dalje
prethodno
stavke

Article

Prema nultoj stopi onečišćenja u Europi

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2021-02-10 Zadnja izmjena 2021-04-08
5 min read
Photo: © Terezie Polívková, REDISCOVER Nature/EEA
Prošlog je proljeća koronavirus u samo nekoliko tjedana preoblikovao svijet. Mnoge stvari koje smo uzimali zdravo za gotovo odjednom nam više nisu bile dostupne. Pandemija je iznenadila svijet, ali svaki znanstvenik čiji je rad povezan sa zaraznim bolestima rekao bi da je to bilo samo pitanje vremena.

Nije moguće izbjeći povlačenje paralela između pandemije, klimatske krize i krize biološke raznolikosti. Znanstvenici su nas upozoravali na pandemiju, čak su postojali poprilično točni scenariji, ali nitko nije znao na koji će se način sve odvijati.

Ne možemo točno dočarati svijet koji je za dva ili četiri stupnja topliji. Ne znamo točno koje će biti kritične klimatske točke za cijele ekosustave. No znamo da, ako ne poduzmemo odlučne mjere i ne usmjerimo se na sustavne tranzicije, izgledi nisu dobri i vrijeme istječe. Nadamo se da se pandemija može obuzdati u relativno kratkom razdoblju. Moglo bi se pokazati da je puno teže poništiti svaku štetu prouzročenu dostizanjem kritične klimatske točke u pogledu klimatskih promjena ili degradacije prirode.

Jasne su poveznice između tih brzo i sporo razvijajućih kriza i onečišćenja. Smanjenje onečišćenja zraka i emisija stakleničkih plinova gotovo su uvijek usko povezani. Suzbijanje onečišćenja vode i tla pozitivno bi utjecalo na prirodu. Smanjenje iskorištavanja resursa i prelazak na kružno gospodarstvo isto tako bi smanjilo onečišćenje.

Mnoga tijela nadležna za zdravstvo upozorila su da građani s određenim postojećim zdravstvenim stanjima mogu biti osjetljiviji na COVID-19. Ta postojeća zdravstvena stanja obuhvaćaju respiratorne bolesti koje su, u nekim slučajevima, posljedica loše kvalitete zraka ili su njome pogoršane.

Kao rezultat strogih mjera zatvaranja gospodarstva, koncentracije nekih ključnih onečišćujućih tvari u zraku u mnogim su europskim gradovima

drastično pale. Ti šokovi nisu bili poželjni - jer ne predstavljaju model za dobro provedenu tranziciju - ali su pokazali da se kvaliteta zraka u gradovima može drastično poboljšati smanjenjem automobilskog prometa i promjenom naših obrazaca kretanja. 

Ljudska bića i institucije koje smo izgradili predodređeni su kako bi se učinkovito nosili s jasno vidljivom neposrednom opasnosti. Teže nam je razumjeti i rješavati nejasne i nevidljive katastrofe koje nastaju polako. Onečišćenje je jedan od takvih izazova.

U većini mjesta u Europi zrak se ne čini onečišćenim i nema neugodan miris ili okus. Ipak, svake godine loša kvaliteta zraka prouzrokuje preranu smrt gotovo pola milijuna Europljana. U Europi je voda iz slavine u većini slučajeva pitka. Možemo uživati u ribolovu i plivanju u mnogim našim rijekama, jezerima i obalnim područjima. No, mnoga europska vodna tijela nisu u dobrom stanju. Tla u Europi još uvijek trpe posljedice onečišćenja koja su ispuštena prije nekoliko desetljeća ili stoljeća.

Problemi su jasni, ali moramo imati na umu i da su djelovanja i politike za rješavanje problema onečišćenja dovele do promjena. Broj Europljana koji prerano umiru zbog posljedica loše kvalitete zraka upola je manji nego ranih 1990-ih godina. Europska industrija postaje čišća, sa manje emisija ispuštenih u zrak i vodu. Napredno pročišćavanje otpadnih voda provodi se u sve više društvenih zajednica. Naše poljoprivredne prakse polako se razvijaju.

Ipak, možemo i moramo učiniti mnogo više. To će zahtijevati bolju provedbu postojećih politika, ali i ambiciozne ciljeve koji pokazuju put ka klimatskoj neutralnosti, nultoj stopi onečišćenja, kružnom gospodarstvu, zdravoj prirodi i socijalnoj pravdi u ovoj temeljnoj tranziciji prema održivosti.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen postavila je ambiciozan program za političke prioritete svog tima za sljedećih pet godina. U Europskom zelenom planu i njegovom cilju nulte stope onečišćenja opisane su mjere koje odražavaju zahtjeve europskih građana u pogledu rješavanja klimatske krize i krize biološke raznolikosti, uz istodobno osiguravanje pravedne tranzicije u kojoj nitko nije zapostavljen. Riječ je o programu koji bi mogao ostaviti neizbrisiv trag u Europi. 

Djelovanje Europske agencije za okoliš (EEA) pokazalo je da su naši neodrživi sustavi proizvodnje i potrošnje, posebice oni koji se odnose na prehranu, mobilnost i energiju, ključni problem za održivost, uključujući onečišćenja. Ti sustavi duboko su integrirani u naš način života i ne mogu se promijeniti preko noći, no moramo krenuti u pravom smjeru, a naš cilj mora biti usklađen s našim mogućnostima.

Prvi put u modernoj povijesti imamo mogućnost ostvariti težnju da proizvodimo toplinsku i električnu energiju, krećemo se i uzgajamo hranu bez štetnog onečišćenja. Više ne trebamo prihvaćati onečišćenje koje utječe na ljude i okoliš kao neizbježni nusproizvod napretka.

Europa je pokazala da može napredovati uz snažno i obvezujuće zakonodavstvo. Kad se štetne tehnologije zabrane, pronalazimo bolje načine kako nešto učiniti. Proširivanje znanja i plaćanje visoke cijene za onečišćenje pokazali su se uspješnima. Na raspolaganju su nam mnogi instrumenti politike i, sve dok imamo prave ciljeve, ljudi će pronaći način da krenu u pravom smjeru.

EEA može ponuditi puno znanja i iskustva po pitanju onečišćenja i drugih izazova povezanih sa okolišem, ali i rješenja za njih. EEA Signali 2020 pruža kratki uvid u probleme s kojima se želimo suočiti.

„Nikad više...” izraz je kojeg je čovječanstvo previše puta moralo reći. Ipak, ova odlučnost da se ne ponavljaju prethodne greške i da se ne dopuste iste tragedije dovela je do pojave pokreta i institucija, uključujući Europsku uniju, koji štite pojedince i jačaju naša društva.

Instrument za oporavak „Next Generation EU” usmjeren je na popravljanje gospodarske i socijalne štete izazvane pandemijom koronavirusa. Instrument se odnosi na sljedeće generacije, našu budućnost i preobrazbu našeg gospodarstva i društva na način kojim se poštuju ograničenja našeg planeta i osigurava dugotrajna dobrobit ljudi. 

Unatoč napretku tijekom posljednjih desetljeća, u povijesnoj izvještajnoj procjeni EEA pod nazivom „Europski okoliš – stanje i izgledi 2020” jasnim se pokazalo da se Europa sada suočava s ekološkim izazovima neviđenih razmjera i hitnosti. U sljedećih deset godina moramo poduzeti hitne mjere kako bismo zaštitili okoliš, klimu i ljude. 

 Hans Bruyninckx

Hans Bruyninckx
Izvršni direktor Europske agencije za okoliš

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Topics

Tags

Filed under:
Filed under: signals, signals2020
Radnje vezane za dokument