li jmiss
preċedenti
punti

SINJALI TAL EEA 2010 - Il-bijodiversità, it-Tibdil fil-Klima u Int (MT)

Biddel il-lingwa
Pubblikazzjoni Maħluq 08 Mar 2010 Ippubblikat 22 Mar 2010
Nota: verżjonijiet ġodda huma disponibbli!
Cover Image
Signals jeħodna fuq vjaġġ li jsegwi l-mogħdija tal-ilma mill-glaċieri tal-Alpi sal-permafrost tal-Artiku u d-delta tal-Ganġes. Nivvjaġġaw għal postijiet familjari u oħrajn imbegħdin ħafna, u nikkunsidraw kif nistgħu nibnu mill-ġdid ir-relazzjonijiet tagħna mal-elementi kruċjali tal-ħajja ta’ kuljum: l-ilma, il-ħamrija, l-arja u l-annimali u l-pjanti li jsawru t-tiżwiq tal-ħajja fid-Dinja.
Downloading: PDF document icon Signals2010-MT.pdf — PDF document, 5.18 MB (5436221 bytes)
Biddel il-lingwa
Pubblikazzjoni Maħluq 08 Mar 2010 Ippubblikat 22 Mar 2010
Signals jeħodna fuq vjaġġ li jsegwi l-mogħdija tal-ilma mill-glaċieri tal-Alpi sal-permafrost tal-Artiku u d-delta tal-Ganġes. Nivvjaġġaw għal postijiet familjari u oħrajn imbegħdin ħafna, u nikkunsidraw kif nistgħu nibnu mill-ġdid ir-relazzjonijiet tagħna mal-elementi kruċjali tal-ħajja ta’ kuljum: l-ilma, il-ħamrija, l-arja u l-annimali u l-pjanti li jsawru t-tiżwiq tal-ħajja fid-Dinja.

Download

See additional files

Ordna l-informazzjoni

Order a printed copy on the EU Publications website

: 978-92-9213-077-0
: TH-AP-10-001-MT-C

Additional Files

Ara verżjonijiet aktar antiki.

Kontenut relatat

Aħbarijiet u artikoli

Vožnja prema električnoj budućnosti? Na europskim cestama u tijeku je tiha promjena. Očekuje se da će se u cijeloj Europi povećati upotreba električnih vozila. Zahvaljujući tom pomaku, mogao bi se utrti put zelenijem sustavu cestovnog prijevoza, ali bi isto tako mogao predstavljati izazov za ispunjenje potražnje za energijom i ulaganja u potrebnu infrastrukturu.
Global and local: secure and affordable energy Energy is a commodity traded in global markets. Lack of access to affordable energy sources, disruptions in energy flows, high import dependency and wild fluctuations in prices are all seen as potential weaknesses, impacting the economy and, consequently, the economic and social wellbeing of the communities affected. Can boosting the renewable energy capacity across Europe and the world change the rules of global energy politics? How does the EU’s Energy Union contribute?
Il-Bijodiversità, it-Tibdil fil-Klima u Inti Signals tal-EEA 2010: stejjer dwar in-nies u l-ambjent tagħhom

