dalje
prethodno
stavke

Article

Razgovor – Nizozemci su napravili prostora za rijeku

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2018-10-12 Zadnja izmjena 2023-08-29
7 min read
Photo: © Rijkswaterstaat the Netherlands / Werry Crone
Priroda i voda su povezane. Na takvom razmišljanju temelji se nizozemski program „Prostor za rijeku“. Ovaj pristup, koji se temelji povratku tradicionalnim načinima, služi kao globalni model za gospodarenje vodom i zaštitu od povećanog rizika od poplava zbog klimatskih promjena. Posljednje ekstremne poplave 1993. i 1995. potaknule su na razmišljanje, rekao je Willem Jan Goossen iz nizozemskog Ministarstva infrastrukture i gospodarenja vodom. Pitali smo ga što taj program znači za održivu zaštitu od poplava.

Koja bi bila alternativa programu Prostor za rijeku?

Morali bismo se usredotočiti samo na jačanje postojećih nasipa koji su se posljednjih desetljeća gradili relativno blizu rijeka. Međutim, to ne bi bilo dovoljno dobro za smanjenje rizika od poplava, koji je u Nizozemskoj vrlo visok. Program Prostor za rijeku razvijen je kao rezultat relativno visokih količina izljeva iz rijeka Rajne i Maas 1993. i 1995. Te poplave uzrokovale su evakuaciju više od 200 000 osoba (i milijun grla stoke).

Otkrili smo da povećanje količine riječne vode općenito dovodi do niže razine protoka vode i na taj način uspjeli smo prekinuti ciklus stalnog povećanja visine i jačine brana. Shvatili smo i da u koritima ima mnogo taloga koji ispunjava područja između nasipa i rijeke. Zbog toga se smanjuje protok vode i povećava vodostaj u odnosu na okolno zemljište.

Koje je trenutačno stanje pojedinih projekata u okviru programa Prostor za rijeku?

Program se provodi s pomoću 20 – 30 posebnih projekata. Njihova provedba počela je prije 12 godina i sada su skoro svi završeni, a preostali jedan ili dva projekta bit će dovršeni 2018. Budući da se program Prostor za rijeku približava kraju, sada se pripremamo za novu fazu – jačanje ili obnovu istog programa.

Proveli smo mnogo istraživačkih projekata u potrazi za novim informacijama o učinkovitijoj zaštiti od poplava duž mora i rijeka te smo proveli nove analize i utvrdili nove standarde sigurnosti za naše nasipe i obalne brane. U provedbi sudjeluju i lokalne zajednice, pokrajine i instisucije koje se bave gospodarenjem vodama. Isto smo učinili i s nizozemskim programom Delta i ti su novi standardi na snazi od početka 2017. Na temelju novih pravila uspostavili smo novi projekt za sljedećih 20 – 30 godina i trenutačno smo u postupku utvrđivanja struktura u našem riječnom sustavu koje treba pojačati. Međutim, ovaj puta to će biti u kombinaciji sa gledištima zastupljenim u  programu  „Prostor za rijeku“.

S kojim izazovima se program suočavao?

„Prostor za rijeku“ u načelu je dobro prihvaćen, ali na početku nije bilo tako. U Nizozemskoj tradicionalno postoji snažna potpora za mjere zaštite od poplava. Međutim, na početku je kao i uvijek bilo protivljenja, posebno ako je za jačanje nasipa bilo potrebno rušiti kuće.

Slično tomu, u početku nije dobro prihvaćena ni ideja da ćemo kupovati poljoprivredno zemljište i pretvarati ga u poplavna područja. Generacije poljoprivrednika stoljećima su radile na tome da prirodna područja uz rijeke pretvore u poljoprivredno zemljište. Stoga je ta promjena korištenja zemljišta od poljoprivrednog zemljišta u poplavna područja bila suprotna stajalištima poljoprivrednika u prošlosti, ali njihovo se stajalište mijenja te su sve više počeli pružati potporu.

Jedan od ključnih uspjeha projekta bio je osigurati da se ozbiljno uzme u obzir sudjelovanje općina i lokalnog stanovništva. Središnja vlada, zajedno s državnom institucijom „Rijkswaterstaatom“, koji je vlasnik naše glavne riječne i autoputne mreže u Nizozemskoj, ponudila je lokalnim zajednicama mogućnost da osmisle alternativne planove ako ispune ciljeve projekta „Prostor za rijeku“ u pogledu snižavanja vodostaja. Takvim pristupom nastojala se osigurati lokalna potpora za program Prostor za rijeku.

Koliko se potrošilo na program i postoje li tekući troškovi?

Proračun za cijeli projekt iznosi 2,3 milijarde EUR. Kada je riječ o tekućim troškovima, u tijeku je intenzivna rasprava o budućnosti zaštite od poplava nakon projekta „Prostor za rijeku“ te o održavanju dovršenih projekata.

Na primjer, jedan od problema pri stvaranju poplavnih područja jest osigurati kontrolu rasta drveća. Ako drveće pustimo da raste, ono može usporiti protok rijeka. Zbog toga svake godine posiječemo određeni broj stabala kako bismo osigurali da čitavi riječni sustav može podnijeti istjecanje velike količine vode. Kada bismo to potpuno ostavili prirodi, morali bismo dodatno povećati visinu i jačinu brana. Analiza troškova i koristi pokazala je da je sječa drveća ekonomičnije rješenje.

