dalje
prethodno
stavke

Article

Uvodnik – Priprema Europe za klimatske promjene

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2024-03-05 Zadnja izmjena 2024-03-05
4 min read
Photo: © Zvonimir Zvonar, Climate Change PIX /EEA
Ljeto 2023. pamtit ćemo po ekstremnim vremenskim prilikama, od šumskih požara do katastrofalnih poplava diljem južne Europe. Koliko smo pripremljeni za takve događaje i njihove učinke? S obzirom na toplinske valove koji ne popuštaju i pogađaju milijune Europljana diljem kontinenta, šumske požare i bujične poplave koji utječu na mnoge zajednice, potrebne su još ambicioznije mjere za pripremu na novu stvarnost i istodobni brži prijelaz na održivost.

Ovo je ljeto bilo najtoplije ljeto u svijetu i peto najtoplije ljeto u Europi. U šumskim je požarima u EU-u ove godine do sada izgorjelo više od 468 000 hektara, a mnogi od tih požara izbili su u turističkim odredištima na jugu i pogodili lokalno gospodarstvo. Nakon dugih razdoblja intenzivne vrućine i suše čitave zajednice na Rodosu i Krfu i njihovi izvori prihoda bili su teško pogođeni u roku od nekoliko sati.

To je utjecalo i na prirodu. Više od 40 % izgorjelog područja ove godine činila su područja mreže Natura 2000 te je to utjecalo na staništa i vrste ovisne o tim ekosustavima. Toplinski valovi vremenski su se poklapali s obilnim kišama i bujičnim poplavama u Bugarskoj, Grčkoj, Sloveniji i Turskoj, što je dovelo do gubitka ljedskih života i znatnih gospodarskih gubitaka. Tijekom posljednje 42 godine ekonomski gubitci i štete uzrokovani ekstremnim vremenskim i klimatskim uvjetima iznosili su ukupno najmanje 560 milijardi EUR, a godišnji gubitci bili su veći od 50 milijardi EUR u 2021. i 2022. Slične procjene gubitaka možemo očekivati i u 2023.

Iz godine u godinu iznenađuje nas sve veća ozbiljnost tih događaja, ali smo i tužni zbog razmjera nastalih gubitaka. Međutim, ti ekstremni vremenski uvjeti više nas ne bi trebali čuditi. Nažalost, ostvaruje se klimatski scenarij na koji nas znanstvenici već desetljećima upozoravaju.


Nova stvarnost: toplija, sušnija, vlažnija...

Početkom ljeta objavili smo mrežni proizvod „Ekstremno ljetno vrijeme u uvjetima klime koja se mijenja: je li Europa spremna?” koji se detaljno bavi vremenskim ekstremima i njihovim sve većim utjecajem na europsko stanovništvo, gospodarstvo i prirodu. Korisnici mogu pogledati interaktivne karte i grafikone za više informacija o toplinskim valovima, poplavama, sušama i šumskim požarima te bolestima osjetljivima na klimatske promjene, kao što je denga groznica. Osim analize učinaka prošlih događaja, proizvod pruža izglede za budućnost koji se temelje na najnovijim znanstvenim spoznajama.

Poruka je jasna: očekuje se da će ljeta donijeti veće, jače i duže toplinske valove, češće i ekstremnije poplave kao i teže suše i šumske požare te porast broja bolesti osjetljivih na klimatske promjene. Kao što je izjavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svojem govoru o stanju Europske unije s obzirom na europski zeleni plan: „To je stvarnost planeta koji se pregrijava”.

Europa već poduzima mjere za prilagodbu klimatskim promjenama, no u našoj se analizi ističu područja u kojima je potrebno hitno i dodatno djelovanje. Moramo učinke klimatskih promjena na svoje društvo i gospodarstvo svesti na najmanju moguću mjeru, a postoje i brojni izazovi koje moramo riješiti. Kako možemo bolje zaštititi najranjivije skupine, kao što su starije osobe, od intenzivnih toplinskih valova? Kako možemo pripremiti svoje gradove za poplave, toplinske valove ili sušu?

Znamo da će se i poljoprivreda morati prilagoditi. Kako možemo postići da poljoprivreda i dalje osigurava hranu i stabilan prihod za poljoprivrednike te da istodobno doprinosi europskim ciljevima održivosti? Kako se društvo može pripremiti za tu novu stvarnost?

 

Društvena pripravnost

Učinci klimatskih promjena i razine društvene pripravnosti znatno se razlikuju diljem Europe. U mjerama koje zajednice trebaju poduzeti moraju se uzeti u obzir lokalni izazovi s kojima se suočavaju i resursi koji su im na raspolaganju. Znanje će imati ključnu ulogu u pomaganju Europi da se pripremi. Europska platforma za prilagodbu klimatskim promjenama Climate-ADAPT nudi više od 100 studija slučaja i primjere mogućih opcija prilagodbe kao i alate koji podržavaju planiranje prilagodbe.

EEA podupire politike prilagodbe i njihovu provedbu u Europi nizom pokazatelja i procjena, uključujući europsku procjenu klimatskih rizika, koju ćemo objaviti početkom sljedeće godine. U njoj će se procijeniti trenutačni i budući učinci klimatskih promjena i rizici povezani s okolišem, gospodarstvom i širim društvom u Europi.

Mjere prilagodbe blisko su povezane s potrebom za drastičnim i brzim smanjenjem emisija stakleničkih plinova. Te napore treba dopuniti jednako ambicioznim mjerama za rješavanje problema onečišćenja, gubitka biološke raznolikosti i neodržive upotrebe resursa. Te je mjere potrebno uspostaviti na pravedan i pošten način kako bi se osiguralo da najugroženije osobe u našem društvu ne budu zapostavljene.

Europski zeleni plan pruža sveobuhvatan i usklađen okvir politike za djelovanje na svim tim područjima. Provedba zelenog plana ključna je za jačanje ukupne društvene otpornosti Europe. U EEA-u, zajedno s našom mrežom Eionet, u potpunosti smo predani pružanju podataka i znanja potrebnih za potporu provedbi europskog zelenog plana.

 

Leena Ylä-Mononen
Izvršna direktorica Europske agencije za okoliš (EEA)

Uvodnik je objavljen u rujanskom izdanju biltena EEA-a, br. 3/2023

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Tags

Filed under:
Filed under: extreme weather
Radnje vezane za dokument