povećavati, uključujući poplave i suše te zakiseljavanje i podizanje razine mora. Te promjene potiču promjene u cijeloj Europi. Gradovi i regije već se prilagođavaju, primjenjuju održivija, prirodna rješenja za ublažavanje učinka poplava te vodu upotrebljavaju na pametnije, održivije načine kako bismo mogli preživjeti suše.
U prvom planu – Ocean plastike Masovno proizvedeni plastični proizvodi uvedeni su sredinom prošlog stoljeća kao čudesni materijal – lagan, fleksibilan, otporan i snažan. Od tada se proizvodnja plastike brzo povećala i društvu donijela mnoge koristi. Sada, otprilike 70 godina kasnije, godišnje se proizvodi više od 300 milijuna tona i počeli smo shvaćati stvarno nasljeđe tih proizvoda: oni nikada potpuno ne „nestaju” iz okoliša.
Podvodni svijet suočava se s ozbiljnim prijetnjama Podvodni svijet u europskim slatkovodnim tijelima i regionalnim morima nije u dobrom stanju. Loše stanje ekosustava izravno utječe na mnoge životinje i biljke koje žive u vodi, na druge vrste te na ljude koji ovise o čistoj vodi. Stanje europskih mora zabrinjavajuće je, većinom zbog prekomjernog izlova i klimatskih promjena, a u slatkovodnim tijelima javljaju se problemi zbog viška nutrijenata i izmijenjenih staništa. Kemijsko onečišćenje negativno utječe na slatkovodne i morske okoliše.
Uporaba vode u Europi – količina i kvaliteta suočavaju se s velikim izazovima Europljani svake godine upotrebljavaju milijarde kubičnih metara vode ne samo za piće, već i u poljoprivredi, proizvodnji, grijanju i hlađenju, turizmu i drugim uslužnim sektorima. Budući da u Europi postoje tisuće slatkovodnih jezera, rijeka i podzemnih izvora vode, to može stvarati dojam da Europa ima neograničene zalihe vode. Međutim, rast broja stanovnika, urbanizacija, onečišćenje i učinci klimatskih promjena, kao što su dugotrajne suše, vrše znatni pritisak na europske vodne zalihe i na kvalitetu vode.
Uvodni članak – Čista voda je život, zdravlje, prehrana, rekreacija, energija... Voda pokriva više od 70 % površine Zemlje. Život na Zemlji počeo je u vodi pa stoga nije iznenađujuće da je ona potrebna svim živim organizmima na našem plavom planetu. Uloga vode je mnogoznačna: ona je ključna potreba, dom (stanište), lokalni i globalni resurs, prometni koridor i regulator klime. No, posljednja dva stoljeća postala je krajnje odredište mnogih onečišćujućih tvari koje se ispuštaju u okoliš i novootkriveni rudnik bogat mineralima koje treba iskorištavati. Kako bismo mogli i dalje uživati u čistoj vodi te čistim oceanima i rijekama, moramo temeljito promijeniti način korištenja i postupanja s vodom.
Globalno i lokalno: sigurna i dostupna energija Energija je roba kojom se trguje na globalnim tržištima. Nedovoljan pristup dostupnim izvorima energije, prekidi energetskih tokova, visoka ovisnost o uvozu i nekontrolirane promjene cijena smatraju se mogućim nedostatcima koji utječu na gospodarstvo i, u skladu s tim, na gospodarsku i društvenu dobrobit pogođenih zajednica. Mogu li se poticanjem kapaciteta za obnovljivu energiju u cijeloj Europi i svijetu izmijeniti pravila globalne energetske politike? Koji je doprinos energetske unije EU-a?
Vožnja prema električnoj budućnosti? Na europskim cestama u tijeku je tiha promjena. Očekuje se da će se u cijeloj Europi povećati upotreba električnih vozila. Zahvaljujući tom pomaku, mogao bi se utrti put zelenijem sustavu cestovnog prijevoza, ali bi isto tako mogao predstavljati izazov za ispunjenje potražnje za energijom i ulaganja u potrebnu infrastrukturu.
