dalje
prethodno
stavke

News

Razine onečišćenja zraka i dalje su previsoke u cijeloj Europi – onečišćenje zraka i dalje je najveća opasnost za zdravlje iz okoliša

Promijenite jezik
News Objavljeno 2024-03-12 Zadnja izmjena 2024-03-12
6 min read
Photo: © Renáta Icsu, My City EEA
Onečišćenje zraka u Europi i dalje je na razinama znatno višima od onih koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), što predstavlja znatnu prijetnju našem zdravlju. Prema podatcima iz najnovije procjene učinka kvalitete zraka na zdravlje koju je provela Europska agencija za okoliš (EEA), i koja je danas objavljena, 253 000 smrtnih slučajeva u EU moglo se izbjeći da su koncentracije sitnih lebdećih čestica bile u skladu s preporukama SZO. Nove procjene učinaka na zdravlje pokazuju da izloženost onečišćenju zraka uzrokuje ili pogoršava određene bolesti kao što su rak pluća, bolesti srca, astma i šećerna bolest.

Daljnje mjere za smanjenje onečišćenja zraka kako bi se ono približilo razinama koje u svojim smjernicama preporučuje SZO spriječile bi tih 253 000 smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati onečišćenju zraka i smanjile broj ljudi koji žive s iscrpljujućim učincima bolesti povezanih s onečišćenjem zraka kao što su šećerna bolest i astma.

U kratkom izvješću EEA pod nazivom „Harm to human health from air pollution in Europe: burden of disease 2023” (Šteta za ljudsko zdravlje prouzročena onečišćenjem zraka u Europi: teret bolesti 2023.) iznose se najnovije informacije, utemeljene na procjenama za 2021., u pogledu štete za ljudsko zdravlje prouzročenih trima ključnim onečišćujućim tvarima u zraku: sitnim lebdećim česticama, dušikovim dioksidom i ozonom.

 

Broj smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati onečišćenju zraka i dalje je prevelik

U razdoblju od 2005. do 2021. broj smrtnih slučajeva u EU koji se mogu pripisati sitnim lebdećim česticama (PM2,5), koje su jedna od najštetnijih onečišćujućih tvari u zraku, smanjio se za 41 %. Ipak, onečišćenje zraka i dalje predstavlja najveću opasnost za zdravlje Europljana koja dolazi iz okoliša (nakon kojeg slijede drugi čimbenici kao što su izloženost buci i kemikalijama i sve snažniji učinci toplinskih valova povezanih s klimatskim promjenama na zdravlje) te mu se mogu pripisati razne kronične bolesti i smrtni slučajevi, posebno u gradovima i urbanim područjima.

Prema najnovijim procjenama EEA, najmanje 253 000 smrtnih slučajeva u EU 2021. moglo se pripisati izloženosti onečišćenju sitnim lebdećim česticama (PM2,5) čije su koncentracije više od 5 µg/m3, što je koncentracija koju preporučuje SZO. Onečišćenje dušikovim dioksidom prouzročilo je 52 000 smrtnih slučajeva u EU, dok se kratkotrajnoj izloženosti ozonu može pripisati 22 000 smrtnih slučajeva. Onečišćenje zraka također uzrokuje loše zdravlje i na taj način dovodi do znatnih troškova za zdravstvene sustave. Navedene koncentracije koje preporučuje SZO utvrđuju se na temelju razine onečišćenja iznad koje postoje jasni dokazi o povezanim učincima na zdravlje.

 

Brojčani podatci koje je danas objavila EEA služe kao podsjetnik na to da je u EU onečišćenje zraka i dalje glavna prijetnja zdravlju koja dolazi iz okoliša. Dobra je vijest da politika za čisti zrak djeluje i da se kvaliteta našeg zraka  poboljšava. Međutim, moramo uložiti još veće napore te još više smanjiti razine onečišćenja. Zbog toga EU mora brzo donijeti i provesti prijedlog revidirane Direktive o kvaliteti zraka čiji je cilj bolje uskladiti EU standarde  za kvalitetu zraka s preporukama SZO.



Virginijus Sinkevičius
Povjerenik EU-a za okoliš, oceane i ribarstvo 


Iako smo proteklih godina postigli veliki napredak u pogledu smanjenja razina onečišćenja zraka, naši najnoviji podatci i procjene pokazuju da su učinci onečišćenja zraka na naše zdravlje i dalje preveliki te dovode do smrtnih slučajeva i bolesti koji se mogu pripisati onečišćenju zraka. Pozitivna je vijest ta da tijela na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini rade na smanjenju emisija poduzimanjem mjera kao što su promicanje javnog prijevoza ili vožnje biciklom u gradskim središtima te ažuriranjem zakonodavstva.



