Vožnja prema električnoj budućnosti?

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2017-09-25 Zadnja izmjena 2017-09-28
8 min read
Na europskim cestama u tijeku je tiha promjena. Očekuje se da će se u cijeloj Europi povećati upotreba električnih vozila. Zahvaljujući tom pomaku, mogao bi se utrti put zelenijem sustavu cestovnog prijevoza, ali bi isto tako mogao predstavljati izazov za ispunjenje potražnje za energijom i ulaganja u potrebnu infrastrukturu.

©avda-foto Flickr

Ako se godišnji sajmovi automobila uzmu kao uzor, električna vozila s baterijskim napajanjem uskoro će se pojaviti na masovnom tržištu zahvaljujući brzom razvoju tehnologije i očekivanom padu cijena novih modela u sljedećih nekoliko godina zbog jeftinijih baterijskih sustava. Proizvođači automobila iskorištavaju rastuću potražnju za zelenijim automobilima koji manje onečišćuju u svjetlu povećane zabrinutosti za zdravlje povezane s onečišćenosti zraka. Vodeći proizvođači automobila tvrde da su noviji električni modeli s baterijskim napajanjem pouzdaniji i izdržljiviji. Zbog zabrinutosti za kakvoću zraka, splasnulo je i zanimanje javnosti za vozila s dizelskim motorom.

Prodaja električnih automobila s baterijskim napajanjem u cijeloj Europskoj uniji bilježi oštri trend rasta od 2008. te se 2015. povećala za 49 % u usporedbi s prodajom 2014. Unatoč sporijem rastu 2016., očekuje se da će se taj trend rasta dugoročno nastaviti. Međutim, automobili s dizelskim i benzinskim pogonom ostaju vladari cesta. Ukupno je 49,4 % novih automobila registriranih u EU-u 2016. bilo na dizelsko gorivo, a 47 % na benzin. Hibridna vozila s baterijskim napajanjem koja se mogu puniti i dalje predstavljaju malen udjel ukupne prodaje te na njih otpada 1,1 % svih novih automobila prodanih u EU-u. Na temelju današnjeg tržišta očekuje se da će budući tržišni udjel novih električnih automobila biti 2–8 % do razdoblja 2020.–2025.

U nekoliko ispitivanja došlo se do zaključka da je cijena glavni razlog zašto potrošači još uvijek ne prihvaćaju električna vozila, skupa s pouzdanosti novih tehnologija. Zabrinutost zbog dometa vozila i očekivanoga vijeka trajanja baterije, dostupnost punionica i troškovi vlasništva, uključujući poreze i održavanje, i dalje su problem.

Isključivanje benzina iz igre

Unatoč tim izazovima, vozila s električnim napajanjem promiču se kao ključni element kojim se pridonosi stvaranju održivog sustava mobilnosti i spremna su uzdrmati dugotrajnu ovisnost Europe o motoru s unutarnjim izgaranjem i nafti za ispunjenje svojih potreba za prijevozom. Povećana prihvaćenost električnih vozila, osobito onih koja se napajaju iz obnovljivih izvora energije, može imati važnu ulogu u ispunjenju cilja EU-a da do 2050. smanji emisije stakleničkih plinova za 80–95 % i da se okrene budućnosti s niskom razinom ugljika.

Vozila s električnim napajanjem po pravilu su energetski učinkovitija od vozila koja se napajaju iz fosilnih goriva. Ovisno o načinu proizvodnje električne energije, povećanom upotrebom električnih automobila s baterijskim napajanjem može se znatno smanjiti emisija ugljikova dioksida i onečišćivača zraka, dušikovih oksida i finih čestica, koji su glavni uzrok loše kakvoće zraka u mnogim europskim gradovima.

Norveška je vodeća među europskim zemljama u prihvaćanju električnih automobila. U Norveškoj se danas u upotrebi nalazi više od 100 000 električnih vozila, a udruženje električnih vozila te zemlje planira do 2020. povećati taj broj na 400 000. U mnogim europskim zemljama povećanje prihvaćenosti električnih automobila rezultat je mnogih poticaja i subvencija za poticanje vozača da se prebace na ekološki način, uključujući popuste na punjenje i besplatno parkiranje za električne automobile. Takvi programi potpore znatno utječu na prodaju. Nakon što su porezni poticaji i subvencije u Nizozemskoj i Danskoj ukinuti 2016., prodaja hibridnih automobila koji se mogu puniti i električnih automobila s baterijskim napajanjem znatno se smanjila. Međutim, Danska je 2017. ponovno uvela neke porezne poticaje da bi potaknula prodaju.