Razgovor – Od energetske učinkovitosti svi ćemo imati koristi Moguće koristi od poboljšanja energetske učinkovitosti znatne su – ne samo u smislu uštede energije i borbe protiv klimatskih promjena, već i u smislu doprinosa nizu ostalih popratnih koristi, uključujući poboljšanje zdravlja ljudi i stvaranja radnih mjesta. Pitali smo Tima Farrella, višeg savjetnika u kopenhaškom Centru za energetsku učinkovitost, što je najbolje za poticanje energetske učinkovitosti. Naglasio je da su neke od ključnih sastavnica uspjeha ciljne mjere politike i dovoljno sredstava za podupiranje provedbe i usklađenosti.
Ostvarivanje čiste održive energije Ulaganje u čistu energiju mora se ostvarivati usporedno s energetskom učinkovitosti i uštedama energije. Inovativna rješenja mogu iz temelja promijeniti način proizvodnje, skladištenja, prijenosa i upotrebe energije. Prijelaz s fosilnih goriva na obnovljivu i čistu energiju može kratkoročno utjecati na zajednice ovisne o fosilnim gorivima. Zahvaljujući usmjerenim politikama i ulaganjima u nove profesionalne vještine, čista energija može stvoriti nove gospodarske mogućnosti.
Razgovor – Uzgoj hrane ili goriva na našem zemljištu? Prije samo desetak godina proizvodnja biogoriva iz biljaka proglašena je ekološkom alternativom fosilnim gorivima. Odnedavno se smatra da predstavlja konkurenciju proizvodnji hrane i da nije uvijek učinkovito rješenje za smanjenje emisija stakleničkih plinova ili onečišćivača zraka. Razgovarali smo s Irinom Maltsoglou, službenicom za prirodne resurse u Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), o proizvodnji biogoriva i poljoprivredi te o tome može li se učiniti održivom i kako.
Energija i klimatske promjene Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba njima ključni su izazovi 21. stoljeća. U središtu je tih izazova pitanje energije – točnije, naša ukupna potrošnja energije i ovisnost o fosilnim gorivima. Za uspješnost u ograničavanju globalnog zatopljenja, svijet žurno treba učinkovito upotrebljavati energiju uz prihvaćanje čistih izvora energije za pokretanje, grijanje i hlađenje predmeta. Politike Europske unije imaju važnu ulogu u olakšavanju toga energetskog prijelaza.
Oblikovanje budućnosti energije u Europi: čista, pametna i obnovljiva Kakvoća našeg života ovisi, među ostalim, o pouzdanoj opskrbi energijom po prihvatljivoj cijeni. Energiju upotrebljavamo za zagrijavanje i hlađenje naših domova, za kuhanje i čuvanje hrane, za putovanje i izgradnju škola, bolnica i cesta. Strojeve upotrebljavamo za obavljanje brojnih zadaća, čime pridonosimo našem bogatstvu i blagostanju, a strojevima je potrebna energija. Još uvijek sagorijevamo fosilna goriva za dobivanje većine energije koju upotrebljavamo. Osim toga, znatan dio te energije gubimo prije i tijekom upotrebe.
Energija u Europi – stanje stvari Europske zemlje danas troše manje energije nego prije deset godina, uglavnom zbog dobitaka u području energetske učinkovitosti. Europa se isto tako manje oslanja na fosilna goriva zbog energetskih ušteda i zbog činjenice da je brže od očekivanja počela prihvaćati obnovljive izvore energije. U desetljeću od 2005. do 2015. udjel obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u EU-u gotovo se udvostručio, i to s 9 % na gotovo 17 %. Neki sektori i neke zemlje predvode put prema upotrebi čiste energije. Unatoč njihovu sve manjem udjelu na tržištu, fosilna su goriva i dalje glavni izvor energije u Europi.

