dalje
prethodno
stavke

Article

Električna vozila: ususret održivom sustavu mobilnosti

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2016-11-14 Zadnja izmjena 2021-05-11
Photo: © Norsk elbilforening
Moderno društvo ovisi o kretanju robe i ljudi, no današnji prijevozni sustavi imaju negativan učinak na zdravlje ljudi i okoliš. Razgovarali smo s Magdalenom Jóźwickom, voditeljicom projekta za izradu nadolazećeg izvješća o električnim vozilima, o ekološkim prednostima i izazovima korištenja električne energije kao alternative konvencionalnim gorivima za vozila.

Kakve se vrste električnih vozila danas koriste u Europi?

Trenutačno postoji više različitih vrsta. Kada je riječ o osobnim vozilima, razlikujemo čista električna vozila, vozila s pogonom isključivo na električni motor, i različite vrste hibridnih električnih vozila s vanjskim punjenjem, koja imaju električni motor i motor s unutarnjim izgaranjem.

I druga se vozila mogu pokretati električnom energijom. Možemo vidjeti da se na cestama koristi sve više električnih bicikala, kombija i autobusa. Što se tiče drugih načina prijevoza, također imamo željeznicu, trajekte, brodove i male čamce.

Koliko su uobičajena električna vozila u Europi?

Vidimo da prodaja električnih osobnih vozila iz godine u godinu raste, kako čistih električnih vozila tako i hibridnih električnih vozila s vanjskim punjenjem. Prošle je godine u EU prodano otprilike 150 000 novih električnih vozila. Iako prodaja brzo raste u postotcima, još uvijek je riječ o tek malom udjelu u ukupnoj prodaji, samo 1,2 % u 2015. Naša procjena je da samo otprilike 0,15 % vozila na cesti je na električni pogon. Drugim riječima, tek jedno na 700 osobnih vozila. Zemlja koju je važno spomenuti jest Norveška, koja predvodi u prodaji električnih automobila. Prošle je godine ondje prodano otprilike 34 000 novih električnih vozila, odnosno svaki peti novi automobil.

Kakvu politiku provodi Europa u pogledu električnih vozila?

Europska unija posvećena je dekarbonizaciji svog prijevoznog sustava i podupire alternative konvencionalnim gorivima i tehnologijama motora s unutarnjim izgaranjem. Električna su vozila samo jedan od elemenata u tom kontekstu. Nekim politikama podupire se razvoj obnovljivih goriva i električne energije, dok su druge usmjerene na infrastrukturu potrebnu za električna vozila, primjerice na stanice za punjenje diljem Europe. Posebnim zakonskim aktima određena je dopuštena količina emisija ugljikovog dioksida (CO2) po kilometru za nova vozila. To je pomoglo u poticanju proizvodnje vozila s niskim razinama emisija, uključujući električnih vozila.

Zašto je važno uključiti električna vozila u promet?

Korištenje fosilnih goriva u prijevozu šteti kvaliteti zraka i klimi. Do toga dolazi zbog ispušnih emisija CO2 i štetnih onečišćivača zraka kao što su dušikovi oksidi i lebdeće čestice. Osim toga, cestovni promet daleko je najveći izvor buke u Europi. Jasno je da se uvođenjem električnih vozila u promet može znatno smanjiti ukupna količina emisija stakleničkih plinova (GHG) i onečišćenje zraka, osobito ako električna energija koja se upotrebljava dolazi iz obnovljivih izvora. Čak i u slučaju uporabe električne energije proizvedene iz fosilnih goriva, prijelaz na električna vozila još uvijek bi bio koristan za gradski okoliš ako se uzme u obzir manje lokalno onečišćenje zraka i manja razina buke.

Zašto su električna vozila u nekim zemljama više rasprostranjena?

Gotovo sve zemlje poduzimaju određene napore u pogledu promicanja električnih vozila, no relativno je mali broj zemalja uspio postići velik porast prodaje. Primjerice, devedeset posto svih novih električnih vozila prodano je u samo šest država članica u 2015., i to u Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Ranije spomenuta Norveška predvodnik je u tom području i dobar primjer zemlje koja upotrebljava cijeli paket poticaja. Čini se da su među najučinkovitijim mjerama subvencije za kupnju. One omogućuju da cijena električnih vozila bude približna cijeni konvencionalnih automobila. Drugi poticaji uključuju manju cijenu vlasništva, primjerice manji godišnji porez ili besplatno punjenje, besplatno parkiranje ili korištenje autobusnih traka za električne automobile.

Kakvi nam izazovi predstoje?

Još uvijek je potrebno na nekoliko načina unaprijediti tehnologiju kako bi potrošači u većoj mjeri prihvatili elektromobilnost. Na primjer, raspon vožnje mora biti veći, kao i brzina punjenja. Trenutačno je na najbržim stanicama za punjenje potrebno 20 do 30 minuta da se vozilo napuni za vožnju od 100 km. Potrebna nam je i bolja infrastruktura kako bi javne stanice za punjenje bile jednako dostupne kao i konvencionalne benzinske crpke te moramo povećati kapacitete proizvodnje obnovljive energije kako bismo u potpunosti iskoristili prednosti elektromobilnosti. Također, električna su vozila skuplja od konvencionalnih.

Jednako je važno napomenuti da sama zamjena konvencionalnih vozila električnima ne bi riješila mnoge probleme povezane s prijevozom. Iako mogu pomoći u smanjivanju emisija stakleničkih plinova, onečišćenju zraka i buke, električna vozila neće riješiti druge probleme kao što su zagušenja i potreba za novom cestovnom infrastrukturom i parkirnim mjestima. Kako bismo prijevoz učinili zaista održivim, mi kao društvo moramo iznova razmotriti sveukupan sustav mobilnosti i pronaći inovativne načine smanjenja svoje ovisnosti o vozilima. To može uključivati promjene kao što su primjena modela zajedničkog korištenja automobila, stvaranje bolje infrastrukture javnog prijevoza i veća primjena načina prijevoza s niskom ili nultom razinom emisija.

Što EEA poduzima u vezi s električnim vozilima?

Planiramo objaviti dvije publikacije o električnim vozilima ove jeseni, vodič sa sažetkom postojećih znanja o električnim vozilima u Europi i kratak izvještaj usmjeren na budućnost o nekima od mogućih učinaka pretpostavljenog uvođenja električnih vozila velikih razmjera na energetski sustav i okoliš do 2050.

 

Magdalena Jóźwicka

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage