dalje
prethodno
stavke

Article

Zemlje zapadnog Balkana važne su partnerske zemlje Europske agencije za okoliš pri rješavanju izazova u području okoliša i klime

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2022-03-03 Zadnja izmjena 2022-03-17
4 min read
Photo: © Perry Wunderlich, REDISCOVER Nature/EEA
Europska agencija za okoliš surađuje s brojnim zemljama, među kojima su i zemlje zapadnog Balkana. Kako ta suradnja poboljšava rad EU-a u području okoliša i koje su koristi za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Kosovo? S Lucom Basom, voditeljem Programa za koordinaciju, mreže i strategiju, razgovarali smo o načinu na koji EEA surađuje s tim zemljama u cilju poboljšanja okoliša.

Zašto su zemlje zapadnog Balkana toliko važne za EEA? Koja je dodana vrijednost te suradnje?

To su zemlje pristupnice ili zemlje u pretpristupnoj fazi. Da bi postale punopravne članice EU-a, moraju uspostaviti brojne politike, a područje okoliša jedno je od najopsežnijih područja politike s velikim zakonodavnim paketom.

Štoviše, zapadni Balkan čine nama susjedne zemlje, a svi znamo da okoliš ne poznaje granice i stoga je bliska suradnja u pitanjima okoliša u interesu i EU.

Naposljetku, kao zemlje suradnice u Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za okoliš (Eionet), zemlje zapadnog Balkana imaju pristup velikoj bazi stručnjaka, što im pomaže u suočavanju s izazovima iz područja okoliša. Stručnjaci iz tih zemalja zauzvrat doprinose Eionet mreži svojim znanjem i iskustvom.

U kojim je točno područjima suradnja posebno značajna za rad EEA?

Naša suradnja najviše se temelji na praćenju, izvješćivanju i donošenju procjena. Zemlje zapadnog Balkana  redovito pružaju podatke EEA iz područja kao što su emisije u zrak ili kvaliteta vode, što nam omogućuje da obradimo i procijenimo podatke. Ti su podatci osnova za donošenje informiranih odluka.

Predmetna se regija suočava s brojnim izazovima, posebice u području zagađenja zraka, vode i tla, što se može riješiti jedino ako su dostupni pouzdani podatci i informacije. Ta je regija i posebno ranjiva kad je riječ o klimatskim promjenama. Mnogo je netaknute prirode koju treba učinkovito zaštititi. EEA namjerava i probleme u tom području riješiti pružanjem stručnog znanja i izgradnjom kapaciteta.

Kako ta suradnja funkcionira u praksi?

Zemlje zapadnog Balkana čine sastavni dio rada Eionet-a u svojstvu „zemalja suradnica”. U praksi to znači da u tim zemljama održavamo nacionalne mreže Eionet-a. Tim mrežama upravljaju nacionalne kontaktne točke koje imenuju odgovarajuće institucije. Blisko surađujemo s nacionalnim kontakt točkama i pozivamo ih na redovite sastanke nacionalnih kontaktnih točaka / Eionet-a na kojima se raspravlja i odlučuje o strateškim aspektima našeg rada. Usto, nacionalna mreža sastoji se od nacionalnih referentnih centara, od kojih svaki obuhvaća zasebnu temu iz područja okoliša.

Nacionalni referentni centri iz svih zemalja članica i suradnica redovito se sastaju kako bi raspravljali o tehničkim aspektima suradnje u okviru Eionet-a. Osim toga, često utvrđujemo niz tematskih područja za koja je potrebna posebna pomoć, zajedno sa zemljama zapadnog Balkana i drugim dionicima, kao što je Europska komisija. Ta se pitanja pomno rješavaju uz pomoć stručnjaka EEA, europskih tematskih centara (ETC) i drugih relevantnih partnera u mreži. Glavna područja kojima se bavimo većinom su potpora izvješćivanju o kvaliteti zraka, pitanja kvalitete vode, bioraznolikost, otpad i pitanja koja se odnose na područje klime.