Related infographics

Nacrt za čistu, obnovljivu energiju ENERGIJA U DANAŠNJE VRIJEME
Vrijeme punjenja za vožnju od 100 km Postoje različiti načini punjenja električnih vozila pomoću priključka za punjenje. Dostupna su četiri „načina“ tehnologije punjenja. Svaki uključuje različitu kombinaciju razine električne energije koju pruža stanica za punjenje (izražena u kW), vrstu električne struje koja se upotrebljava (izmjenična (AC) ili istosmjerna (DC)) i vrstu priključka. Razina električne energije izvora napajanja ovisi o naponu i najvećoj struji izvora napajanja.
Energija i ublažavanje klimatskih promjena Na globalnoj razini upotreba energije najveći je izvor emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskom aktivnošću. Otprilike dvije trećine emisij a stakleničkih plinova povezano je s izgaranjem fosilnih goriva za energiju koja će se upotrebljavati za grijanje, električnu energiju, promet i industriju. U Pariškom sporazumu utvrđen je dugoročni cilj ograničavanja rasta globalne prosječne temperature na znatno is pod 2 °C iznadpredindustrijske razine s ciljem ograničavanja rasta na 1, 5 °C. Znanstvena istraživanja pokazuju da globalne emisije moraju doseći vrhunac 2020. godine, a zatim početi padati kako bi se povećale šanse za ograničavanje rasta prosječne temperature na 2 °C. Globalne emisije moraju 2050. godine biti 40 do 70 % manj e nego 2010. godine i moraju se smanjiti do nule ili ispod nule do 2100. godine.
Raspon sveukupnih emisija CO2 za različita vozila i vrste goriva
Biogoriva u Europi Biogoriva su tekuća ili plinovita goriva od biomase koja se sastoji od bilja ili materijala na bazi bilja. Upotrebljavaju se kao alternativa fosilnim gorivima, posebice u prometnom sektoru. Prva generacija biogoriva proizvodila se iz prehrambenih kultura, poput kukuruza, šećerne trske i soje. Druga generacija biogoriva proizvodi se od sirovina koje obično nisu proizvedene iz prehrambenih kultura i nisu namijenjene za ljudsku konzumaciju. Takva biogoriva uključuju otpadna jestiva ulja te poljoprivredni i šumski otpad.
Sprječavanje gubitka energije Energetska učinkovitost ključna je za dugoročnu stabilnost. Znatan udio energije gubi se prije nego što dođe do naših kućanstava. Tehnološki napredak, bolja izolacija zgrada, pametne mreže, standardi i oznake za energetsku učinkovitost kao i isključivanje uređaja koje ne upotrebljavamo može pomoći u sprječavanju gubitka energije.
Energija u Europi: Trenutačno stanje Europske zemlje danas troše manje energije nego prije 10 godina , uglavnom zbog povećanja energetske učinkovitosti. Europa se također manje osl anja na fosilna goriva zbog uštede energije i sve veće upotrebe energije iz obnovljivi h izvora. Neki sektori i zemlje utiru put upotrebi čiste energije. Unatoč njihovom sve slabijem udjelu, fosilna su goriva i dalje dominantan izvor energije u E uropi.
Range of life-cycle CO2 emissions for different vehicle and fuel types
Energy in Europe: State of play
Energy and mitigating climate change
Charging times for a 100 km drive
Biofuels in Europe
Preventing energy loss
Blueprint for clean, renewable energy

Ara wkoll

Signals - Kull nifs li nieħdu L-Aġenzija Ewropea għall-Ambjent (AEA) tippubblika Signals kull sena, u tipprovdi ħarsa qasira lejn kwistjonijiet ta’ interess għad-dibattitu ambjentali u għall-pubbliku inġenerali. Signals 2013 tiffoka fuq l-arja fl-Ewropa. L-edizzjoni ta’ din is-sena tipprova tispjega l-istat preżenti tal-kwalità tal-arja fl-Ewropa, kif jiġu ffurmati s-sustanzi li jniġġsu l-arja, minn fejn jiġu, u kif jeffettwaw lil saħħitna u l-ambjent. Tagħti wkoll ħarsa ġenerali lejn il-mod li bih nibnu l-għarfien tagħna dwar l-arja, u kif nittrattaw it-tniġġis tal-arja permezz ta’ firxa wiesgħa ta’ politiki u miżuri.
Signals 2018
Grafički informacije
Quiz
Survey
Signals 2017 - online survey
Full report
Infographics
Signali 2014
Signals 2014 - Well-being and the environment
Archived
One degree matters — Full documentary film 'One degree matters' follows social and business leaders as they travel to Greenland and experience for themselves the dramatic effects of the melting of the ice cap and come to understand the planetary effects of climate change and the impacts these will have on society and the economy. The film brings to the screen the latest science from the Arctic and shows why a further rise in global temperature of one degree matters for the future of humankind. Film had premiere: 13 December 2009 during COP15.
Draft
Tim Farrell
Draft
Irini Maltsoglou
Draft
Istanbul
Draft
Hans Bruyninckx EEA Executive Director

Permalinks

Geographic coverage

For references, please go to https://www.eea.europa.eu/mt/publications/sinjali-tal-eea-2010-il-bijodiversita-it-tibdil-fil-klima-u-int-mt or scan the QR code.

PDF generated on 21 Jan 2021, 06:46 AM

EEA Page URL QR
Dokument ta’ Azzjonijiet
The EEA is an agency of the European Union

Engineered by: Tim tal-Web tal-EEA

Software updated on 12 January 2021 12:56 from version 20.12.5

Software version: EEA Plone KGS 21.1.12

Kodiċi għall-iżviluppaturi

Systems Status

Avviż legali

Creative commons license

CMS Login