Stanje okoliša u Europi,2020.: hitno je potrebna promjena smjera kako bi se suočili s izazovima klimatskih promjena, preokrenuli trendovi degradacije i osiguralo buduće blagostanje

Promijenite jezik
News Objavljeno 2019-12-04 Zadnja izmjena 2019-12-10
Europa neće ostvariti svoje ciljeve za 2030. bez hitnih mjera tijekom sljedećih 10 godina u borbi protiv alarmantne stope gubitka biološke raznolikosti, povećanja utjecaja klimatskih promjena i pretjerane potrošnje prirodnih resursa. U najnovijem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) naziva „Stanje okoliša” koje je objavljeno danas, navodi se da se Europa suočava izazovima u vezi s okolišem čiji su razmjeri, kao i hitnost suočavanja s njima, dosad nezabilježeni. Međutim, razloga za nadu prema izvješću ima - zbog povećane javne svijesti o potrebi za promjenama koje podrazumijevaju održivu budućnost, tehnološke inovacije, sve veći broj inicijativa zajednica i pojačane mjere EU-a kao što je europski zeleni dogovor (Green Deal).

Stanje okoliša u Europi došlo je do kritične točke. Imamo kratak vremenski rok da u sljedećem desetljeću povećamo mjere zaštite prirode, umanjimo utjecaje klimatskih promjena i radikalno smanjimo potrošnju prirodnih resursa.

Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA-e.

Iako su europske politike zaštite okoliša i klime pomogle da se stanje okoliša tijekom posljednjih desetljeća popravi, Europa ne ostvaruje dovoljan napredak, a izgledi za okoliš u narednom desetljeću nisu pozitivni, navodi se u izvješću „Europsko izvješće o okolišu – stanje i izgledi,2020.” (SOER 2020.).

SOER 2020. najopsežnija je procjena stanja okoliša u kojoj je Europa ikad sudjelovala. U tom se izvješću dosljedno prikazuje  stanje okoliša u Europi s obzirom na ispunjenje ciljeva politike do 2020. i 2030., kao i dugoročnih ciljeva i ambicija do 2050. u pogledu prelaska na održivu budućnost s niskim udjelom ugljika. U izvješću se navodi da je Europa već postigla značajan napredak u posljednja dva desetljeća u smislu ublažavanja klimatskih promjena tako što je smanjila emisije stakleničkih plinova. Napredak je vidljiv i na drugim područjima, poput rješavanja problema zagađenja zraka i vode te uvođenja novih politika za rješavanje problema plastičnog otpada i poboljšanje prilagodbe na klimatske promjene te na području kružnog gospodarstva i biogospodarstva. Nadalje, inicijativa EU-a za održivu financijsku potporu prva je takve vrste u smislu uloge financijskog sektora u pokretanju nužnog pomaka prema održivoj budućnosti.

Hitan poziv za veće i brže promjene

Iako su ova dostignuća značajna, Europa neće ostvariti svoju viziju održivosti „dobrog života unutar granica našeg planeta” daljnjim promicanjem ekonomskog rasta i pokušajima upravljanja mjerama koji utječu na stanjeokoliša i društva. Kako bi se izbjegle nepovratne promjene i šteta, Izvješće poziva europske države, čelnike i kreatore politika da ugrabe priliku i iskoriste iduće desetljeće kako bi radikalno pojačali i ubrzali svoje djelovanje, te tako Europu vratili na pravi put prema ispunjenju srednjoročnih i dugoročnih ciljeva politike zaštite okoliša,

Postojeći spektar djelovanja europske politike pruža važan temelj za budući napredak, ali to nije dovoljno. Europa treba bolje djelovati, treba drugačije rješavati određene izazove i treba preispitati svoja ulaganja.

Za postizanje europskih ciljeva bit će potrebna bolja provedba i bolja koordinacija među postojećim politikama. Bit će potrebne i dodatne mjere politike kako bi se postigla temeljna promjena u ključnim sustavima proizvodnje i potrošnje na kojima se temelji naš moderni način života, poput onih iz područja prehrane, energije i mobilnosti, koji imaju značajan utjecaj na okoliš.

U izvješću se također naglašava važnost načina na koji vlade mogu omogućiti prijelaz na održivost i potrebu da se problemima pristupi na drugačiji način. Na primjer, Europa bi trebala preispitati kako upotrebljava postojeće inovacije i tehnologije, na koji bi se način mogli poboljšati proizvodni procesi, kako se mogu poticati istraživanja održivosti i njezin razvoj te kako se mogu potaknuti promjene u obrascima potrošnje i načinu života.

