dalje
prethodno
stavke

Article

Solidarnost u Europi u vremenima rata

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2022-05-02 Zadnja izmjena 2023-03-16
3 min read
Ruska vojna agresija na Ukrajinu u jednom je danu promijenila živote Ukrajinaca. Posljedice ovog neopravdanog rata ne osjećaju se samo u Ukrajini, nego i daleko izvan njezinih granica. Osjetit ćemo ih još godinama, kao i buduće generacije.

Ratovi donose neminovna uništenja i gubitke. Gubitci nastali zbog ovog rata ne mjere se samo životima i imovinom. Za one pogođene ratom, radi se o gubitcima voljenih osoba, članova obitelji i prijatelja, koji su nezamjenjivi. Gubitak osjećaja sigurnosti doma i gubitak povjerenja u „druge” jednako je teško popraviti. Obnavljanje onoga što je uništeno u samo nekoliko sekundi može trajati desetljećima.

Treći je tjedan ničim izazvane i neopravdane agresije ruske vojske u Ukrajini. Svakim je danom sve više gubitaka i uništenja. Svjedočimo ljudskoj tragediji u kojoj vojnici i civili gube živote, a milijuni, majke i djeca, utočište traže u susjednim zemljama. Mnogi koji su ondje ostali prije samo dva tjedna vodili su svoje uobičajene svakodnevne živote, a sada se dobrovoljno pridružuju ukrajinskim obrambenim snagama. Prije nekoliko mjeseci samo su rijetki mogli zamisliti ovakav slijed događaja i brzinu kojom se to događalo.

Europski je kontinent svjedočio mnogim ratovima. Kako bi se spriječili budući ratovi i uspostavio dugotrajan mir na kontinentu, Europske su zemlje počele surađivati u nizu političkih područja , među kojima je i energetika. Europska unija osnovana je prvenstveno s tim ciljem, što je činjenica koju mnogi od nas zaboravljaju ili su je do ovih nedavnih događanja uzimali zdravo za gotovo. Danas opseg europske suradnje obuhvaća širok raspon političkih područja, od humanitarne pomoći i trgovine do okoliša i poljoprivrede, i to u političkom kontekstu mira već duže od sedam desetljeća.

Solidarnost unutar EU i solidarnost s Ukrajincima

Pri suočavanju s aktualnom krizom Europska unija i njezinih 27 država članica pokazale su volju i posvećenost zajedničkom djelovanju, što im je omogućilo da nastupe i djeluju jednoglasno te da pruže zajedničku podršku izbjeglicama, uz nametanje gospodarskih sankcija Rusiji. Solidarnost unutar EU i solidarnost s Ukrajinom dodatno su učvrstili europski čelnici prošli tjedan na sastanku Europskog vijeća u Versaillesu u Francuskoj.

Osim pružanja podrške ukrajinskim izbjeglicama koji pristižu, jedno od preostalih pitanja koje treba riješiti unutar EU je postojeća razina ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Rusija je i dalje glavni dobavljač energije za neke države članice EU, što te zemlje čini posebno ranjivima. Rast cijena globalne energije započeo je puno prije ruskog rata, ali otad su cijene još narasle te su nestabilnije. Smanjenje ruskog uvoza zasigurno će kratkoročno vršiti pritisak na rast cijena energenata.

Čelnici EU zatražili su od Europske komisije predlaganje plana RePowerEU kako bi EU postao neovisan o ruskoj nafti, ugljenu i plinu puno prije 2030., uz istodobno ublažavanje učinka rasta cijena energije i ubrzavanje prelaska na čistu energiju. Tim bi se planom trebalo dodatno usredotočiti na energetsku učinkovitost i poboljšanje međusobne povezanosti energetskih i elektroenergetskih mreža. Europska komisija do kraja ovog mjeseca treba predstaviti i plan u kojem se razmatra kratkoročna do srednjoročna sigurnost opskrbe za iduću zimu.

Europski zeleni plan i Europski zakon o klimi već su usmjerili Europsku uniju prema klimatskoj neutralnosti  do 2050. s ambicioznim ključnim etapama, uključujući smanjenje emisija od 55 % do 2030. S obzirom na nedavna događanja, jasno je da će EU morati uvesti još ambicioznije mjere. To ne mora rezultirati skretanjima sa zacrtanog smjera. Naprotiv, smanjenje naše ovisnosti o fosilnim gorivima doista bi nas moglo potaknuti da ubrzamo energetsku tranziciju.

Nemjerljivi i nezamjenjivi gubitci

Ratovi donose neminovna uništenja i gubitke. Gubitci nastali zbog ovog rata ne mjere se samo životima i imovinom. Za one pogođene ratom, radi se o gubitcima voljenih osoba, članova obitelji i prijatelja, koji su nezamjenjivi. Gubitak osjećaja sigurnosti doma i gubitak povjerenja u „druge” jednako je teško popraviti. Obnavljanje onoga što je uništeno u samo nekoliko sekundi može trajati desetljećima.

Ratovi imaju i dugotrajne posljedice na okoliš. Ovisno o razmjerima uništenja uzrokovanog ratom i vrstom upotrijebljenog oružja, štetne kemikalije u vodi, tlu i zraku mogu se zadržati desetljećima i naškoditi ljudskom zdravlju, staništima i vrstama. Osim onečišćenja, otpada i uništenja ekosustava, ratovi i obnova nakon njih zahtijevaju veliku potrošnju resursa i stvaraju dodatne pritiske te potražnju za energijom i građevinskim materijalima.

Rat će vrlo vjerojatno utjecati i na svjetsku opskrbu pšenicom, zbog čega može doći do rasta svjetskih cijena hrane i do nedostataka u pojedinim regijama. Kakav god njihov uzrok bio, ti šokovi i krize neće se osjetiti jednako na svim ljudima i u svim regijama. Naša dužnost i europske vrijednosti obvezuju nas da pokažemo solidarnost s onima kojima je potrebna naša pomoć.

Suosjećam sa svim Ukrajincima pogođenima ovom krizom. Mogu se samo nadati brzom i mirnom okončanju ove agresije bez daljnjih gubitaka.

 

Hans Bruyninckx

Hans Bruyninckx
izvršni direktor agencije EEA

Uvodni članak objavljen u biltenu agencije EEA, ožujak 2022.

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Tags

Filed under:
Filed under: ukraine, russia
Radnje vezane za dokument