dalje
prethodno
stavke

Article

Razgovor: Kako osigurati socijalno pravednu tranziciju

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2023-05-25 Zadnja izmjena 2023-08-29
5 min read
U Europskom zelenom planu naglasak je stavljen na to da nitko ne bude zapostavljen, na osiguranje pravedne tranzicije i na stvaranje modernijeg, resursno učinkovitijeg i konkurentnijeg gospodarstva. Što socijalno pravedna tranzicija znači u praksi? Razgovarali smo s Jorgeom Cabritom, voditeljem istraživanja u Eurofoundu.

Što je misija Eurofounda?

Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) tripartitna je agencija EU-a čija je uloga pružanje znanja u svrhu doprinosa razvoju boljih socijalnih i radnih politika te politika zapošljavanja. Tripartitna narav Agencije znači da okupljamo predstavnike radnika, poslodavaca i vlada.

Eurofound je osnovan 1975. u svrhu doprinosa planiranju i osmišljavanju boljih životnih i radnih uvjeta u Europi. Naša Uredba o osnivanju stupila je na snagu 2019. godine.

 

Na čemu osobno radite u Eurofoundu?

Radim u Eurofoundu od 2009. Odgovoran sam za oblikovanje, koordinaciju i upravljanje istraživanjima, anketama i publikacijama na razini Europe te za promicanje širenja rezultata sudjelovanjem u raspravama, konferencijama, seminarima i radionicama na temu radnih uvjeta i industrijskih odnosa.

Među ostalim, bio sam odgovoran za razne aktivnosti povezane s Eurofoundovim Europskim opservatorijem radnog vijeka i dugogodišnjim Europskim istraživanjem o radnim uvjetima.

Moja glavna područja istraživanja uključuju radne uvjete i kvalitetu radnih mjesta, radno vrijeme i ravnotežu između poslovnog i privatnog života, zdravlje i dobrobit radnika, rodnu ravnopravnost i mjesta rada. Nedavno sam proširio svoja područja interesa i sada radim na socioekonomskim učincima prelaska na ugljično neutralno gospodarstvo, uključujući posljedice klimatskih promjena i klimatskih politika na kvalitetu radnih mjesta i održiv rad.

 

Kako se aktivnostima Eurofounda podupire socijalno pravedna tranzicija?

Rekao bih da je pružanje potpore tvorcima politika i donositeljima odluka koji mogu oblikovati i provesti socijalno pravednu tranziciju za sve, okosnica Eurofoundova DNK-a.

Eurofound pruža informacije, savjete i stručno znanje o radnim uvjetima i održivom radu, industrijskim odnosima, promjenama na tržištu rada, kvaliteti života i javnim uslugama. Svojim radom doprinosimo radu institucija EU-a, vlada država članica i socijalnih partnera na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bismo im pomogli u osmišljavanju učinkovitih i prilagodljivih socijalnih politika i politika zapošljavanja.

Osim toga, tripartitna narav Eurofounda, čiji je upravni odbor sastavljen od predstavnika vlada, radnika i poslodavaca (socijalnih partnera) svih država članica EU-a, povećava njegovu sposobnost olakšavanja i promicanja socijalnog dijaloga diljem EU-a na temelju komparativnih informacija, istraživanja i analiza. Eurofound će nastaviti provoditi istraživanja kojima se podupire bolje razumijevanje pravedne tranzicije, glavnih čimbenika koji joj doprinose i onoga što se može učiniti kako bi se ona postigla.

 

Koji su trenutačno najveći izazovi u pogledu postizanja pravedne tranzicije?

Ideja o pravednoj tranziciji proizašla je iz činjenice da promjene potrebne za postizanje općih ciljeva povezanih s klimatskim promjenama možda neće jednako utjecati na sve članove naših društava. Pravedna tranzicija na ugljično neutralno gospodarstvo podrazumijeva osiguravanje budućnosti i sredstava za život radnika, njihovih obitelji i njihovih zajednica. Riječ je o obvezi da se osigura da „nitko ne bude zapostavljen” tijekom te tranzicije. To samo po sebi predstavlja golem izazov, ali postoje brojni izazovi povezani s postizanjem pravedne tranzicije.

 

Možete li navesti konkretne primjere?

Eurofoundovo istraživanje pokazalo je da postoje različite politike, kao što su porezi na ugljik, koje mogu imati pozitivne učinke nasmanjenje emisija stakleničkih plinova, ali koje također imaju regresivne distribucijske učinke. To znači da najviše štete nanose kućanstvima s niskim prihodima, što može dovesti do stvaranja novih ili pogoršanja postojećih socijalnih nejednakosti te „protutijela” za potrebne politike.

