Osobni alati

dalje
prethodno
stavke

Preskoči na sadržaj. | Preskoči na navigaciju

Sound and independent information
on the environment

Vi ste ovdje: Početak / Europska agencija za okoliš / Ekološke teme / Klimatske promjene / Klimatske promjene

Klimatske promjene

Promijenite jezik
Klimatske se promjene događaju u ovom trenutku. Temperature rastu, mijenjaju se količine padalina, tope se ledenjaci i snijeg, a prosječna globalna razina mora sve je veća. Očekujemo da će se te promjene nastaviti te da će događaji uzrokovani ekstremnim vremenskim prilikama dovesti do opasnosti od poplava i suša te postajati sve češće i snažnije. Utjecaji i osjetljivost prirode, gospodarstva i našeg zdravlja bit će različiti u raznim regijama, područjima i gospodarskim sektorima u Europi. Vrlo je vjerojatno da je uzrok većeg dijela zatopljenja od sredine 20. stoljeća vidljivo povećanje koncentracija stakleničkih plinova (GHG), što je rezultat ljudskih aktivnosti. Globalna temperatura porasla je za približno 0,8 ºC tijekom posljednjih 150 godina, a predviđa se da će još rasti. Premašivanje rasta od 2 °C iznad predindustrijskih temperaturnih vrijednosti povećava rizik od promjena opasnih za ljudske i prirodne ekosustave na globalnoj razini.

Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC) postavila je cilj ograničavanja prosječnog globalnog rasta temperature od predindustrijskog razdoblja na ispod 2 °C. Kako to možemo postići? Globalne emisije stakleničkih plinova moraju se ujednačiti u ovom desetljeću i smanjiti za 50 % do 2050. u usporedbi s razinama iz 1990. godine. Uzimanjem u obzir nužnih napora zemalja u razvoju, EU podržava cilj smanjenja vlastitih emisija stakleničkih plinova za 80 % do 95 % do 2050. (u usporedbi s 1990. godinom).

Čak i ako se politike i napori za smanjenjem emisija pokažu učinkovitima, neke su klimatske promjene neizbježne. Stoga su potrebne i strategije i aktivnosti prilagodbe njihovim učincima.

Uvod

Utjecaji i osjetljivost

Najveći porast temperature u Europi događa se u južnoj Europi i na području Arktika. Najveće smanjenje padalina bilježi se u južnoj Europi, dok je porast padalina najveći na sjeveru i sjeverozapadu. Predviđeni porast u jačini i učestalosti toplinskih valova i poplava te promjene u rasprostranjenosti nekih zaraznih bolesti i peluda štetno utječu na ljudsko zdravlje. Klimatske promjene vrše dodatni pritisak na ekosustave, a to vodi do premještanja mnogih biljnih i životinjskih vrsta prema sjeveru i na više nadmorske visine. Općenito negativno utječu na poljoprivredu, šumarstvo, proizvodnju energije, turizam i infrastrukturu.

Europske regije posebno osjetljive na klimatske promjene uključuju:

  • južnu Europu i sredozemni bazen (zbog povećanja toplinskih valova i suša),
  • planinska područja (zbog povećanog topljenja snijega i leda),
  • obalne predjele, delte i poplavne doline (zbog rasta razine mora, povećanja snažnih padalina, poplava i oluja),
  • daleki sjever Europe i Arktik (zbog povećanja temperatura i topljenja leda).

 

Uzroci klimatskih promjena koje su izazvali ljudi

Staklenički plinovi ispuštaju se kako u prirodnim procesima tako i kao posljedica ljudskih aktivnosti. Najvažniji prirodni staklenički plin u atmosferi jest vodena para. Zbog ljudskih aktivnosti velike količine drugih stakleničkih plinova ispuštaju se u atmosferu, čime se koncentracije tih plinova u atmosferi povećavaju, a kao posljedica povećava se i učinak staklenika i temperatura klime. Glavni izvori stakleničkih plinova koji su rezultat ljudskog djelovanja su:

  • izgaranje fosilnih goriva (ugljen, nafta i plin) u proizvodnji električne energije, prijevozu, industriji i kućanstvima (CO2),
  • poljoprivreda (CH4) i promjene pri korištenju tla poput sječe šuma (CO2),
  • odlaganje otpada (CH4),
  • korištenje freona u industriji.

