dalje
prethodno
stavke

News

Bez poduzimanja hitnih i dosljednih mjera europskim morima prijeti nesigurna budućnost

Promijenite jezik
News Objavljeno 2020-07-01 Zadnja izmjena 2020-07-24
5 min read
Photo: © Cristian Umili, REDISCOVER Nature/EEA
Potrebno je poduzeti hitne mjere kako bismo europska mora, koja su izložena sve većim prijetnjama zbog prekomjernog iskorištavanja morskih resursa, onečišćenja i klimatskih promjena, ponovno doveli u dobro stanje. Izvješće Europske agencije za okoliš o europskim morskim ekosustavima, koje je danas objavljeno, pokazuje kako imamo sve manje vremena da nadoknadimo desetljeća nemara i prekomjernog iskorištavanja.

Naša mora i morski ekosustavi trpe štetu zbog dugogodišnjeg prekomjernog iskorištavanja i nemara. 

Hans Bruyninckx, izvršni direktor Europske agencije za okoliš.

U izvješću Europske agencije za okoliš pod naslovom „Marine Messages II.” (Poruke iz mora: II. izdanje) navodi se da je trenutačno stanje europskih mora općenito loše. Za ljude je to loša vijest jer takvo stanje utječe na kvalitetu našeg života, naša sredstva za život i naša gospodarstva. Stanje naših mora utječe na njihovu sposobnost da, među ostalim, opskrbljuju kisikom, hranom i određenim sirovinama te osiguravaju uvjete za pogodnu klimu, a koriste nam i za rekreaciju i odmor te pospješuju naše zdravlje.

Iskorištavanje naših mora, od Baltičkog do Sredozemnog mora, u povijesti i u današnje vrijeme, sada uzima danak jer dovodi do promjena u sastavu morskih vrsta i staništa, pa čak i općenito do promjena u fizikalnim i kemijskim svojstvima mora. Uz te složene probleme prisutne su i klimatske promjene, koje dodatno pojačavaju učinak navedenih prijetnji. Prema izvješću Europske agencije za okoliš kombinirani učinci tih promjena s vremenom bi mogli prouzročiti nepopravljivu štetu za morske ekosustave. Međutim, u izvješću se navodi i da u nekim područjima postoje naznake oporavka morskog ekosustava zahvaljujući iznimnim naporima, koji često traju desetljećima, usmjerenima na smanjenje određenih učinaka kao što su oni prouzročeni kontaminantima, eutrofikacijom i prelovom.

„Naša mora i morski ekosustavi trpe štetu zbog dugogodišnjeg prekomjernog iskorištavanja i nemara. Šteta bi uskoro mogla poprimiti takve razmjere da ju neće biti moguće popraviti, ali, kao što naše izvješće potvrđuje, još možemo obnoviti morske ekosustave ako postupimo odlučno i budemo dosljedni te pronađemo održivu ravnotežu između načina na koji iskorištavamo mora i svojeg utjecaja na morski okoliš. U tom pogledu nova Strategija EU-a o bioraznolikosti do 2030. i drugi elementi Europskog zelenog plana pružaju novu nadu da će se poduzeti hitne i dosljedne mjere za zaštitu i obnovu”, komentirao je Hans Bruyninckx, izvršni direktor Europske agencije za okoliš.

Nije izgledno da će države članice EU-a 2020. uspjeti u svim svojim vodama ostvariti cilj „dobrog stanja okoliša” iz Okvirne direktive o morskoj strategiji EU-a, glavnog zakonskog akta EU za zaštitu morskog okoliša. Ipak, od stupanja na snagu te irektive ostvaren je znatan napredak i velika postignuća. Ti zaključci odgovaraju navodima iz izvješća Europske komisije koje je isto tako objavljeno danas i koje pruža pregled trenutačnog stanja s provedbom te direktive. Izvješćem Europske agencije za okoliš pridonijelo se predmetnom pregledu Komisije te se u njemu predlažu rješenja koja EU mogu pomoći u ostvarivanju zakonodavnog cilja za osiguravanje čistoće, zdravlja i produktivnosti mora, i to uglavnom upravljanjem utemeljenim na ekosustavima.

Svi podatci o kojima su države članice EU izvijestile Komisiju prvi se put objavljuju na posebnim internetskim stranicama na portalu WISE-Marine, uz podatkovne proizvode i alate za vizualizaciju podataka kojima se pruža pregled stanja morskog okoliša u EU.

Ostali ključni rezultati:

  • Pomorsko gospodarstvo EU nastavlja rasti te se očekuje povećanje tržišnog natjecanja kada je riječ o morskim resursima kao što su riba, fosilno gorivo i minerali ili proizvodnji obnovljive energije i iskorištavanju prostora. To će stvoriti dodatan pritisak na morske ekosustave, koji su već ugroženi prekomjernim iskorištavanjem. Kako bi se navedeno izbjeglo, rast u tom sektoru ne smije se odvijati uz uništavanje i osiromašivanje morskih ekosustava te treba ostati u granicama njihovog održivog iskorištavanja.
  • Usprkos zalaganjima na razini EU-a i na svjetskoj razini, u europskim morima nije zaustavljeno uništavanje bioraznolikosti. Velik broj procjena morskih vrsta i staništa i dalje pokazuje „nepovoljno stanje očuvanosti”. Iz istraživanja je vidljivo da se vrste kao što su morske ptice i morski sisavci (tuljani i kitovi) te riblje zalihe kao što je bakalar nalaze u izazovnoj situaciji.
  • Mjere upravljanja usmjerene na određene morske vrste i staništa dovele su do poboljšanja njihova stanja u pojedinim morskim regijama EU-a, ali taj  djelomičan uspjeh ne donosi prevagu nad kombiniranim učincima višestrukih pritisaka ljudskih aktivnosti u svim europskim morima.
  • U slučajevima u kojima je uspostavljena regionalna suradnja te se ona dosljedno primjenjuje, pojedini pritisci negativnih kretanja se počinju zaustavljati, na primjer razina hranjivih tvari i onečistila ili uvođenja neautohtonih vrsta.
  • Međusobno djelovanje kopna i mora te važnost obalnih područja važni su aspekti koje je potrebno uzeti u obzir pri osmišljavanju mjera za smanjenje pritiska na morski okoliš.
  • Promjena temperature u oceanima, promjena u sadržaju kisika i zakiseljavanje oceana upućuju na to da se u morskim regijama EU sustavno odvijaju negativne promjene koje dodatno smanjuju otpornost morskih ekosustava, uključujući otpornost na klimatske promjene.Dosadašnja provedba EU i regionalne politike pomaže pri utvrđivanju niza lekcija za obnovu morskih ekosustava, koje bi trebalo primijeniti pri osmišljavanju mjera i rješenja za osiguravanje čistoće, zdravlja i produktivnosti mora.
  • Političkom odlučnošću, dodatnim resursima te intenzivnijom koordinacijom među dionicima i integracijom politika Europa može postići „dobro stanje” svojih mora u okviru postojeće politike EU za razdoblje do 2030. Kako bi ostvario taj cilj, potrebno je smanjiti pritisak na morske ekosustave. Vođena ciljem zaštite 30 % europskih mora i 10 % mora pod strogom zaštitom, nova Strategija EU o bioraznolikosti do 2030. značajan je pomak prema smanjenju tog pritiska.
  • Postizanje dobrog stanja europskih mora ključno je za ostvarivanje ciljeva u pogledu održivog plavog gospodarstva i prostornog planiranja morskog područja kako se navodi u Europskom zelenom planu.

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage