dalje
prethodno
stavke

Article

Intervju - Ključna uloga promatrača ptica

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2022-04-19 Zadnja izmjena 2022-05-10
6 min read
Praćenje divljih životinja i staništa ima ključnu ulogu u stručnim procjenama. Razgovarali smo s Petrom Voříšekom, članom koordinacijskog tima Europskog atlasa ptica gnjezdarica 2 pri Češkom ornitološkom društvu, o tome kako se takve informacije i podaci objedinjuju na europskoj razini i s kojim se izazovima populacije ptica danas suočavaju.

Koji posao konkretno obavljate?

Sudjelujem u dvije međunarodne inicijative u vezi s praćenjem ptica, a to su: drugi Europski atlas ptica gnjezdarica (EBBA2) i Paneuropski plan praćenja čestih vrsta ptica (PECBMS), a obje se organiziraju u okviru Europskog vijeća za popis ptica (EBCC). Moj položaj je u sklopu Češkog ornitološkog društva.

Europski atlas objavljen je kao knjiga u prosincu 2020., ali posao još nije gotov. Radimo na mrežnoj inačici, stavljajući rezultate na raspolaganje radi istraživanja i očuvanja te gradeći kapacitete za praćenje ptica u europskim zemljama u kojima je to potrebno. Potonje je usko povezano s Paneuropskim planom praćenja čestih vrsta ptica, ali uspostavljanje reprezentativnog i održivog plana praćenja ptica predstavlja izazov, a potrebno nam je više sustava praćenja, posebice u južnim i istočnim dijelovima Europe.

Kako vaš rad pridonosi procjenama koje izvršava EEA?

Pokazateljima o divljim pticama, koji se izrađuju u okviru Paneuropskog plana praćenja čestih vrsta ptica, izravno se koristi EEA. Zajedno s indeksom populacije travnjačkih leptira, indeks populacije čestih vrsta ptica u Europi doprinos je skupu podataka EEA za pokazatelj „Brojnost i rasprostranjenost odabranih vrsta u Europi”.  

Rezultati našeg rada korišteni su u izvješću „Stanje prirode u EU” i drugim publikacijama. Redovito smo u kontaktu s kolegama iz EEA i usklađujemo naše napore, a povratne informacije iz EEA vrlo su važne. Nedavno smo počeli istraživati kako podaci iz atlasa (EBBA2) mogu pridonijeti radu tijela kao što je EEA.

Kako ste se zainteresirali za ovo područje rada?

Vjerojatno kao i mnoge druge ornitologe, od djetinjstva su me zanimale ptice, priroda i njezino očuvanje. Studirao sam zoologiju na Karlovu sveučilištu u Pragu gdje sam diplomirao i doktorirao s disertacijom o škanjcima. Zatim sam iskoristio priliku da radim kao ravnatelj Češkog ornitološkog društva, gdje sam tada bio jedini zaposlenik.

Veza između znanstvenih spoznaja i politike glavno je pitanje koje me drži zainteresiranim za opsežno praćenje ptica i rad na atlasu. Osim toga, rad s različitim ljudima, razni metodološki pristupi i kulturne 20 razlike čine tu vrstu posla uzbudljivim. Također cijenim terenski rad koji je, iako nije automatski dio posla, ključno pitanje koje nam pomaže razumjeti podatke i potrebe terenskih radnika te čini čovjeka sretnim.

Kako procjenjujete zdravlje određene vrste?

Glavni je rezultat našeg rada prikupljanje informacija o promjenama u brojnosti ptica i njihovoj rasprostranjenosti. Drugim riječima, gdje su ptice, koliko ih je i kako se ta dva parametra mijenjaju. To je dug proces koji počinje standardnim terenskim radom u skladu sa strogom metodologijom.  

Europa se ne može obuhvatiti samo radom profesionalnih terenskih radnika. No u ornitologiji se koristi pomoć velikog broja ornitologa amatera ili promatrača ptica koji poznaju ptice i žele slijediti metodologiju. Zahvaljujući njima u drugom Europskom atlasu ptica gnjezdarica možemo imati podatke iz cijele Europe, a u Paneuropskom planu praćenja čestih vrsta ptica podatke iz 28 zemalja.

Terenski radnici moraju nadzirati ptice na propisanim lokacijama, koje se često biraju nasumično kako bi se osiguralo da uzorak bude reprezentativan. Promatrač broji sve ptice koje se vide ili čuju na toj lokaciji i bilježi druge značajke, što pomaže u boljem procjenjivanju podataka u određeno doba dana i na određene datume.  

Zapisi za atlas rasprostranjenosti trebaju sadržavati i informacije o vjerojatnosti razmnožavanja. Većina nadzora provodi se u ranojutarnjim satima, kada su mnoge ptice najaktivnije u proljeće, ali neke se ptice nadziru i u večernjim satima. Terenski radnici zatim šalju podatke nacionalnim koordinatorima koji provjeravaju kvalitetu podataka i dostavljaju ih europskim koordinatorima.

© Marek Mejstřík, REDISCOVER Nature /EEA

Kako praćenje pomaže vladama pri poduzimanju mjera?

Informacije o rasprostranjenosti i brojnosti ptica pomažu donositeljima odluka u određivanju prioriteta mjera upravljanja i očuvanja. Informacije o populacijskim trendovima i promjenama rasprostranjenosti služe kao dokaz zdravlja populacija ptica i šireg okoliša.  