Na kraju, postizanje takve promjene zahtijevat će ulaganje u održivu budućnost i prestanak upotrebe javnih sredstava za subvencioniranje aktivnosti štetnih za okoliš. Europa će ostvariti znatnu korist od takve promjene prioriteta ulaganja zbog gospodarskih i socijalnih prilika koje može stvoriti. Istodobno, presudno je poslušati što brine javnost i osigurati široku podršku takvoj promjeni – društveno pravedan prijelaz.

Izvješće o stanju okoliša objavljeno je u savršen trenutak kako bi nam dalo dodatni zamah koji nam je potreban dok započinjemo novi petogodišnji ciklus u Europskoj komisiji i dok se pripremamo za predstavljanje europskog zelenog dogovora. U idućih pet godina uspostavit ćemo uistinu transformativan program, uvesti nove čiste tehnologije, pomoći građanima da se prilagode novim mogućnostima zapošljavanja i industrijama koje se mijenjaju i prebaciti se na čistije i učinkovitije sustave mobilnosti te održiviju prehranu i poljoprivredu. Ako uspijemo u svojem naumu, očekujemo višestruku korist za Europu i Europljane, a naše gospodarstvo i naš planet također će imati koristi. Ovo je izvanredan globalni izazov i jedinstvena prilika za Europu

Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Europske komisije

„Stanje okoliša u Europi došlo je do kritične točke. Imamo kratak vremenski rok da u sljedećem desetljeću povećamo mjere zaštite prirode, umanjimo utjecaje klimatskih promjena i radikalno smanjimo potrošnju prirodnih resursa. Naša procjena pokazuje da su postupne promjene dovele do napretka u nekim područjima, ali ni približno dovoljno da bismo ispunili dugoročne ciljeve. Već imamo znanje, tehnologiju i alate koji su nam potrebni kako bi ključni sustavi proizvodnje i potrošnje, kao što su prehrana, mobilnost i energija, postali održivi. Naš budućiprosperitet ovise o tome, kao i o našoj sposobnosti da društveno djelovanje iskoristimo za postizanje promjena i stvaranje bolje budućnosti”, izjavio je Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA-e.

Stanje okoliša se pogoršalo, izgledi su neizvjesni

Ukupni trendovi zaštite okoliša u Europi nisu se popravili od posljednjeg izvješća EEA-e o stanju okoliša iz 2015. U ocjeni se navodi da iako većina ciljeva do 2020. neće biti postignuta, posebno oni vezani za biološku raznolikost, još uvijek postoji šansa za ispunjenje dugoročnih ciljeva do 2030. i 2050.

Europa je postigla velik napredak u pogledu učinkovitosti resursa i kružnoga gospodarstva. Međutim, najnoviji trendovi ističu usporavanje napretka u područjima kao što su smanjenje emisija stakleničkih plinova, industrijskih emisija, stvaranja otpada, poboljšanje energetske učinkovitosti i povećanje udjela obnovljivih izvora energije. Trenutačna stopa napretka neće biti dovoljna za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. i 2050.

Zaštita i očuvanje europske biološke raznolikosti i prirode najveće je područje gdje se ostvaruje obeshrabrujući, gotovo nikakav napredak. Od 13 posebnih ciljeva politike postavljenih do 2020. u tom području, samo dva bi mogla biti ispunjena: određivanje zaštićenih morskih i kopnenih područja. Ako se nastavi postojeći trend, to će do 2030. rezultirati daljnjom degradacijom prirode i stalnim zagađenjem zraka, vode i tla.

Klimatske promjene, onečišćenje zraka i onečišćenje bukom koji utječu na okoliš i zdravlje ljudi, također su velik problem. Izloženost sitnim česticama uzrok je otprilike 400 000 preuranjenih smrti u Europi svake godine, a države središnje i istočne Europe nerazmjerno su pogođene tim problemom. Raste i zabrinutost zbog opasnih kemikalija i rizika koje predstavljaju. Izgledi za smanjenje štetnog utjecaja okoliša na zdravlje poboljšali bi se boljom integracijom politika za zaštitu okoliša i zdravstvenih politika.