Utjecaji na kakvoću zraka i klimatske promjene

Rezultat porasta upotrebe električnih vozila bit će smanjenje emisija stakleničkih plinova i poboljšanje kakvoće zraka u gradskim središtima i na ključnim prometnim koridorima. Međutim, porast potražnje za električnom energijom za napajanje automobila predstavljat će drugačiji izazov za opskrbljivače električnom energijom. Iz analize EEA-e može se naslutiti da će biti potrebno dodatnih 150 gigavata struje za punjenje električnih automobila ako njihova upotreba dosegne 80 % do 2050. Ukupna količina električne energije koju troše električni automobili u Europi povećala bi se s otprilike 0,03 % u 2014. na 9,5 % u 2050.

Ovisno o izvoru električne energije koji se upotrebljava, pozitivni učinci na klimu i kakvoću zraka mogli bi se poništiti dodatnim emisijama iz pojedinoga energetskog sektora. Povećanje emisija bit će vidljivije ako se ta dodatna potražnja za energijom ispuni s pomoću električne energije iz postrojenja na ugljen. Povećanje upotrebe ugljena za proizvodnju energije u nekim regijama moglo bi proizvesti dodatne emisije sumporova dioksida. Međutim, sveukupno se procjenjuje da će emisije ugljikova dioksida, dušikova dioksida i finih čestica iz cestovnog prijevoza, koje bi se izbjegle, biti veće od viših emisija nastalih tijekom proizvodnje električne energije na razini EU-a.

Rizik od iscrpljenja mreže zbog porasta e-usluga

Porast e-usluga mogao bi predstavljati žestok izazov za postojeću infrastrukturu električne energije i postojeće električne mreže, osobito u zemljama koje troše više električne energije iz obnovljivih izvora. Većina nacionalnih mreža nije dovoljno dobro opremljena za podnošenje većeg broja vozila s električnim napajanjem, a mnoge zemlje nemaju dobru infrastrukturu koja podržava punjenje. Većina zemalja u Europi ima samo nekoliko tisuća javnih punionica i one su uglavnom izvori sa sporim punjenjem – odnosno, vozilo se puni s pomoću utičnica i kabela s običnom izmjeničnom strujom za domaćinstvo niskog napona. Izvori s brzim punjenjem, s druge strane, donose istosmjernu struju višeg napona, čime se omogućuje mnogo brže punjenje. Međutim, to je skuplje i gubi se više električne energije tijekom prijenosa punjenja.

Postoji i strah da će većina ljudi staviti svoje ispražnjene automobile na punjenje nakon posla, što bi dodatno opteretilo energetske mreže u određenim popularnim razdobljima u danu. Međutim, noviji električni automobili mogu se programirati tako da se pune u određena razdoblja, a ne da se automatski pune kad se priključe. Primjerice, kao dio istraživačkog projekta koji upotrebljava sustav „vozilo u mreži” u Ujedinjenoj Kraljevini, nacionalna mreža moći će iskoristiti struju iz baterija automobila u najpopularnijim razdobljima da bi uravnotežila opskrbu i potražnju, a istodobno će se osigurati da su automobili u cijelosti napunjeni do jutra. EU podupire izgradnju i poboljšanje prometne infrastrukture u cijeloj Europi da bi ubrzala ugradnju punionica na ključnim prometnicama.

Put ispred nas

S obzirom na sve te izazove, je li elektrifikacija našeg sustava cestovnog prijevoza realna? Tvorci politika, uključujući europske vlade i Europsku komisiju, te neki proizvođači automobila i voditelji energetskog sektora, smatraju da je. Električni automobili s napajanjem iz obnovljivih izvora energije mogu imati veliku ulogu u prijelazu na zeleniji i održiviji cestovni prijevoz. No, jasno je da se samim tim prijelazom neće riješiti svi tekući problemi, kao što su zakrčenost, parkiranje te gradnja i popravak cesta, s kojima se trenutačno susreću naši gradovi i da to neće biti dovoljno za ispunjenje cilja EU-a o prijelazu na gospodarstvo s niskom razinom ugljika.