Također razmatramo može li se riječni talog ukloniti iz poplavnih područja nizvodno do područja račvastih ušća (delta) gdje nedostaje talog. Važno je i održavanje nasipa. Nasipi se moraju održavati i provjeravati svake godine i tradicionalno su se morali pojačavati nakon 30 – 40 godina. Zbog klimatskih promjena poboljšanja će se sada morati provoditi svakih 14 godina. Stoga je riječ o novom sustavnom pristupu pri čemu morate uzeti u obzir učinke promjena klime, uključujući više razine mora, i sukladno tome povećati razinu zaštite.

Može li projekt služiti kao model za Europu i svijet?

Više od 20 godina postoje organizacije za suradnju za svaku od velikih rijeka, kao što su Rajna, Maas, Schelde i Emsa, koje dotječu iz drugih zemalja. Suradnja na zaštiti od poplava sa zemljama kao što su Njemačka ili Belgija bila je na vrhu dnevnog reda i to je omogućilo dobru prekograničnu koordinaciju mnogih projekata. Nadalje, svi prihvaćaju pristup koji nudi „Prostor za rijeku“.

Suradnja s prirodom opravdano dobiva sve više potpore. Sudjelovao sam u posjetima diljem svijeta, uključujući u azijske zemlje u kojima se tradicionalno nisu cijenila poplavna područja. Njih je isključivo zanimao gospodarski i poljoprivredni razvoj i radili su iste greške kao i mi. Ako zadržite svoja poplavna područja i zaštitite ih, još uvijek možete održati svoj gospodarski razvoj i istodobno biti fleksibilni i otporni kada se suočavate s rizicima.

Koje su bile dodatne koristi projekta?

Iako je 95 % proračuna bilo usmjereno na zaštitu od poplava, mali iznosi izdvojeni su i za druge ciljeve, što je bilo korisno za poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva na koje su projekti najviše utjecali. To je uključivalo nove kuće za vlasnike kuća na poplavnim područjima ili nove luke za lokalne zajednice. Primjerice u gradu Nijmegenu, koji se nalazi na rijeci Waal blizu njemačke granice, novi riječni park, novi mostovi i nova obala rijeke pridonijeli su boljoj kvaliteti života na lokalnoj razini te su se istodobno proširila poplavna područja.

U Nizozemskoj, koja ima vrlo visoku gustoću naseljenosti, bila su važna i nova rekreacijska područja. Time je dodana vrijednost lokalnim zajednicama te su se istodobno očuvala tradicionalna stara sela i obilježja nizozemskog krajolika, što je važno i za turizam. Ovaj isti pristup donesen je za obalna područja radi očuvanja dina i plaža.

Nizozemska vodu istovremeno voli i mrzi. Možete li pobijediti u toj bitci, posebno s obzirom na izazov klimatskih promjena?

Tu bitku vodimo već stoljećima. Stanovnici Nizozemske još se sjećaju poplave iz 1953. i ona znatno utječe na našu sadašnju vodnu politiku. U toj poplavi stradalo je više od 1500 osoba i nizozemski narod zbog toga zaštitu od (riječnih i morskih) poplava smatra glavnim prioritetom i očekuje od svoje vlade da poduzme preventivne mjere. Voda je u našim genima i utječe čak i na naš način upravljanja utemeljen na konsenzusu na kojem se temelji naša kultura i pristup.

Danas se javlja pitanje koliko brzo će nas pogoditi klimatske promjene. Svjesni smo promjena klime i njihovih učinaka te da su prijetnje s kojima se danas suočavamo bitno drugačije od onih s kojima ćemo se suočavati za nekoliko desetljeća. Kada je riječ o pobjedi, siguran sam da ćemo se moći s njima nositi barem u ovom stoljeću, a možda i duže, ali samo ako budemo imali odgovarajuću strategiju. Rizik postoji i mi stoga moramo biti otporni, a ključ toga je prilagodba.

 

Program Prostor za rijeku

Više od pola Nizozemske nalazi se ispod razine mora zbog čega je ta zemlja posebno osjetljiva na morske i riječne poplave. Nizozemci su se stoljećima borili s vodom izgradnjom nasipa, brana i morskih zidova. Ekstremne riječne poplave 1993. i 1995. dovele su do novog, održivijeg pristupa u okviru kojeg su u zaštiti od poplava prihvaćena rješenja utemeljena na prirodi. Program Prostor za rijeku dopunjuje postojeće načine obrane od budućih katastrofalnih poplava. Milijuni eura uloženi su u 30 posebnih projekata koji uključuju obnovu prirodnih poplavnih područja, močvara, obnovu nasipa i izgradnju kanala. Njihova je svrha pojačati postojeću obranu i poboljšati kapacitet i protok najvećih rijeka s račvastim ušćima koje teku kroz cijelu zemlju u cilju rješavanja problema voda s brzo rastućim vodostajem.

 

Willem Jan Goossen,

Viši politički savjetnik za prilagodbu klimatskim promjenama i vodu

Ministarstvo infrastrukture i gospodarenja vodom

Hag, Nizozemska



 

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Tags

Filed under:
Filed under: water
Radnje vezane za dokument