dalje
prethodno
stavke

Article

Zdravlje i okoliš, uključujući onečišćenje zraka i onečišćenje bukom –pozicioniraju djelovanje EEA u središte pozornosti

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2021-02-11 Zadnja izmjena 2021-03-04
7 min read
Photo: © Joshua Earle on Unsplash
Onečišćenje zraka, onečišćenje bukom i učinci klimatskih promjena glavni su rizici za zdravlje i dobrobit Europljana u njihovu svakodnevnom životu. Kako bismo saznali više o radu EEA na podizanju svijesti u tom važnom području rada, razgovarali smo s Catherine Ganzleben, voditeljicom tima za onečišćenje zraka, okoliš i zdravlje, Albertom Gonzálezom, stručnjakom za kvalitetu zraka pri EEA Eulalijom Peris, stručnjakinjom za onečišćenje bukom pri EEA.

Catherine, zašto se EEA bavi zdravljem i okolišem? Koji su najveći rizici za našu dobrobit?

Ljudsko zdravlje i zdravlje ekosustava neodvojivo su povezani. Svima su nam svakodnevno potrebni čist zrak, voda i hrana da bismo mogli funkcionirati. Boravak u prirodi, tjelovježba, druženje i opuštanje pridonose razvoju svake osobe, ali i razvoju cijele zajednice. S druge strane, ako živimo, radimo, učimo ili se igramo u onečišćenom okolišu, ugrožavamo svoje tijelo i um. Cilj zaštite prirode nije zaštititi planet, već osigurati vlastito zdravlje i dobrobit te zdravlje i dobrobit naše djece. Sprječavanje onečišćenja mjera je zaštite javnog zdravlja.

Glavni su neposredni rizici za zdravlje onečišćenje zraka i buka, posebno u većim gradovima. Klimatske promjene dugoročna su egzistencijalna prijetnja našem načinu života. One među ostalim dovode do neposrednog gubitka života zbog toplinskih valova, šumskih požara i poplava te dugoročnijih prijetnji proizvodnji hrane uzrokovanih promjenama u vremenskim uvjetima. Primjećujemo i promjene u rasprostranjenosti zaraznih bolesti s obzirom na to da se insekti, kao vektori koji prenose te bolesti pomiču sjevernije kako klima postaje sve toplija. Osim toga, utvrdili smo da su određene kemikalije opasne za zdravlje.

Možete li opisati dosadašnji rad EEA u tom području?

Nastojimo bolje razumjeti kako okoliš utječe na naše zdravlje i dobrobit. Prikupljamo podatke o izloženosti ljudi u Europi nizu rizika za okoliš, uključujući onečišćenje zraka, buku, klimatske promjene i kemikalije. U nedavnom izvješću EEA Healthy environment, healthy lives: how the environment influences health and well-being in Europe — European Environment Agency (Zdrav okoliš, zdravi životi: kako okoliš utječe na zdravlje i dobrobit u Europi – Europska agencija za okoliš) objedinjeni su najnoviji dokazi i iznesena je procjena utjecaja na zdravlje. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, svaki osmi smrtni slučaj u Europi posljedica je onečišćenja okoliša. Te je smrtne slučajeve moguće spriječiti i izbjeći ulaganjem napora u poboljšanje kvalitete okoliša.

Osim toga, istražujemo kako su rizici za okoliš raspodijeljeni u društvu te smo zaključili da uzročnici stresa povezani s okolišem najviše utječu na najranjivije osobe u našem društvu. Zajednice u društveno nepovoljnom položaju u većoj su mjeri izložene posljedicama onečišćenja. Siromašniji građani, djeca, starije osobe i osobe koje pate od zdravstvenih problema više su izloženi opasnostima za zdravlje koje proizlaze iz okoliša. Ta neravnomjerna raspodjela rizika dodatno pogoršava postojeće zdravstvene nejednakosti u Europi.

S druge strane, istražujemo i koristi koje nam priroda pruža. Konkretno, velika većina ljudi u Europi ima pristup visokokvalitetnoj vodi za piće, a voda za kupanje u Europi izvrsne je kvalitete i pruža mogućnosti za vježbu i rekreaciju.

Na koji način rad EEA pridonosi provedbi Europskog zelenog plana?

Rad EEA u području okoliša i zdravlja usmjeren je na objedinjavanje dostupnih podataka o načinu na koji onečišćenje, klimatske promjene i degradacija ekosustava utječu na zdravlje u cijeloj Europi. U nedavnom izvješću EEA Europsko izvješće o okolišu – stanje i izgledi, 2020. (SOER 2020) opisano je kako naš postojeći način života, u smislu onoga što proizvodimo i konzumiramo, potrošnje energije, naših izbora u kontekstu mobilnosti i prehrambenog sustava, pridonosi degradaciji okoliša. Ta baza znanja podrška je nastojanjima da se ovakva dinamika promijeni u skladu s Europskim zelenim planom.

Alberto, zašto je kvaliteta zraka toliko važan čimbenik za zdravlje Europljana?