Iz nedavnih anketa može se zaključiti da postoji povećana razina osviještenosti javnosti o potrebi prijelaza na električna vozila radi smanjenja razina onečišćenosti zraka i smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima. Zamjenom dizelskih kamiona električnim vozilima za dostave u gradovima sigurno bi se moglo pridonijeti poboljšanju kakvoće zraka u gradovima. Uvođenjem programa za podjelu prijevoza u raznim europskim gradovima može se naslutiti da i stanovnici počinju dovoditi u pitanje činjenicu je li posjedovanje automobila glavni dio njihova životnog stila jer su dostupne druge mogućnosti za mobilnost koje su najčešće i jeftinije.

EU i nacionalne vlade već su donijele zakone kojima se potiče razvoj tehnologija s nižim razinama emisija u prijevozu i kojima se određuju ciljevi stvaranja punionica dostupnih javnosti. Industrija, uz potporu kredita i sufinanciranja EU-a, već počinje ulagati u stvaranje potrebne infrastrukture za brzo punjenje uzduž ključnih autocesta u Europi, čime će se pridonijeti rješavanju pitanja o pouzdanosti. Velike europske energetske tvrtke gledaju na sljedećih 5–10 godina kao na ključno razdoblje u kojemu se treba osigurati uvođenje infrastrukture kojom će se omogućiti elektrifikacija sektora prijevoza.

U nekoliko zemalja uvedene su subvencije i ostali poticaji, poput oslobođenja od poreza, da bi se kupnja električnih vozila učinila privlačnijom. Lokalne vlasti na regionalnoj ili lokalnoj razini bile su isto vrlo aktivne izgradnjom posebnih besplatnih parkirališnih mjesta i punionica za električne automobile u prometnim gradskim središtima te izuzimanjem električnih automobila od plaćanja cestarina ili odobravanjem popusta. Energetski sektor te neke države članice EU-a stvaraju pritisak na EU da osigura gradnju prikladne infrastrukture za punjenje oko radnih mjesta i domova te u blizini gradskih stambenih zgrada. Povećanje lakoće i brzine punjenja smatra se ključnim elementom opsežnijeg prijelaza na električne automobile.

Proizvođači automobila, sa svoje strane, isto su tako počeli ulagati u programe podjele prijevoza utemeljene na pametnim telefonima kao način promidžbe svojih električnih vozila. Budući da je doseg baterije u stvarnim uvjetima vožnje 150– 300 km, električna vozila idealna su za većinu putovanja koja se mogu dijeliti. Proizvođači ulažu i u električna samovozna (autonomna) vozila zahvaljujući kojima bi se, prema mišljenju stručnjaka, u budućnosti mogao smanjiti broj automobila u upotrebi za čak 90 %.

Neki su proizvođači već počeli istraživati mogućnost upotrebe električnih vozila za prijevoz cestovnog tereta. Švicarsko poduzeće E-Force već proizvodi u cijelosti električne kamione kojima je doseg vožnje do 300 km, koji bi se trebali upotrebljavati uglavnom u gradskom i međugradskom prijevozu. Ostali proizvođači ne zaostaju mnogo. Gradovi u cijeloj Europi počeli su uvoditi električne autobuse na nekima od svojih linija javnog prijevoza. Što će biti sljedeći napredak – teretni brodovi sa solarnim pločama umjesto jedara ili kombinacija željezničke i cestovne infrastrukture koja bi omogućila napajanje cjelokupnoga kopnenog prometa iz čiste energije. Već je izumljen zrakoplov sa solarnim napajanjem i uspješno je završio let oko svijeta dugačak 40 000 km.

Povezani sadržaj

Novosti i članci

Povezani pokazatelji

Related infographics

Povezane objave

Geographic coverage

Temporal coverage

Filed under:
Europska agencija za okoliš (EEA)
Kongens Nytorv 6
1050 Kopenhagen K
Danska
Telefon: +45 3336 7100