Izazov leži u pronalasku kombinacija socijalnih politika i politika ublažavanja klimatskih promjena koje donose koristi za sve i u kojima se uzimaju u obzir neželjeni socijalni učinci. Njima bi se trebale smanjiti socijalne nejednakosti i istodobno smanjiti emisije stakleničkih plinova. Primjeri su ulaganja u održivi i  pristupačniji javni prijevoz i aktivna mobilnost te potpora onima koji su manje imućni u poboljšanju energetske učinkovitosti svojih domova.

Pročitaj više: Zajedničko brifing EEA-e i Eurofounda „Istraživanje socijalnih izazova energetskih politika s niskom razinom emisija ugljika u Europi

 

S time je povezan i izazov osiguravanja pristupa na svim razinama vlasti, pri čemu razni odjeli i ministarstva razmjenjuju informacije o provedbi i učincima klimatskih politika i nastoje pronaći komplementarnosti među politikama iz različitih perspektiva. Naša su istraživanja pokazala da relevantni vladini odjeli nisu uvijek uključeni u izradu nacionalnih klimatskih planova, što može dovesti do prethodno navedenih neželjenih učinaka. Dobra povezanost različitih odjela i usklađivanje njihovih različitih perspektiva mogu pomoći u izbjegavanju takve situacije.

 

Što smatrate najvećim prilikama?

U kontekstu pravedne tranzicije smatram da postojeće strukture i sustavi socijalnog dijaloga predstavljaju jednu od najvećih prilika za zemlje, regije i sektore da od samog početka dobiju rješenja za potrebnu pravu tranziciju.

Dokazano je da je socijalni dijalog koji dobro funkcionira, koji se sastoji od pregovora, savjetovanja, zajedničkih djelovanja, rasprava i razmjene informacija između poslodavaca i radnika ili njihovih predstavničkih organizacija, ključan za oblikovanje gospodarskog razvoja i socijalne kohezije. Već postoje brojni primjeri inicijativa na međunarodnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini te na razini poduzeća kojima je cilj olakšati tranziciju.

Međutim, sudjelovanje radnika i poslodavaca možda neće biti dovoljno za osiguravanje socijalno pravedne tranzicije. Kao što smo utvrdili u svojim nedavnim istraživanjima, također je potrebno uključiti lokalne i regionalne zajednice, regionalne radne skupine i odbore, relevantne nevladine udruge, akademsku zajednicu itd.  Proširujući koncept i iskustvo socijalnog dijaloga - tradicionalno povezanog s pregovorima i akcijama radnika i poslodavaca - na područje održivosti, možemo predočiti izazove pravedne tranzicije koji se sveobuhvatno raspravljaju za stolom na kojem oni koji su zaista pogođeni tranzicijom, ili njihovi predstavnici, imaju i mjesto i glas.

Važna je prepreka tome činjenica da prakse i iskustva socijalnog dijaloga nisu jednako razvijeni diljem EU. No možda je trenutna egzistencijalna prijetnja s kojom se suočavamo  prilika da naučimo od onih s iskustvom socijalnog dijaloga i proširimo njegovu svrhu kako bi smo pronašli najučinkovitija i najpravednija rješenja za tranziciju.

 

Na koji je način Eurofound kao institucija predan održivosti?

Smatram da Eurofound, kao agencija EU-a, ima dvojaku predanost održivosti. S jedne strane, Eurofound svojim radom doprinosi najsuvremenijim istraživanjima i znanju, koje se sve više temelji na razmatranjima povezanima s održivošću naših gospodarskih sustava, tržišta rada i društava općenito.

Dobar primjer takve predanosti jesu aktivnosti koje smo proveli u vezi s idejom održivog rada, što podrazumijeva postizanje životnih i radnih uvjeta kojima se podupire zapošljavanje i ostanak na poslu tijekom produljenog radnog vijeka. Održivi rad težnja je koja je snažno povezana s tradicionalnim elementima okolišnog, gospodarskog i socijalnog stupa održivosti.

S druge strane, Eurofound kao organizacija pridonosi održivosti unutarnjim aktivnostima i inicijativama koje imaju važan utjecaj na njegov okoliš i okolne zajednice. Dobar je primjer navedenoga Eurofoundova politika zaštite okoliša, koja je izrađena i koja se provodi u okviru sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja EU-a (EMAS).

Takvom se politikom jasno izražava predanost Eurofounda upravljanju okolišem i njegovu poboljšanju te održivom razvoju, a to se u praksi provodi kroz ekološko upravljanje i revizije. To zahtijeva uključivanje osoblja u utvrđivanje i provedbu poboljšanjâ te redovito objavljivanje parametara okolišne učinkovitosti na temelju standardnog skupa pokazatelja.

 

Jorge Cabrita

Voditelj istraživanja u Eurofoundu

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Tags

Filed under:
Filed under: signals, signals 2022
Radnje vezane za dokument