Onečišćenje zraka smatra se glavnim rizikom za okoliš u Europi. Prema našim posljednjim procjenama, izloženost sitnim česticama (onečišćujućim tvarima koje imaju najveći utjecaj na ljudsko zdravlje) u Europi je 2018. uzrokovala više od 400 000 smrtnih slučajeva koji su se mogli spriječiti. Ti su smrtni slučajevi uglavnom bili posljedica kardiovaskularnih i respiratornih bolesti te raka. Međutim, osim tih vrlo ozbiljnih bolesti, sve je više dokaza da izloženost onečišćenju zraka ima i druge učinke na zdravlje. Među njima možemo navesti novi oblik dijabetesa tipa 2, sistemske upale ili poremećaje mentalnog zdravlja kao što su Alzheimerova bolest i demencija.

Onečišćenje zraka utječe i na okoliš, na primjer, smanjuje bioraznolikost određenih ekosustava i utječe na rast vegetacije i usjeva. Osim toga, utječe na izgrađeni okoliš tako što, na primjer, uzrokuje štetu na kulturnoj baštini.

Kako se situacija poboljšala u posljednjih nekoliko godina? Koje probleme još treba riješiti?

Provedba politika i mjera na nacionalnoj i lokalnoj razini te na razini EU dovela je do smanjenja emisija svih onečišćujućih tvari u zraku te smanjenja izloženosti stanovništva, a slijedom toga i do manjeg štetnog utjecaja na zdravlje.

Emisije se razlikuju ovisno o onečišćujućoj tvari i gospodarskom sektoru. Na primjer, poljoprivreda i upotreba goriva za grijanje stambenih područja dva su sektora s najvećim potencijalom za dodatno smanjenje emisija. Još jedan problem koji i dalje nije riješen je taj je da se, unatoč stalnom smanjenju, i dalje suočavamo s nesnosno velikim brojem smrtnih slučajeva koje je moguće spriječiti. Razlog je za zabrinutost i sve veći utjecaj klimatskih promjena u pogledu proizvodnje određenih onečišćujućih tvari, kao što je ozon, te potreba za sinergijom u kreiranju politika usmjerenih na borbu protiv onečišćenja zraka i klimatskih promjena.

Eulalia, zašto se pitanje onečišćenja bukom često zanemaruje i koje mjere EEA poduzima u tom području?

Mnogi ne shvaćaju da je onečišćenje bukom ozbiljan problem. Ono utječe na naše zdravlje. Kad razmišljamo o načinu na koji buka utječe na zdravlje, pomislimo na odlazak na koncert ili glasne uređaje koji mogu oštetiti naš sluh ako smo im preblizu. Međutim, ljudi ne shvaćaju da stalna izloženost, među ostalim, prometnoj buci može dovesti i do posljedica koje nisu povezane s oštećenjem sluha. Te su posljedice ozbiljne i uključuju, na primjer, ishemijsku bolest srca, povišeni krvni tlak, pretilost, dijabetes itd. Nadležna tijela shvaćaju da je buka problem, zbog čega je 2002. donesena Direktiva o buci iz okoliša, a Svjetska zdravstvena organizacija donijela je nove smjernice. Problem je zapravo u poduzimanju mjera i raspoloživosti za to predviđenih financijskih sredstava. Riječ je o složenom problemu s obzirom na to da su veći gradovi i periferije tih gradova sve gušće naseljeni, zbog čega raste potreba za mobilnošću.

Rad Agencije u području buke usmjeren je na procjenu učinka onečišćenja bukom na europskoj razini. Provodimo procjenu učinka izloženosti buci na zdravlje europskog stanovništva na temelju najnovijih podataka za Europu.

Koji su glavni zaključci vašeg informativnog izvješća? Po čemu se ono razlikuje od izvješća koje je EEA objavila ranije ove godine?

Izvješće EEA Environmental Noise in Europe (Buka iz okoliša u Europi) objavljeno je u ožujku. Sada objavljujemo informativno izvješće u kojem su opisani zdravstveni rizici uzrokovani izloženošću buci iz okoliša u Europi. U informativnom izvješću navode se pokazatelji koji će se upotrijebiti kao smjernice za utvrđivanje budućih ciljeva povezanih sa smanjenjem učinaka buke na zdravlje. Kad je riječ o konkretnim učincima na zdravlje, prema našim procjenama, kronična izloženost buci u Europi godišnje doprinese nastanku 48 000 novih slučajeva bolesti srca i uzrokuje 12 000 slučajeva preranih smrti. Osim toga, 22 milijuna ljudi izloženo je visokom stupnju kroničnog smetanja, a 6,5 milijuna ljudi pati od visokog stupnja kroničnog poremećaja sna.

Prema vašim procjenama, kako će se rad u vašim područjima razvijati tijekom godina koje slijede?

Očekujemo pojačanu uključenost EEA u ova područja. Nadamo se da će Europski zeleni plan dovesti do korjenitih promjena u Europi iz kojih će proizići bolja informiranost o problemima okoliša kao što su onečišćenje zraka i onečišćenje bukom, što će pridonijeti kreiranju boljih politika.

Osim Zelenog plana, Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je objavila smjernice za buku iz okoliša te će objaviti nove smjernice za kvalitetu zraka. Predviđamo da će objava tih smjernica pridonijeti vidljivosti problema onečišćenja bukom i onečišćenja zraka.

Catherine Ganzleben

Catherine Ganzleben
Voditeljica skupine za onečišćenje zraka, okoliš i zdravlje

 

Alberto Gonzalez

Alberto González
Stručnjak za kvalitetu zraka pri EEA-u

 

Eulalia

Eulalia Peris
Stručnjakinja za onečišćenje bukom pri EEA-u


Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage