Klimatske promjene predstavljaju sve veći rizik za ekosustave, ljudsko zdravlje i gospodarstvo u Europi

Promijenite jezik
News Objavljeno 2017-01-25 Zadnja izmjena 2017-02-17
Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) koje je danas objavljeno, europska se područja suočavaju s podizanjem razine mora i sve ekstremnijim vremenskim prilikama, poput čestih i intenzivnih toplinskih valova, poplava, suša i olujnog nevremena nastalima pod utjecajem klimatskih promjena. U izvješću se ocjenjuju najnoviji trendovi i predviđanja u pogledu klimatskih promjena te njihov utjecaj diljem Europe te se zaključuje kako će biti presudno donijeti bolje i fleksibilnije strategije prilagodbe, politike i mjere kako bi se smanjio taj utjecaj.

Klimatske će se promjene nastaviti i u nadolazećim desetljećima. Razmjer budućih klimatskih promjena i njihov utjecaj ovisit će o učinkovitosti provedbe globalnih sporazuma za smanjenje emisija stakleničkih plinova, ali i o uspostavljanju odgovarajuće strategije prilagodbe i politike kako bismo smanjili rizike od trenutačnih i predviđenih klimatskih ekstrema.

EEA Izvršni direktor Hans Bruyninckx

Prema podacima iz izvješća „Climate change, impacts and vulnerability in Europe 2016” (Klimatske promjene, posljedice i osjetljivost na klimatske promjene u Europi, 2016.). Uočene klimatske promjene već imaju dalekosežne posljedice na ekosustave, gospodarstvo, ljudsko zdravlje i dobrobit građana Europe. Kontinuirano se bilježe novi rekordni zapisi o globalnim i europskim vrijednostima temperatura, razinama mora i smanjenju razine leda na Arktiku. Oborinski režim također se mijenja, pri čemu su vlažna područja sve vlažnija, a suha područja sve suša. Obujam ledenjaka i snježni pokrivač također se smanjuju. Istodobno, ekstremne klimatske prilike poput toplinskih udara, jakih oborina i suša sve su češće i silovitije u mnogim područjima. Klimatske projekcije, koje se stalno usavršavaju, dodatno ukazuju na to kako će ekstremne klimatske prilike biti sve češće u mnogim europskim područjima.

Citirati ćemo ovdje i riječi izvršnog direktora EEA-a. Hansa  Bruyninckxa: „Klimatske će se promjene nastaviti i u nadolazećim desetljećima. Razmjer budućih klimatskih promjena i njihov utjecaj ovisit će o učinkovitosti provedbe globalnih sporazuma za smanjenje emisija stakleničkih plinova, ali i o uspostavljanju odgovarajuće strategije prilagodbe i politike kako bismo smanjili rizike od trenutačnih i predviđenih klimatskih ekstrema”, izjavio je Hans,

Žarišne točke klimatskih promjena

Sva europska područja podložna su klimatskim promjenama, ali neka od njih osjetiti će štetne posljedice više nego ostala. Predviđa se da će žarišna točka klimatskih promjena biti južna i jugoistočna Europa jer se na tom području očekuje najviše štetnih utjecaja. To se područje već suočava s velikim povećanjem ekstremnih ljetnih temperatura te smanjenjem oborina i razine riječnih tokova, što je povećalo rizike od težih suša, nižih prinosa usjeva, gubitka biološke raznolikosti i šumskih požara. Sve češći toplinski valovi i promjene u rasprostranjenosti zaraznih bolesti blisko povezanih s klimom očekivano će ugroziti ljudsko zdravlje i dobrobit.

Obalna područja i poplavne nizine u zapadnim dijelovima Europe također se smatraju žarišnim točkama jer se nose s većim rizikom od poplava koje su posljedica podizanja razine mora i mogućim plimama uzrokovanih snažnim olujama. Klimatske promjene također dovode do velikih promjena u morskom ekosustavu zbog acidifikacije oceana, zatopljenja i proširenja mrtvih zona osiromašenih kisikom.

Također će se osjetiti značajan utjecaj na ekosustave i ljudske aktivnosti na Arktiku zbog posebno naglog povećanja temperatura zraka i mora te povezanog topljenja kopnenog i morskog leda.

Iako se u nekim regijama može primijetiti pozitivan utjecaj, poput boljih poljoprivrednih uvjeta u dijelovima sjeverne Europe, većina regija i sektora osjetit će izrazito negativne posljedice.