Tablica ES.1  Sažetak prethodnih trendova i izgleda za postizanje općih/konkretnih ciljeva u okviru politika

Napomena: Godina za opće/konkretne ciljeve ne označava točnu ciljnu godinu nego vremenski okvir za opće/konkretne ciljeve.

Trendovi i predviđanja emisija stakleničkih plinova u EU-28, 1990. – 2050.

 

Izvor: SOER 2020 p.158

Održiva budućnost još je uvijek moguća: što možemo poduzeti?

Postizanje europske vizije održivosti s niskim udjelom ugljika još je uvijek moguće. U izvješću je istaknuto sedam ključnih područja u kojima su potrebne odlučne mjere kako bi se Europa vratila na pravi put prema ostvarenju svojih ciljeva za 2030. i 2050.

  1. Ostvariti neispunjeni potencijal postojećih politika zaštite okoliša. Cjelovita provedba postojećih politika u velikoj bi mjeri pridonijela tome da Europa ostvari svoje ciljeve u pogledu okoliša do 2030.
  2. Prihvatiti održivost kao okvir za oblikovanje politika. Razvijanje dugoročnih okvira politika s obvezujućim ciljevima – počevši od prehrambenog sustava, kemikalija i upotrebe zemljišta – potaknut će i usmjeriti dosljedno djelovanje u svim područjima politike i u društvu.
  3. Preuzeti vodeću ulogu u međunarodnim aktivnostima usmjerenima na postizanje održivosti. EU ima snažan diplomatski i gospodarski utjecaj koji može iskoristiti za promicanje donošenja ambicioznih sporazuma u područjima kao što su biološka raznolikost i uporaba resursa.
  4. Poticati inovacije u cijelom društvu. Promjena trenutačnog smjera uvelike će ovisiti o pojavi i širenju različitih oblika inovacija koje mogu potaknuti nove načine razmišljanja i života.
  5. Povećati ulaganja i preusmjeriti financijski sektor na potporu održivim projektima i poduzećima. To zahtijeva ulaganje u budućnost upotrebom javnih sredstava u svrhu poticanja inovacija i rješenja utemeljenih na poštivanju prirode, nabavom resursa na održiv način i podrškom pogođenim sektorima i regijama. To također podrazumijeva uključivanje financijskog sektora u održiva ulaganja primjenom i nadogradnjom akcijskog plana EU-a za održivo financiranje.
  6. Upravljati rizicima i osigurati društveno pravedan prijelaz. Kako bi se uspješno upravljalo tranzicijom prema održivim sustavima, društva će trebati prihvatiti potencijalne rizike i kompromise, iskoristiti potencijalne mogućnosti te osmisliti načine kako će ih usmjeravati. EU i nacionalne politike imaju ključnu ulogu u postizanju „pravednog prijelaza” u kojem nitko neće ostati zapostavljen.
  7. Proširiti znanja i vještine. To uključuje bolje razumijevanje sustava koji pokreću pritiske na okoliš, načina postizanja održivosti, obećavajućih inicijativa i prepreka promjenama. Za snalaženje u svijetu koji se brzo mijenja potrebna je izgradnja sposobnosti koja će se postići ulaganjem u obrazovanje i vještine.

Pozadina – bilješka lektorima

Europsko izvješće o okolišu – stanje i izgledi, EEA objavljuje svakih pet godina kako je propisano uredbom. SOER 2020. šesti je SOER koji je EEA izdala od 1995. godine. te nudi pouzdane, znanstveno utemeljene uvide o tome na koji način moramo odgovoriti na velike i složene izazove s kojima se susrećemo, poput klimatskih promjena, gubitka biološke raznolikosti te zagađenja zraka i vode. SOER 2020. pripremljen je u bliskoj suradnji s EEA-inom Europskom informacijskom i promatračkom mrežom za okoliš (Eionet). Izvješće se temelji na velikoj stručnosti vodećih stručnjaka i znanstvenika Eioneta u području zaštite okoliša, iz 33 države članice EEA-e i šest država suradnica.

Također dostupno:

SOER 2020. Cjelovito izvješće – Integrirana procjena

SOER 2020. Sažetak (dostupni prijevodi)

SOER 2020. Sažetak za internet

Temporal coverage

Radnje vezane za dokument
Pretplate
Prijava kako biste primali naša izvješća (tiskana i/ili elektronička) i kvartalni bilten.
Pratite nas
Archive