suivant
précédent
éléments

Okoliš i zdravlje

Changer la langue
Document Dernière modification 16/03/2023
5 min read
Čist okoliš neophodan je za ljudsko zdravlje i dobrobit. Istovremeno i lokalni okoliš može biti izvor stresora kao što su, na primjer, zagađenje zraka, buka i opasne kemikalije koji negativno utječu na zdravlje. Na zdravlje stanovnika EU-a nepovoljno utječu i klimatske promjene u obliku toplinskih valova, poplava i promjena u rasprostranjenosti vektorski prenosivih bolesti. Šire gledano, klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i degradacija tla također mogu utjecati na dobrobit ljudi, ugrožavanjem dostupnosti prirodnih resursa iz ekosustava, poput pristupa vodi ili u proizvodnji hrane.

Ljudsko zdravlje i dobrobit ljudi blisko su povezani sa stanjem okoliša. Kvalitetan prirodni okoliš osigurava osnovne potrebe poput svježeg zraka i vode, plodnog tla za uzgoj hrane te energije i sirovina za proizvodnju. Zelena infrastruktura dodatno regulira klimu te sprječava poplave. Pristup zelenim i plavim područjima osigurava dodatne mogućnosti za rekreaciju te podržava dobrobit.

Istovremeno okoliš predstavlja važan izvor izloženosti ljudi zagađenom zraku, buci i opasnim kemikalijama. U svojem izvješću o suzbijanju bolesti kroz zdravi okoliš Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da su stresori u okolišu odgovorni za 12–18 % svih smrtnih slučajeva u 53 zemlje europske regije SZO-a. Boljom kvalitetom ključnih elemenata okoliša poput zraka, vode i buke može se spriječiti bolesti i unaprijediti ljudsko zdravlje.

Zagađenje zraka u Europi predstavlja najveći pojedinačni rizik za zdravlje iz okoliša, koji je povezan sa srčanim bolestima, moždanim udarom, bolestima pluća i rakom pluća. Procjenjuje se da izloženost zagađenom zraku svake godine u Europi uzrokuje više od 400.000 slučajeva prerane smrti. Izloženost buci od prometa i industrije može uzrokovati uznemirenost, poremećaje spavanja te rizik od hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti.

Izloženost opasnim kemikalijama također izaziva ozbiljnu zabrinutost. Ljudi svakodnevno mogu biti izloženi cijelom nizu kemikalija, kroz zagađeni zrak i vodu, do onih u potrošačkim proizvodima i prehrani. Zbog svojih svojstava određene opasne kemikalije zadržavaju se u okolišu i akumuliraju se u prehrambenom lancu, što znači da treba proći mnogo vremena prije nego se smanjenjem emisija postigne niža izloženost. Osim toga, opseg i raspon kemikalija koje se svakodnevno upotrebljavaju i porast njihove proizvodnje dovodi do zaključka da će se i izloženost ljudi i okoliša njihovu utjecaju također povećati. To izaziva zabrinutost koju na zdravlje imaju smjese kemikalija kojima smo izloženi tijekom života, posebno za vrijeme osjetljivih razdoblja poput ranog djetinjstva, trudnoće i starosti.

Utjecaj klimatskih promjena predstavlja izravan rizik za zdravlje u obliku toplinskih valova te promjena obrazaca infektivnih bolesti i alergena.

Općenito kvaliteta vode za kupanje dobra je širom EU-a, pri čemu se poboljšava, što je posljedica ulaganja u kanalizacijske sustave, bolju obradu otpadnih voda i smanjenje zagađenja s farmi.

Sve više dokaza ukazuje na to da rizici iz okoliša nisu ravnomjerno raspoređeni u društvu, već neproporcionalno utječu na osjetljive skupine i one u nepovoljnom društvenom položaju. Društveno-ekonomski status pojedinaca utječe na njihovu izloženost stresorima iz okoliša jer je veća vjerojatnost da će siromašniji ljudi živjeti u nezdravijem okolišu. Osobe u nepovoljnom društvenom položaju mogu biti osjetljivije na utjecaj stresora iz okoliša zbog svojih postojećih zdravstvenih problema, loše prehrane i određenih navika poput pušenja ili nedovoljnog kretanja. Također se mogu suočiti s preprekama u prilagodbi i izbjegavanju ekoloških rizika.

