All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodiesUčinimo nešto za našu planetu, tiskajte ovu stranicu samo ako je nužno. I najmanje djelo čini veliku razliku ako ga milijuni provode!
News
Iako su već poduzeti koraci na temelju europskih i međunarodnih politika, potrebno je još puno više za ključni pomak prema održivom sektoru pomorskog prometa kojim se pridonosi osiguranju buduće dobrobiti i opstanka naših najosjetljivijih ekosustava i obalnih područja te dobrobiti Europljana
Hans Bruyninckx, izvršni direktor Europske agencije za okoliš
S obzirom na to da se 77 % europske vanjske trgovine i 35 % ukupne trgovine po vrijednosti između država članica EU odvija morskim putem, pomorski promet ključan je dio međunarodnog lanca opskrbe. Unatoč padu pomorskog prometa 2020. zbog posljedica pandemije bolesti COVID-19, očekuje se snažan rast tog sektora tijekom sljedećih desetljeća, potaknut sve većom potražnjom za primarnim resursima i kontejnerskim prijevozom.
U tom kontekstu, Izvješće o utjecaju europskog pomorskog prometa na okoliš, koje su danas objavile Europska agencija za okoliš i Europska agencija za pomorsku sigurnost, označava prvu sveobuhvatnu analizu tog sektora. U izvješću se pokazuje da brodovi proizvode 13,5 % svih emisija stakleničkih plinova iz prometa u EU, iza emisija iz cestovnog prometa (71 %) i zračnog prometa (14,4 %). Emisije sumpor dioksida (SO2) iz brodova koji pristaju u europske luke iznosile su 2019. otprilike 1,63 milijuna tona, a očekuje se da će se ta brojka dodatno smanjiti tijekom sljedećih desetljeća zbog strožih ekoloških pravila i mjera.
Procjenjuje se da je pomorski promet pridonio činjenici da se razina podvodne buke u vodama EU u razdoblju od 2014. do 2019. više nego udvostručila te da je od 1949. odgovoran za polovicu svih neautohtonih vrsta unesenih u europska mora. Međutim, iako je količina nafte koja se prevozi morem u stalnom porastu, u vodama EU tijekom posljednjeg desetljeća zabilježeno je samo osam slučajnih izlijevanja srednjih do velikih tankera nafte od ukupno 62 do kojih je došlo na svjetskoj razini.
U zajedničkom izvješću ocjenjuje se trenutačno stanje novih rješenja za održivost pomorskog prometa, uključujući alternativna goriva, baterije i opskrbu električnom energijom na kopnu, te se pruža sveobuhvatna slika njihove primjene u EU. U njemu se navode i budući izazovi koje klimatske promjene predstavljaju za industriju, uključujući mogući utjecaj podizanja razine mora na luke.
„Naša Strategija održive i pametne mobilnosti jasno pokazuje da svi načini prijevoza moraju postati održiviji, pametniji i otporniji, uključujući pomorski promet. Iako je pomorski promet posljednjih godina poboljšao svoj ekološki otisak, i dalje se suočava s velikim izazovima u pogledu dekarbonizacije i smanjenja onečišćenja. Najnoviji dokazi pokazuju da se našim politikama nastoji pomoći sektoru u suočavanju s tim izazovima kroz optimalno korištenje inovativnih rješenja i digitalne tehnologije. Na taj način pomorski promet može nastaviti rasti i ispunjavati svakodnevne potrebe naših građana na ekološki prihvatljiv način, a da pritom zadrži svoju konkurentnost i nastavi stvarati kvalitetna radna mjesta", rekla je Adina Vălean, povjerenica EU za promet.
„Ovo zajedničko izvješće daje nam izvrstan pregled sadašnjih i budućih izazova povezanih s pomorskim prometom. Poruka je jasna: očekuje se da će se pomorski promet u narednim godinama povećati, a ako ne djelujemo odmah, taj će sektor proizvoditi sve više emisija stakleničkih plinova, onečišćujućih tvari u zraku i podvodne buke. Neometan, ali brz prijelaz sektora ključan je za ostvarivanje ciljeva Europskog zelenog plana i pomak prema ugljičnoj neutralnosti. Time će se za europsku prometnu industriju stvoriti i nove gospodarske prilike kao dio nužnog prijelaza na održivo plavo gospodarstvo. Izazov je golem, ali imamo tehnologije, resurse i volju da se suočimo s njime", izjavio je Virginijus Sinkevičius, europski povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo.
„Održivost potaknuta inovacijama prilika je za pomorski promet da dovrši prijelaz koji je ekvivalentan prijelazu s jedrilica na parobrode. Ta nova pomorska revolucija ovisit će o brodovima koji su razvijeni s pomoću napredne tehnologije i digitalnih rješenja, ali i o višeslojnom, potpuno uključivom procesu na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini koji obuhvaća aspekte sigurnosti, zaštite te socijalne i ekološke aspekte. Međutim, ključna je i uloga pomorskog prometa kao poveznice u transnacionalnom logističkom lancu. To znači da svi dijelovi tog lanca – od luka do sektora brodogradnje, od pošiljatelja do privatnog i javnog financijskog sektora – moraju biti uključeni u naše napore za postizanje održivosti", rekla je Maja Markovčić Kostelac, izvršna direktorica Europske agencije za pomorsku sigurnost.
„Iako europski sektor pomorskog prometa ima ključnu ulogu za naše gospodarsko blagostanje, ovo izvješće jasno pokazuje da pomorski promet u Europi i cijela međunarodna pomorska zajednica imaju odgovornost bez odlaganja uložiti veće napore u smanjenje ekološkog otiska ovog sektora. Iako su već poduzeti koraci na temelju europskih i međunarodnih politika, potrebno je još puno više za ključni pomak prema održivom sektoru pomorskog prometa kojim se pridonosi osiguranju buduće dobrobiti i opstanka naših najosjetljivijih ekosustava i obalnih područja te dobrobiti Europljana", izjavio je Hans Bruyninckx, izvršni direktor Europske agencije za okoliš.
Pomorski promet EU-a suočen je s ključnim desetljećem za prijelaz sektora na gospodarsku, društvenu i ekološku održivost. Većina brodova koji putuju u EU smanjili su svoju brzinu do 20 % u odnosu na 2008., čime su također smanjene emisije, ukazuje izvješće.
Osim toga, kao moguće alternative za upotrebu u pomorskom prometu počinju se koristiti nekonvencionalna goriva i izvori energije kao što su biogoriva, baterije, vodik ili amonijak, koji imaju potencijal za dekarbonizaciju sektora i postizanje nultih emisija. Opskrba električnom energijom na kopnu (kada brodovi zaustavljaju svoje motore i spajaju se na izvor napajanja na kopnu dok su na vezu u luci) može osigurati čist izvor energije u morskim lukama i lukama unutarnje plovidbe.
POVEZNICA NA IZVJEŠĆE I INFORMATIVNE ČLANKE
EEA: https://www.eea.europa.eu/publications/maritime-transport/
EMSA: http://www.emsa.europa.eu/emter
KONTAKTI ZA MEDIJE
For references, please go to https://www.eea.europa.eu/highlights/pomorski-promet-eu-a-prvo or scan the QR code.
PDF generated on 2024-10-13 03:06
Engineered by: Internetski tim EEA
Software updated on 26 September 2023 08:13 from version 23.8.18
Software version: EEA Plone KGS 23.9.14
Radnje vezane za dokument
Podijelite s drugima