Politika Europske unije

Nekoliko inicijativa EU-a ima za cilj smanjenje emisija stakleničkih plinova:

  • ratifikacija Protokola iz Kyota: od 15 država članica EU-a („EU-15”) zahtjeva se smanjenje ukupnih emisija u razdoblju od 2008. do 2012. godine na 8 % ispod vrijednosti iz 1990. godine,
  • neprestano poboljšanje energetske učinkovitosti opreme i kućanskih aparata raznih vrsta,
  • propisivanje povećane upotrebe obnovljivih izvora energije poput vjetra, sunca, vode i biomase te upotrebe obnovljivih goriva za prijevoz, poput biogoriva,
  • poticanje razvoja tehnologija izdvajanja i spremanja ugljika radi izdvajanja i spremanja CO2 koji ispuštaju elektrane i druga velika postrojenja,
  • djelovanje Europskog sustava trgovanja emisijama (EU ETS), ključnog alata EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz industrije.

Paket Europske unije Klima i energetika iz 2009. godine sadrži obvezujuće zakone za provedbu ciljeva 20-20-20 do 2020. godine: smanjenje emisija stakleničkih plinova u EU-u od minimalno 20 % ispod razina iz 1990. godine, 20 % potrošnje energije u EU-u mora dolaziti iz obnovljivih izvora, uz smanjenje primarnog korištenja energije od 20 % u usporedbi s predviđenim razinama.

Europska unija uključuje i prilagodbu klimatskim promjenama u sve svoje politike. U travnju 2013. Europska komisija predstavila je prijedlog za sveobuhvatnu strategiju prilagodbe na razini EU-a s ciljem osnaživanja europske otpornosti na klimatske promjene.

Doznajte više o politici glede klimatskih promjena

Aktivnosti Europske agencije za okoliš

Prikupljanjem podataka o klimatskim promjenama u Europi, EEA podržava primjenu zakona o ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi u Europi, procjenu politika EU-a i razvoj dugoročnih strategija s ciljem ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama. Informacije EEA-a (podaci, indikatori, procjene, predviđanja) usmjerene su na ublažavanje klimatskih promjena (trendovi emisije stakleničkih plinova, predviđanja, politike i mjere) te na učinke klimatskih promjena i aktivnosti za prilagodbu u Europi. Dio EEA-a čini i Europski podatkovni centar za klimatske promjene, a Agencija upravlja i Europskom platformom za prilagodbu klimatskim promjenama (eng. European Climate Adaptation Platform, Climate-ADAPT).

EEA blisko surađuje s Europskom komisijom (Opća uprava za klimatske aktivnosti, Opća uprava zajedničkog istraživačkog centra, Eurostat), stručnjacima iz svojih Europskih tematskih centara o zraku i ublažavanju klimatskih promjena (ETC/ACM) i o utjecajima, osjetljivosti i prilagodbi klimatskim promjenama (ETC/CCA), te s mrežom zemalja EEA-a (Eionet).

Ključne aktivnosti i proizvodi uključuju:

  • godišnje prikupljanje i objavu popisa stakleničkih plinova Europske unije,
  • godišnju procjenu napretka Europske unije i europskih država sukladno zasebnim ciljevima iz Kyota i strategije 2020.,
  • analizu moguće zajedničke koristi od klimatskih promjena i politike o kvaliteti zraka,
  • procjenu učinaka klimatskih promjena u Europi,
  • analizu problema klimatskih promjena i prilagodbe prema sektorima, uključujući osvrte zemalja o aktivnostima za prilagodbu,
  • analizu osjetljivosti posebnih područja na klimatske promjene.

EEA je europski podatkovni centar za učinke emisija stakleničkih plinova i klimatskih promjena, osjetljivosti i prilagodbu te upravljanje Europskom platformom za prilagodbu klimatskim promjenama (Climate-ADAPT).


Saznajte više o aktivnostima EEA-a

Poveznice

Geographical coverage

[+] Show Map

Radnje vezane za dokument
Filed under:

Komentari

Europska agencija za okoliš (EEA)
Kongens Nytorv 6
1050 Kopenhagen K
Danska
Telefon: +45 3336 7100