Politike

Prepoznajući unutarnju vezu između stanja okoliša i kvalitete života, namjera je 3. prioritetnog cilja Sedmog programa djelovanja na okoliš (7. EAP-a) „zaštititi građane Unije od pritisaka i opasnosti za njihovo zdravlje i blagostanje povezanih s okolišem” (EU 2013.). Duboka ovisnost ljudskog društva o potpori ekosustavima koje ga okružuje predstavlja osnovu vizije u 7. EAP-u da ćemo „2050. živjeti dobro unutar ekoloških ograničenja našeg planeta”.

Na razini EU-a utvrđen je širok raspon politika u pogledu djelovanja na ekološke učinke na zdravlje. Neki od primjera glavnih područja politike zaštite okoliša jesu:

Cilj je Europskog procesa za okoliš i zdravlje pod vodstvom SZO-a okupiti sektore okoliša i zdravstva te promicati zajedničke odluke, posebno rad na zdravstvenim ciljevima povezanima s okolišom u sklopu Agende o održivom razvoju do 2030. U Ostravskoj deklaraciji iz 2017. ministri i predstavnici zemalja iz europske regije SZO-a utvrdili su međusektorski i uključiv pristup za bolju zaštitu okoliša.

Aktivnosti EEA-a u području okoliša i zdravlja

EEA surađuje s partnerima na nacionalnoj i međunarodnoj razini na izgradnji baze znanja o vezama između okoliša, zdravlja i dobrobiti. To uključuje istraživanje načina na koje okoliš doprinosi dobrobiti ljudi kao i rad na izloženosti određenim ekološkim stresorima, uključujući zagađenje zraka, buku, kemikalije i klimatske promjene te na njihovu utjecaju na zdravlje. Ishodi za zdravlje u konačnici su posljedica kombinacije izloženosti ekološkim stresorima tijekom vremena, što ukazuje na to da je pri procjeni ekološkog zdravlja potreban integrirani pristup.

EEA također razvija novo područje rada kako bi istražila kako socijalni i demografski čimbenici utječu na odnos između okoliša i zdravlja. To obuhvaća procjenu utjecaja koji društveni status i dob pojedinca imaju na njihovu izloženost ekološkim stresorima te posljedica za njihovo zdravlje.

Poznati ekološki stresori koji utječu na ljudsko zdravlje podliježu regulatornoj kontroli u Europi, uz postojeće napore za smanjenje izloženosti. Međutim, javljaju se i problemi kod kojih utjecaj okoliša na zdravlje još uvijek nije dovoljno jasan. Primjeri toga su problemi antimikrobne rezistencije ili promjene ljudske izloženosti kemikalijama u proizvodima tijekom tranzicije prema kružnom gospodarstvu i povećanju recikliranja. EEA surađuje s međunarodnim mrežama stručnjaka za identificiranje ekoloških rizika u nastajanju, uključujući Europsku komisiju, SZO i Europsku agenciju za sigurnost hrane.

EEA izdaje niz procjena i pokazatelja u tematskim područjima zagađenja zraka, buke, kemikalija i prilagodbe klimatskim promjenama.

EEA je partner inicijative HBM4EU čiji je osnovni cilj koordinirati i unaprijediti biomonitoring ljudi u Europi. Inicijativom HBM4EU osigurat će se bolji dokazi stvarne izloženosti građana kemikalijama i moguć utjecaj na zdravlje kao potpora formiranju politike.

EEA doprinosi i Komisijinoj informacijskoj platformi za praćenje kemikalija (IPCHEM) u kojoj se evidentiraju kemikalije i njihove smjese u odnosu na ljude i okoliš.

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Topics

Mots-clés

Mots-clés associés :
Mots-clés associés : environment and health
Actions de document