Ekosustavi, ljudsko zdravlje i gospodarstvo

Klimatske promjene i ostali pritisci poput prenamjene zemljišta prijete ekosustavima i zaštićenim područjima diljem Europe. Ranije spomenuto izvješće naglašava kako klimatske promjene ugrožavaju biološku raznolikost kopna i mora. Mnogim se životinjskim i biljnim vrstama mijenja životni ciklus zbog čega migriraju prema sjevernim područjima i u više nadmorske visine, dok se razne invazivne vrste nastanjuju ili proširuju svoja staništa. Morske vrste, uključujući riblje fondove bitne za tržište, također migriraju prema sjevernim područjima. Te promjene utječu na različite usluge povezane s ekosustavom i gospodarske sektore poput poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Glavne zdravstvene posljedice klimatskih promjena povezane su s ekstremnim vremenskim prilikama, promjenama u rasprostranjenosti bolesti blisko povezanih s klimom te promjenama društvenih i okolišnih uvjeta. Riječne poplave i obalna plavljenja utjecali su na milijune ljudi u Europi tijekom proteklog desetljeća. Posljedice po zdravlje uključuju ozljede, zarazne bolesti, izloženost opasnim kemijskim tvarima i posljedice po mentalno zdravlje. Toplinski valovi sve su češći i intenzivniji te su uzrok desetcima tisuća slučajeva prijevremene smrti u Europi. Predviđa se porast i sve veći intenzitet tog trenda ako se ne poduzmu primjerene mjere prilagodbe. Proširenjem staništa krpelja i azijskih tigrastih komaraca te ostalih prijenosnika bolesti povećava se rizik od lajmske borelioze, krpeljnog meningoencefalitisa, virusa Zapadnog Nila, denga groznice, groznice chikungunya i lišmanijaze.

Ekonomski troškovi klimatskih promjena mogu biti vrlo visoki. Gospodarska šteta prouzročena ekstremnim vremenskim prilikama od 1980. u državama članicama EEA-a iznosi više od 400 milijardi EUR. U dostupnim se procjenama budućih troškova štete od klimatskih promjena u Europi razmatraju samo neki sektori i jasno je izražena velika nesigurnost. Ipak, predviđeni troškovi štete od klimatskih promjena najveći su u sredozemnoj regiji. Osim toga, Europa je neizravno izložena utjecaju klimatskih promjena izvan svojeg teritorija, i to najčešće kao posljedica trgovine, transporta, geopolitičkih i sigurnosnih rizika te migracija.

Bolja prilagodba i više znanja

Iako je činjenica da se prilagodbe klimatskim promjenama nastoje integrirati i u ostale politike, daljnja poboljšanja su poželjna. Ostale moguće mjere uključuju unaprjeđenje usklađenosti politike s različitim političkim područjima i razinama upravljanja (EU, transnacionalna, nacionalna i lokalna), fleksibilnije upravljanje, te kombinaciju tehnoloških rješenja, pristupa temeljenih na ekosustavu i neobvezujuće mjere.

Europski trend razvoja i korištenja usluga povezanih s klimom i prilagodbom na klimatske promjene u stalnom je porastu. Unaprijeđeno znanje korisno je za različita područja, na primjer za procjenu rizika i osjetljivosti na različitim razinama te za praćenje, izvješćivanje i evaluaciju mjera prilagodbe, njihovih prednosti i troškova te sinergije i kompromisa s ostalim politikama.

Kontekst

Izvješće se sastoji od ocjene pokazatelja prošlih i predviđenih klimatskih promjena te njihovih utjecaja na ekosustave i društvo. U izvješću se razmatra osjetljivost društva na utjecaje klimatskih promjena te razvoj politika prilagodbe, kao i već postojeće komplementarne baze podataka i znanja.

Izvješće je izradila EEA u suradnji sa Zajedničkim istraživačkim centrom Europske komisije, Europskim centrom za sprječavanje i kontrolu bolesti, Regionalnim uredom za Europu Svjetske zdravstvene organizacije te trima Europskim tematskim centrima (ETC-CCA. ETC-BC, ETC-ICM). Ovo je četvrto izvješće „Climate change, impacts and vulnerability in Europe” (Klimatske promjene, posljedice i osjetljivost na klimatske promjene u Europi)” koje se objavljuje svake četiri godine. Cilj je ovog izdanja poduprijeti provedbu i do 2018. provesti vrednovanje rezultata Strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2013. te razvoj nacionalnih i transnacionalnih strategija i planova prilagodbe.

Povezani sadržaj

Povezane objave

Vidi također

Potporne brojke

Temporal coverage

Pretplate
Prijava kako biste primali naša izvješća (tiskana i/ili elektronička) i kvartalni bilten.
Pratite nas
 
 
 
 
 
Archive
Europska agencija za okoliš (EEA)
Kongens Nytorv 6
1050 Kopenhagen K
Danska
Telefon: +45 3336 7100