Osobni alati

dalje
prethodno
stavke

Preskoči na sadržaj. | Preskoči na navigaciju

Sound and independent information
on the environment

Vi ste ovdje: Početak / Europska agencija za okoliš / Ekološke teme / Onečišćenje zraka / Onečišćenje zraka

Onečišćenje zraka

Promijenite jezik
Onečišćenje zraka šteti zdravlju ljudi i okolišu. U Europi su se znatno smanjile emisije brojnih onečišćivača zraka tijekom proteklih desetljeća, što je dovelo do poboljšane kvalitete zraka u cijeloj regiji. Ipak, koncentracije onečišćivača zraka su još uvijek previsoke i problemi kvalitete zraka nisu uklonjeni. Značajan udio europskog stanovništva živi na područjima, pogotovo u gradovima, gdje se prekoračuju standardi kvalitete zraka: onečišćenje ozonom, dušičnim dioksidom i lebdećim česticama ozbiljne su prijetnje zdravlju. Nekoliko je zemalja prekoračilo jednu ili više graničnih vrijednosti emisija iz 2010. godine za četiri velika onečišćivača zraka. Stoga je smanjenje onečišćenja zraka i dalje važno.

Onečišćenje zraka je problem na lokalnoj, paneuropskoj i globalnoj razini. Onečišćivači zraka ispušteni u jednoj zemlji mogu atmosferom dospjeti u druga mjesta, gdje mogu uzrokovati ili doprinijeti lošoj kakvoći zraka.

Lebdeće čestice i prizemni ozon, danas se smatraju dvama onečišćivačima koji najviše utječu na ljudsko zdravlje. Izloženost tijekom najveće koncentracije i dugotrajna izloženost ovim onečišćivačima ovise o težini utjecaja, od narušavanja respiratornog sustava do preuranjene smrti. Posljednjih je godina oko 40% europskog gradskog stanovništva vjerojatno bilo izloženo vanjskim koncentracijama krupnih lebdećih čestica (PM10) koje premašuju ograničenja Europske unije postavljena radi zaštite ljudskog zdravlja. Moguće je da je do 50% gradskog stanovništva bilo izloženo razinama ozona koje premašuju ciljne vrijednosti Europske unije. Procijenjeno je da sitne lebdeće čestice (PM2.5) u zraku skraćuju očekivano trajanje života u Europskoj uniji za više od osam mjeseci.

Onečišćenje zraka štetno je za naše zdravlje. Skraćuje očekivano trajanje ljudskog života za, u prosjeku, više od osam mjeseci u cijeloj Europi i za više od dvije godine u najonečišćenijim gradovima i regijama. Države članice moraju se čim prije uskladiti sa standardima kakvoće zraka Europske unije i smanjiti emisije onečišćivača zraka.

Janez Potočnik, Povjerenik Europske komisije za okoliš 

Onečišćenje zraka isto tako šteti našem okolišu.

  • Acidifikacija se znatno smanjila između 1990. i 2010. godine na europskim područjima s osjetljivim ekosustavom koja su bila izložena taloženju kiselina s prekomjernom količinom sumpora i dušika.
  • Eutrofikacija, veliki problem za okoliš uzrokovan unosom viška hranjivih tvari u ekosustav, nije zabilježila sličan napredak. Područja s osjetljivim ekosustavom koja su pod utjecajem prevelikih količina atmosferskog dušika neznatno su smanjena u razdoblju od 1990. do 2010. godine.
  • Izloženost visokim koncentracijama ozona uzrokuje štetu na usjevima. Velik broj poljoprivrednih usjeva izložen je razinama ozona koje premašuju dugoročan cilj Europske unije namijenjen zaštiti vegetacije. Ovo se naročito odnosi na značajan dio poljoprivrednih područja, pogotovo u južnom, središnjem i istočnom dijelu Europe.

 

Kakvoća zraka u Europi nije uvijek rasla u skladu s općim smanjenjem antropogenih (koje uzrokuju ljudi) emisija onečišćivača zraka. Razlozi koji uzrokuju ovo su složeni:

  • ne postoji jasan linearan odnos između smanjenja emisija i koncentracija onečišćivača u zraku;
  • raste prijenos onečišćivača zraka na velike udaljenosti u Europu iz drugih zemalja sjeverne polutke.

Zbog toga je i dalje potrebno ulagati ciljani napor za smanjenje emisija kako bi se nastavila zaštita ljudskog zdravlja i okoliša u Europi.

Izvori onečišćenja zraka

Postoje brojni izvori onečišćenja zraka, antropogenog kao i prirodnog podrijetla:

  • izgaranje fosilnih goriva za proizvodnju struje, promet, industrija i kućanstva;
  • industrijski procesi i uporaba otapala, na primjer u kemijskoj i mineralnoj industriji;
  • poljoprivreda; 
  • obrada otpada;
  • erupcije vulkana, prašina nanesena vjetrom, raspršena morska sol i emisija hlapivih organskih spojeva iz biljaka primjeri su prirodnih izvora emisija. 

Politike Europske unije

Dugoročni cilj Europske unije je postići razine kakvoće zraka koje ne ugrožavaju i ne utječu na ljudsko zdravlje i okoliš. Postoje zakoni Europske unije koji na različite načine smanjuju onečišćenje zraka: pomoću zakonodavstva, suradnjom sa sektorima koji su odgovorni za onečišćenje zraka i međunarodnim, nacionalnim i regionalnim vlastima i nevladinim udrugama te pomoću istraživanja. Cilj politika Europske unije je smanjiti emisije i postaviti ograničenja i ciljne vrijednosti kakvoće zraka radi smanjenja izloženosti onečišćenom zraku.

Saznajte više o politikama Europske unije protiv onečišćenja zraka

Aktivnosti EAO-a

Europska agencija za okoliš (European Environment Agency, EAO) je centar za podatke o onečišćenju zraka Europske unije koji podržava uvođenje zakonodavstva Europske unije u vezi s emisijama u zraku i kakvoćom zraka. EAO pridonosi i procjeni politika Europske unije protiv onečišćenja zraka te razvoju dugoročnih strategija za poboljšanje kakvoće zraka u Europi.

Svojim radom EAO se bavi:

  • objavljivanjem niza podataka o onečišćenju zraka,
  • dokumentiranjem i procjenom trendova onečišćenja zraka i povezanih politika i mjera u Europi,
  • istraživanjem kompromisa i sinergija između onečišćenja zrak i politika na različitim područjima, uključujući  klimatske promjene, energetiku, promet i industriju

 

Saznajte više o aktivnostima EAO-a

Korisne poveznice:

EAO je objavila niz poveznica o onečišćenju zraka

Povezani sadržaj

Vidi također

Geographic coverage

Europe
Radnje vezane za dokument

Komentari

Europska agencija za okoliš (EEA)
Kongens Nytorv 6
1050 Kopenhagen K
Danska
Telefon: +45 3336 7100