Leena Ylä-Mononen
Izvršna direktorica Europske agencije za okoliš (EEA)

 

Učinci ključnih onečišćujućih tvari u zraku na bolesti

Novost u ovogodišnjoj procjeni jest kvantifikacija tereta za zdravlje povezanog s određenim bolestima na koje utječe onečišćenje zraka. Ukupni teret za zdravlje povezan sa svakom od tih bolesti ne ovisi samo o smrtnim slučajevima koji se mogu pripisati toj bolesti, nego i o teretu za zdravlje koji proizlazi iz svakodnevnog života s učincima te bolesti.

Kad je riječ o bolestima kao što su ishemijska bolest srca i rak, većina tereta za zdravlje povezana je sa smrtnim slučajevima koji se mogu pripisati tim bolestima, no kad je riječ o bolestima kao što su šećerna bolest i astma, postoji i znatan teret za zdravlje povezan s iscrpljujućim učincima tih bolesti, koji se obično očituju tijekom većeg broja godina ili čak desetljeća. Stoga, kada razmatramo učinke onečišćenja zraka na zdravlje, važno je usredotočiti se ne samo na smrtne slučajeve koji se mogu pripisati povezanim bolestima, već i na dugotrajne učinke koje te bolesti mogu imati na svakodnevnu kvalitetu života europskih građana koji se suočavaju s dugotrajnim učincima bolesti kao što je astma.

Od razmatranih bolesti povezanih s onečišćenjem zraka, kad je riječ o onima povezanima s izloženošću sitnim lebdećim česticama (PM2,5), najveći teret za zdravlje uzrokuje ishemijska bolest srca, nakon čega slijede moždani udar, šećerna bolest, kronična opstruktivna bolest pluća, rak pluća i astma. Kad je riječ o izloženosti dušikovu dioksidu i trima povezanim razmatranim bolestima, najveći teret za zdravlje predstavlja šećerna bolest, nakon čega slijede moždani udar i astma.

Uz kratko izvješće EEA je objavila i informativne članke po zemljama, u kojima se mogu pronaći detaljne informacije o teretu bolesti na razini zemalja. Zaključci iz kratkog izvješća EEA predstavljeni su na četvrtom Europskom forumu za čisti zrak 2023. u Rotterdamu.


Aplikacija za kvalitetu zraka: provjerite podatke o kvaliteti zraka bilo gdje u EU

Europski građani mogu provjeravati podatke o kvaliteti zraka u stvarnom vremenu putem različitih platformi, među ostalim putem aplikacije za indeks kvalitete zraka. U najnovijoj verziji te aplikacije uvedene su nove značajke koje korisnicima omogućuju provjeru kvalitete zraka na bilo kojoj lokaciji u EU, na temelju informacija koje se prikupljaju iz više od 3500 postaja za praćenje kvalitete zraka u Europi i ažuriraju svakog sata te na temelju rezultata modeliranja kvalitete zraka na razini cijele Europe. Aplikacija je dostupna na 24 europska jezika i obuhvaća niz značajki koje korisnicima omogućuju da procijene i protumače kvalitetu zraka u svojoj okolini.


Aplikaciju za indeks kvalitete zraka u Europi možete besplatno preuzeti ovdje:

Android PlayStore
Apple iOS

 

Napomena urednicima

Kratko izvješće EEA „Harm to human health from air pollution in Europe, burden of disease 2023” (Šteta za ljudsko zdravlje prouzročena onečišćenjem zraka u Europi: teret bolesti 2023.) dio je paketa izvješća o kvaliteti zraka u Europi za 2023.

EEA od 2014. procjenjuje broj smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati izloženosti onečišćenju zraka. EEA upotrebljava preporuke za učinke na zdravlje utvrđene u smjernicama SZO za kvalitetu zraka za 2021.

Kao i prethodnih godina, učinci različitih onečišćujućih tvari u zraku na zdravlje ne bi se trebali zbrajati kako bi se izbjeglo dvostruko računanje zbog određenih preklapanja podataka. To se odnosi na smrtnost i na bolest.

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Tags

Filed under:
Filed under: air quality
Radnje vezane za dokument