dalje
prethodno
stavke

Article

Intervju – EEA razmatra izloženost ljudi bisfenolu A

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2024-03-05 Zadnja izmjena 2024-03-05
3 min read
Photo: © Annette from Pixabay
Uporaba i izloženost ljudi sintetičkoj kemikaliji bisfenolu A (BPA), koja se upotrebljava u mnogim plastičnim i metalnim spremnicima za hranu i drugim proizvodima široke potrošnje, sve su veći razlog za zabrinutost mnogih ljudi diljem Europe. S Magnusom Løfstedtom, stručnjakom EEA-a za kemikalije, okoliš i zdravlje, razgovarali smo o EEA-inu nedavno objavljenom kratkom izvješću o rizicima koje predstavlja bisfenol A.

Zašto bismo trebali biti zabrinuti zbog bisfenola A? Na koji način on predstavlja rizik za naše zdravlje?

Već je dugo poznato da bisfenol A može oponašati ljudski estrogen i djelovati kao endokrini disruptor. To je zabrinjavajuće jer može utjecati na našu plodnost. Izloženost tijekom trudnoće također može štetiti razvoju nerođenog djeteta jer je fetalni život posebno osjetljivo razdoblje za izloženost endokrino disruptivnim tvarima.

Osim toga, noviji dokazi pokazali su da bisfenol A može utjecati i na naš imunosni sustav. Izloženost može imati za posljedicu povećanje broja određenih imunosnih stanica, što može dovesti do razvoja autoimunih bolesti kao što je astma.


Što je sa širim utjecajem na okoliš?

Bisfenol A može djelovati kao endokrini disruptor i u divljim vrstama. Svi kralješnjaci imaju receptore estrogena i na njih potencijalno može utjecati bisfenol A i njegova funkcija oponašanja estrogena. Međutim, ti su učinci najpoznatiji kod ribe za koju je u nekoliko studija dokumentirano da ta tvar ima štetne učinke na endokrini sustav.

Pozitivno je da se smatra da bisfenol A nije postojan u većini okolišnih uvjeta te da se ne bioakumulira u znatnoj mjeri u živim organizmima. To znači da će prilično brzo nestati iz okoliša ako dođe do prestanka ispuštanja tvari.


Koji su glavni zaključci kratkog izvješća EEA-a?

U kratkom izvješću EEA-a predstavljene su najnovije informacije o izloženosti ljudi bisfenolu A, uzimajući u obzir nedavno završen istraživački projekt humanog biomonitoringa financiran sredstvima EU-a (HBM4EU).

Kratko izvješće pokazuje da su ljudi u Europi izloženi zabrinjavajućim visokim koncentracijama bisfenola A. Izvješće se temelji na izmjerenim koncentracijama bisfenola A u urinu 2756 osoba iz 11 europskih zemalja. U najmanje 92 % sudionika koncentracija bisfenola A u urinu bila je iznad sigurne razine.

 

Možete li dati više informacija o istraživanju bisfenola A koje je provedeno u okviru projekta HBM4EU?

Humani biomonitoring pruža nam informacije o stvarnoj izloženosti kemikaliji iz svih različitih izvora. To je u suprotnosti s tradicionalnim procjenama rizika koje se obično temelje na modeliranim podatcima o izloženosti. 

Uzorci urina za bisfenol A prikupljeni su u razdoblju od 2014. do 2020. Iako najnoviji uzorci iz 2020. i dalje premašuju orijentacijsku vrijednost, čini se da postoji trend smanjenja razina BPA-a u urinu. U novom Partnerstvu za procjenu rizika od kemikalija (PARC) u okviru programa Obzor Europa bisfenoli su uključeni kao prioritetne tvari koje treba dodatno ispitati u studijama humanog biomonitoringa u djece, adolescenata i odraslih. Na taj će se način u narednim godinama dobiti dodatni podatci o pojavi BPA-a i drugih bisfenola u Europljana.


Što EU čini kako bi odgovorio na zabrinutost u vezi s utjecajem bisfenola A na zdravlje?

Već je neko vrijeme poznato da bisfenol A može naštetiti plodnosti i poremetiti hormonski sustav. Zbog toga je u EU-u uveden niz različitih ograničenja, kao što je njegova zabrana u proizvodnji dječjih bočica i termalnog papira.

No sada znamo da je BPA još više toksičan nego što se prethodno mislilo jer je u najnovijoj procjeni EFSA-e prag sigurne razine izloženosti smanjen 20 000 puta. Europska komisija trenutačno priprema prijedlog za zabranu bisfenola A i drugih bisfenola u materijalima koji dolaze u dodir s hranom.

 

Koje bi nas druge kemikalije trebale zabrinjavati?

Europska unija ima najopsežnije propise o kemikalijama na svijetu, koji pružaju najveću razinu zaštite. Međutim, sustav nije savršen. Naša saznanja o različitim načinima na koje kemijske tvari mogu utjecati na naše tijelo neprestano se razvijaju. To znači da regulatorni sustav treba stalno pratiti razvoj u području znanosti kako bi se zadržala najbolja moguća razina zaštite.

U okviru europskog zelenog plana Europska komisija najavila je niz inicijativa za daljnje poboljšanje sustava. Jedna je od tih inicijativa razvoj sustava ranog upozorenja EU-a za kemijske rizike kako bi se ubrzao način na koji se upozorenja, primjerice iz znanstvenih istraživanja, upotrebljavaju za upravljanje rizicima. 

Magnus Løfstedt
Stručnjak EEA-a za kemikalije, okoliš i zdravlje

Intervju je objavljen u rujanskom izdanju biltena EEA-a, br. 3/2023

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Tags

Filed under: chemicals, plastics, bisphenol a
Radnje vezane za dokument