Rezultati praćenja redovito se koriste u procjeni statusa očuvanosti vrsta, uključujući kategorizaciju na europskom crvenom popisu. Promjene brojnosti i rasprostranjenosti skupina vrsta, kao što su ptice na poljoprivrednim staništima, pružaju dokaze o zdravlju određene vrste staništa ili o utjecaju pojava velikih razmjera, kao što su klimatske promjene.

Povezivanje podataka praćenja s okolišnim ili drugim varijablama omogućuje dobivanje više informacija o silama koje pokreću trendove; može biti korisno i u oblikovanju praksi upravljanja.

Kako degradacija okoliša i klimatske promjene utječu na život ptica?

Promjene u europskim krajolicima i klimi ponekad su drastične i utječu na populacija ptica. Međutim, utjecaj nije ravnomjeran: neke vrste imaju koristi od promjena, dok druge nemaju. No, ukupno gledano, čini se da ima više gubitnika nego dobitnika.

Intenzivna upotreba zemljišta ostavlja manje resursa pticama – to je glavni ljudski pritisak. To je posebice vidljivo kod poljoprivrednih zemljišta i ptica koje se koriste tom vrstom staništa. Intenzivne poljoprivredne prakse, među ostalim prekomjerna upotreba pesticida i gnojiva, teški strojevi ili uklanjanje zemljišta na ugaru, čine moderna poljoprivredna zemljišta sve manje prikladnim za ptice i druge divlje životinje.

Ukupno gledajući, homogenizacija poljoprivrednih polja negativno utječe na biološku raznolikost. Indeks ptica na poljoprivrednim staništima u Europi se od 1980. do 2018. smanjio za 57 %, a raspon rasprostranjenosti ptica na poljoprivrednim staništima kao skupine smanjio se u Europi u posljednjih 30 godina (EBBA2). I na regionalnoj razini vidimo negativan utjecaj intenzivnog šumarstva, napuštanja zemljišta ili intenzivne upotrebe močvara u unutrašnjosti.  

Rasponi razmnožavanja pomiču se prema sjeveru. Primjećujemo prosječni pomak središta raspona rasprostranjenosti prema sjeveru za 28 km. Iako klimatske promjene nisu uzrok svih tih promjena, učinak je očigledan. Također otkrivamo utjecaj klimatskih promjena na populacije ptica: u padu je broj vrsta kojima više odgovaraju hladnije klime, a u porastu je broj onih kojima više odgovaraju toplije klime.

© Juerg Isler, REDISCOVER Nature /EEA

 

Možemo li ipak preokrenuti stvari nabolje?

Zabilježili smo pozitivne trendove u rasprostranjenosti nekoliko zaštićenih vrsta za koje su poduzete mjere očuvanja (primjerice, orao štekavac ili bijela roda). Osim toga, u Paneuropskom planu praćenja čestih vrsta ptica pokazali smo da očuvanje funkcionira i da područja Natura 2000 mogu biti osobito korisna, čak i za ostale vrste, a ne samo ciljne. To upućuje na činjenicu da očuvanje može poništiti negativne trendove. 

Problem je u tome da još uvijek ne djelujemo dovoljno, djelomično zbog ograničenih resursa, a djelomično zato što tradicionalni pristupi očuvanju (posebice zaštićenih vrsta, prirodnih rezervata) nisu dovoljni da pomognu biološkoj raznolikosti u širem okolišu.  

Što građani ili čak promatrači ptica kojima je to hobi mogu učiniti kako bi pomogli zaštititi ptice i njihova staništa?

Promatrači ptica ključni su čimbenici očuvanja ptica i biološke raznolikosti temeljenog na znanju . Pomažu kao dobrovoljni terenski radnici sudjelujući u izradi atlasa i praćenju ptica: nekih 120 000 terenskih radnika prikupilo je podatke za Europski atlas ptica gnjezdarica 2, dok je njih 35 000 pružilo visoko standardizirane podatke istraživanja. U okviru Paneuropskog plana praćenja čestih vrsta ptica otprilike 15 000 terenskih radnika sudjeluje u brojenju ptica.   

Ne bismo imali takvo znanje bez ovih vještih ljudi – oni su apsolutno neophodni. U načelu svatko može pomoći – čak i promatranja pojedinačnih vrsta, uključujući one koje se mogu jednostavno identificirati (kao što je bijela roda), može pomoći u informiranom donošenju odluka. Zahvaljujući nedavnom razvoju mrežnih portala organiziranih u okviru inicijative Europskog vijeća za popis ptica EuroBirdPortal i razvoju mobilnih aplikacija koje poboljšavaju snimanje i dostavljanje zapažanja, to je lakše nego ikad prije.  

Mnogi promatrači ptica koji sudjeluju u programima praćenja i izradi atlasa ptica aktivni su i na lokalnoj razini u pogledu očuvanja. Budući da poznaju lokacije na kojima promatraju ptice, često služe kao čuvari tih lokacija i pokreću intervencije ako te lokacije postanu ugrožene. Njihovo lokalno znanje velika je prednost i za očuvanje na lokalnoj razini.



Napomena:Ukupan broj svih vrsta iznosi 463. Broj predmetnih svojti prikazan je u zagradama. 
Izvor: Stanje prirode u EU, izvješće EEA br. 10/2020.

Photo Petr Voříšek for SIGNALS interview_ratio.jpg

Petr Voříšek
Član koordinacijskog tima Europskog atlasa ptica gnjezdarica 2 pri Češkom ornitološkom društvu

 

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Topics

Tags

Filed under:
Filed under: signals, signals2021
Radnje vezane za dokument