dalje
prethodno
stavke

Article

Ukratko: EU zakonodavstvo o prirodi

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2022-04-19 Zadnja izmjena 2022-05-10
2 min read
Države članice počele su usklađivati politike zaštite okoliša 1970-ih, a priroda je bila prvo područje djelovanja na europskoj razini. Direktive o prirodi – Direktiva o pticama i Direktiva o staništima, prvi put donesene 1979., odnosno 1992. – do danas predstavljaju kamen temeljac EU napora da zaštiti i očuva biološku raznolikost.

U okviru tih dviju direktiva mnoge vrste i staništa stavljeni su pod zajednički sustav zaštite sa zahtjevima za redovito praćenje i izvješćivanje. Degradacija dokumentirana zahvaljujući ovim direktivama zahtjeva opsežnije i usklađenije djelovanje u mnogim područjima politike u Europi i na globalnoj razini.

Danas EU ima jedan od najsveobuhvatnijih skupova zakonodavstva o okolišu i klimi na svijetu. Neki EU propisi bave se emisijama onečišćujućih tvari ili stakleničkih plinova, razinama onečišćenja u zraku ili vodi, te emisijama iz konkretnih izvora, kao što je industrija ili promet.

U nekim EU zakonodavstvima o prirodi, kao što je EU Inicijativa za oprašivače, poziva se na usmjereno djelovanje. Druge, posebice Okvirna direktiva o vodama i Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji (ODPS), imaju središnju ulogu u zaštiti prirode upravljanjem temeljenim na ekosustavu. U Okvirnoj direktivi o vodama od država članica zahtijeva se postizanje „dobrog stanja” svih vodnih tijela (jezera, rijeka i podzemnih voda) putem održivog i koordiniranog gospodarenja cijelim riječnim slivovima.

Slično tome, u ODPS-u se poziva na dobro stanje morskog okoliša, rješavanjem pritisaka i onečišćenja. Zakonodavstvo koje se odnosi na prirodu, među ostalim, ima potporu zakonodavstva o kružnom gospodarstvu koje je usmjereno na smanjenje otpada i rizika od zagađenja, primjerice putem boljeg gospodarenja otpadom, poboljšanog ekološkog dizajna i ograničavanja plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu.

Ta regulativa pomaže državama članicama da uživaju u čišćem zraku, da se preusmjere na čišću energiju, smanje emisije stakleničkih plinova i zaštite sve veći udio svojih kopnenih i morskih područja, uključujući i mrežu Natura 2000. Zelena infrastruktura EU povezuje sve više prirodnih površina, što divljim životinjama omogućuje slobodnije kretanje. Gradovi planiraju uspostavljanje zelenih i plavih površina kako bi se pripremili na utjecaje klimatskih promjena i uzmogli očuvati biološku raznolikost.

U Europskom zelenom planu navodi se dugoročna EU ambicija da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent s održivim gospodarstvom, a provodi se putem ključnih političkih instrumenata kao što su EU Strategija za bioraznolikost do 2030., Strategija „od polja do stola”, EU Strategija za prilagodbu klimatskim promjenama i nova EU Strategija za šume do 2030. Ta ideja podržana je i u drugim instrumentima, uključujući EU Akcijski plan za kružno gospodarstvo, Strategiju o kemikalijama i Akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja.

Kako bi se smanjio pritisak na prirodu, zaustavio pad i obnovila biološka raznolikost, Europa će morati djelovati na svim frontama, transformirati svoje energetske i prehrambene sustave te sustave mobilnosti, i to s globalnim partnerima.

Informacijski sustavi EEA o prirodi

BISE – Europski informacijski sustav za bioraznolikost: ključan izvor podataka i informacija o biološkoj raznolikosti u Europi.

FISE – Europski sustav informiranja o šumama: ulazna točka za razmjenu informacija sa šumarskom zajednicom o europskom šumskom okolišu, njegovu stanju i razvoju.

WISE – Europski informacijski sustav za vode: europski informacijski pristup za pitanja voda. Sadržava slatkovodne resurse i morske okoliše.

 

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Topics

Tags

Filed under:
Filed under: signals, signals2021
Radnje vezane za dokument