Related briefings

Urban waste water treatment for 21st century challenges It is easy to take water for granted. Clean water comes out of a tap, we use the water and then ‘dirty’ water disappears down the drain. In this way, the water that leaves our homes, schools and workplaces is contaminated. For most European citizens, such waste water is collected, transported and then treated at an urban waste water treatment plant, to remove components harmful to the environment and human health, before the water is returned to nature (EEA, 2018). The importance of access to clean water and sanitation is embedded in Goal 6 of the United Nations’ Sustainable Development Goals (UN, n.d). Supplying clean water and collecting waste water has required huge investment across Europe in recent decades. In this briefing, we show that challenges to securing sustainable water in future, such as climate change, present new opportunities for resource efficiency and improved environmental protection.

Related infographics

Vodni ciklus — Glavni problemi koji utječu na kakvoću i količinu vode
Nacrt za čistu, obnovljivu energiju ENERGIJA U DANAŠNJE VRIJEME
Vrijeme punjenja za vožnju od 100 km Postoje različiti načini punjenja električnih vozila pomoću priključka za punjenje. Dostupna su četiri „načina“ tehnologije punjenja. Svaki uključuje različitu kombinaciju razine električne energije koju pruža stanica za punjenje (izražena u kW), vrstu električne struje koja se upotrebljava (izmjenična (AC) ili istosmjerna (DC)) i vrstu priključka. Razina električne energije izvora napajanja ovisi o naponu i najvećoj struji izvora napajanja.
Energija i ublažavanje klimatskih promjena Na globalnoj razini upotreba energije najveći je izvor emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskom aktivnošću. Otprilike dvije trećine emisij a stakleničkih plinova povezano je s izgaranjem fosilnih goriva za energiju koja će se upotrebljavati za grijanje, električnu energiju, promet i industriju. U Pariškom sporazumu utvrđen je dugoročni cilj ograničavanja rasta globalne prosječne temperature na znatno is pod 2 °C iznadpredindustrijske razine s ciljem ograničavanja rasta na 1, 5 °C. Znanstvena istraživanja pokazuju da globalne emisije moraju doseći vrhunac 2020. godine, a zatim početi padati kako bi se povećale šanse za ograničavanje rasta prosječne temperature na 2 °C. Globalne emisije moraju 2050. godine biti 40 do 70 % manj e nego 2010. godine i moraju se smanjiti do nule ili ispod nule do 2100. godine.
Raspon sveukupnih emisija CO2 za različita vozila i vrste goriva
Biogoriva u Europi Biogoriva su tekuća ili plinovita goriva od biomase koja se sastoji od bilja ili materijala na bazi bilja. Upotrebljavaju se kao alternativa fosilnim gorivima, posebice u prometnom sektoru. Prva generacija biogoriva proizvodila se iz prehrambenih kultura, poput kukuruza, šećerne trske i soje. Druga generacija biogoriva proizvodi se od sirovina koje obično nisu proizvedene iz prehrambenih kultura i nisu namijenjene za ljudsku konzumaciju. Takva biogoriva uključuju otpadna jestiva ulja te poljoprivredni i šumski otpad.
Sprječavanje gubitka energije Energetska učinkovitost ključna je za dugoročnu stabilnost. Znatan udio energije gubi se prije nego što dođe do naših kućanstava. Tehnološki napredak, bolja izolacija zgrada, pametne mreže, standardi i oznake za energetsku učinkovitost kao i isključivanje uređaja koje ne upotrebljavamo može pomoći u sprječavanju gubitka energije.
Energija u Europi: Trenutačno stanje Europske zemlje danas troše manje energije nego prije 10 godina , uglavnom zbog povećanja energetske učinkovitosti. Europa se također manje osl anja na fosilna goriva zbog uštede energije i sve veće upotrebe energije iz obnovljivi h izvora. Neki sektori i zemlje utiru put upotrebi čiste energije. Unatoč njihovom sve slabijem udjelu, fosilna su goriva i dalje dominantan izvor energije u E uropi.