Konkretan primjer vidljiv je u nedavno objavljenim profilima o gospodarenju otpada po zemljama u zemljama zapadnog Balkana, koje sastavljamo i za zemlje EU-a. 

Koji su glavni izazovi u poboljšanju naše suradnje u rješavanju pitanja okoliša?

Postoje brojni izazovi u području okoliša koji su zajednički zemljama Europe, primjerice onečišćenje zraka i vode te suočavanje s utjecajima klimatskih promjena. Za primjereno rješavanje tih pitanja potrebni su odgovarajući podatci i informacije.

U nekim smo zemljama svjedočili zastarijevanju infrastrukture za praćenje. To je posebno vidljivo u praćenju kvalitete zraka. Premda zemlje zapadnog Balkana sudjeluju u Indeksu kvalitete zraka, u pojedinim područjima nema dovoljno postaja za praćenje. Taj problem pokušavamo riješiti uz pomoć drugih dionika iz regije. I u drugim područjima postoje nedostatci u podatcima kojima je potrebno posvetiti dodatnu pozornost.

Suradnja sa zemljama zapadnog Balkana traje već 20 godina. Što je dosad postignuto?

S tim smo zemljama surađivali u okviru raznih pretpristupnih financijskih instrumenata. Zemlje zapadnog Balkana su tijekom godina postale sastavni dio Eionet-a i sve te zemlje u EEA redovito dostavljaju tražene podatke.

EEA izrađuje godišnji pregled uspješnosti svojih zemalja članica i suradnica. Zemlje zapadnog Balkana pokazale su vidljiv napredak tijekom proteklih godina i općenito su jednako uspješne kao zemlje članice EEA, a pojedine zemlje ispunjavaju i do 100 % zahtjeva u pogledu pravovremenosti i kvalitete podataka. Zemlje zapadnog Balkana postale su i sastavni dio EEA Izvješća o stanju okoliša (SOER) koji se izrađuje svakih pet godina.

Kako se ta suradnja uklapa u Europski zeleni plan? Planiraju li zemlje zapadnog Balkana ispuniti i te ciljeve?

Zemlje zapadnog Balkana postigle su dogovor u vezi sa „zelenim programom za zapadni Balkan”, koji je u velikoj mjeri u skladu s Europskim zelenim planom i koji su zemlje podržale u velikoj mjeri. 

EEA trenutačno priprema prijedlog projekta u okviru pretpristupnog financiranja (IPA III). Taj će prijedlog biti u cijelosti usklađen sa Europskim zelenim planom i njime će se obuhvatiti brojne teme, poput dekarbonizacije, kružnog gospodarstva, (uklanjanja) onečišćenja, održivih prehrambenih sustava i bioraznolikosti. EEA ovim prijedlogom nastoji pomoći zemljama zapadnog Balkana u ispunjavanju ciljeva navedenih u „zelenom programu za zapadni Balkan”.

Kako vidite razvoj te suradnje u narednim godinama? Je li moguće punopravno članstvo u EEA?

Punopravno članstvo u EEA dostupno je „trećim zemljama”, kako je navedeno u osnivačkoj Uredbi. Zapravo, EEA već ima pet zemalja članica koje nisu dio EU-a.

U tom smislu vidimo nedvojbene mogućnosti za članstvo u EEA nakon što zemlje budu tehnički spremne za to. To je u velikoj mjeri politički proces na koji EEA ne može puno utjecati, ali smo iznimno predani održavanju i jačanju naših odnosa u nadolazećim godinama, kako je navedeno u „Strategiji EEA i Eionet-a za razdoblje 2021. – 2030.”.

Luc Bas

Voditelj programa, koordinacije, mreža i strategije u EEA

Intervju objavljen u biltenu EEA, prosinac 2021.

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Topics

Radnje vezane za dokument