Povezane objave

EEA Signali 2018. Voda je život Europske rijeke, jezera i mora izloženi su pritisku od onečišćenja, prekomjernog iskorištavanja i klimatskih promjena. Kako možemo osigurati održivu uporabu tog ključnog resursa?
EEA Signali 2017. - Oblikovanje budućnosti energije u Europi: čista, pametna i obnovljiva Europska agencija za okoliš (EEA) jedanput godišnje izdaje publikaciju Signali u kojoj daje pregled zanimljivih tema za raspravu o okolišu te za širu javnost. Publikacija Signali 2017. bavi se energijom.
EEA Signals 2015 - Living in a changing climate Signals 2015 focuses on climate change: Our climate is changing. Global average temperatures are increasing, sea levels are rising, precipitation patterns are changing, and extreme weather events are becoming more frequent and severe. In a series of short articles and interviews, Signals 2015 presents an overview of what causes climate change and what climate change means for human health, the environment, and the economy.
EEA Signals 2014 – Well-being and the environment Building a resource-efficient and circular economy in Europe: We are extracting and using more resources than our planet can produce in a given time. Current consumption and production levels are not sustainable and risk weakening our planet’s ability to provide for us. We need to reshape our production and consumption systems to enable us to produce the same amount of output with less resource, to re‑use, recover and recycle more, and to reduce the amount of waste we generate.
EEA Signali 2013. - Svaki naš udisaj Poboljšanje kvalitete zraka u Europi: Signali 2013. bave se zrakom u Europi. Ovogodišnje izdanje trudi se objasniti trenutačno stanje kvalitete zraka u Europi, odakle dolaze i kako nastaju onečišćujuće tvari u zraku te kako one utječu na naše zdravlje i okoliš. Također, izdanje daje i pregled načina na koji izgrađujemo znanje o zraku te kako se nosimo s onečišćenjem zraka velikim brojem politika i mjera.
EEA Signals 2012 – Building the future we want Signals 2012 brings together environmental issues such as sustainability, green economy, water, waste, food, governance and knowledge sharing. It is prepared in the context of the United Nations Conference on Sustainable Development — Rio 2012. This year's Signals will give you a flavour of how consumers, forward-thinking businesses and policymakers can make a difference by combining new technological tools — from satellite observations to online platforms. It will also suggest creative and effective solutions to preserve the environment.
EEA Signals 2011 - Globalisation, environment and you The European Environment Agency (EEA) publishes Signals each year, providing snapshot stories on issues of interest to the environmental policy debate and the wider public in the coming year.
EEA Signals 2010 - Biodiversity, climate change and you Signals takes us on a journey, following the course of water from the glaciers of the Alps to the permafrost of the Arctic and the delta of the Ganges. We travel to familiar and far-flung places, looking at how we can rebuild our relationships with the crucial elements of everyday life— water, soil, air — and the animals and plants that make up the tapestry of life on Earth.
EEA Signals 2009 - Key environmental issues facing Europe Signals is published by the European Environment Agency (EEA) at the start of each year and provides snapshot stories on issues of interest both to the environmental policy debate and the wider public for the upcoming year. The eight stories addressed are not exhaustive but have been selected on the basis of their relevance to the current environmental policy debate in Europe. They address priority issues of climate change, nature and biodiversity, the use of natural resources and health.

Permalinks

Geographic coverage

, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Temporal coverage

Radnje vezane za dokument

For references, please go to https://www.eea.europa.eu/hr/signals/2013-oblikovanje-buducnosti-energije-u or scan the QR code.

PDF generated on 2020-04-04 02:44

EEA Page URL QR
Filed under:
The EEA is an agency of the European Union

Engineered by: Internetski tim EEA

Software updated on 31 March 2020 19:27 from version 20.3.24

Software version: EEA Plone KGS 20.3.28

Šifre za programere

Systems Status

Pravna napomena

Creative commons license

CMS prijava