Grafički informacije

Vrste goriva i emisije stakleničkih plinova

Laura Cernahoschi — Thu, 08 Sep 2016 10:00:00 GMT

Potražnja za prijevozom tijesno je povezana s gospodarskom aktivnošću: u razdobljima rasta gospodarski rezultati rastu, prevozi se više robe i više ljudi putuje. Utjecaj prijevoza na zdravlje ljudi, okoliš i klimatske promjene tijesno je povezan s odabirom goriva. Čista alternativna goriva, uključujući električnu energiju, već su dostupna i mogu se smatrati održivim zamjenama za benzin i dizel. Duljina putovanja ima važnu ulogu u određivanju prikladnosti vrste goriva.

Ublažavanje klimatskih promjena

Nicole Kobosil — Thu, 15 Oct 2015 13:59:06 GMT

Napori Europske unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova daju rezultate. Očekuje se da će EU dostići svoj jednostrani cilj smanjenja od 20 % (u usporedbi s 1990. godinom) čak prije dogovorenoga roka koji je 2020. godine. Osim toga, EU namjerava smanjiti domaće emisije za barem 40 % do 2030. godine i dalje smanjiti emisije ugljika u proizvodnji do 2050. godine. Trenutačno se u EU-u oslobađa oko 10 % globalne emisije stakleničkih plinova.

U uvjetima temperaturne inverzije onečišćenje se zaustavlja na razini tla

Laura Cernahoschi — Mon, 23 Nov 2020 11:58:25 GMT

Vjerojatnije je da će se pojaviti onečišćenje u uvjetima temperaturne inverzije. Tijekom duljih razdoblja visokog tlaka u zimskim mjesecima Sunčevo zračenje dolazi do tla i zagrijava ga. Noću zbog nedostatka oblaka kao pokrivača brzo se gubi toplina tla te zrak u dodiru s tlom postaje hladniji. Topliji se zrak diže i djeluje kao poklopac te tako zaustavlja hladniji zrak blizu tla. Onečišćenje se također zaustavlja, uključujući i ono od cestovnog prometa, pa sloj zraka najbliži tlu postaje sve onečišćeniji. To se nastavlja sve do promjene prevladavajućih meteoroloških uvjeta.

Putevi otpada u Europi

Nicole Kobosil — Thu, 12 Mar 2015 09:31:26 GMT

U EU-28 i Norveškoj ukupno je proizvedeno otprilike 2500 milijuna tona otpada 2010. godine. U nastavku se nalazi pregled izvora otpada i sastava tog otpada.

Izloženost onečišćenju zraka u gradovima

Laura Cernahoschi — Mon, 23 Nov 2020 11:58:33 GMT

Mnogi stanovnici Europe izloženi su štetnim razinama onečišćenja zraka. Do 30 % stanovnika Europe koji žive u gradovima izloženo je razinama onečišćenja zraka koje premašuju propisane standarde kakvoće zraka u EU-u. Približno 98 % stanovnika Europe koji žive u gradovima izloženo je razinama onečišćivača zraka za koje je prema strožim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije utvrđeno da štete zdravlju.

Koliki dio komunalnog otpada recikliramo?

Nicole Kobosil — Thu, 12 Mar 2015 09:33:04 GMT

Veliki dio otpada koji bacamo možemo reciklirati. Recikliranje je dobro za okoliš jer odvraća otpad od odlagališta i osigurava sirovine za nove proizvode. Recikliranje također može potaknuti inovacije i stvoriti nova radna mjesta.

Kako hrana koju kupujemo, jedemo ili ne jedemo utječe na okoliš?

Nicole Kobosil — Thu, 12 Mar 2015 09:25:54 GMT

Prije nego što završi na našim tanjurima, hranu treba proizvesti, obraditi, zapakirati, prevesti i raspodijeliti. Na svakom koraku koristimo resurse te stvaramo još više otpada i veće onečišćenje.

Onečišćenje bukom u Europi

Laura Cernahoschi — Tue, 10 Dec 2019 10:22:20 GMT

Onečišćenje bukom sve je veći ekološki problem koji potječe iz brojnih izvora. Onečišćenje bukom može štetno utjecati na dobrobit izložene ljudske populacije, zdravlje i rasprostranjenost divljih vrsta, kao i na sposobnost djece za učenje u školi.

Grafički informacije

Nicole Kobosil — Wed, 11 Mar 2015 09:55:00 GMT

Na koji su način okoliš, naša dobrobit i zdravlje povezani?

Nicole Kobosil — Thu, 12 Mar 2015 09:20:48 GMT

Prirodni resursi pokreću našu proizvodnju i potrošnju, stvaraju bogatstva i radna mjesta te pridonose kvaliteti našeg života i dobrobiti. No razina naše potrošnje resursa narušava sposobnost naših ekosustava da nas opskrbljuju u budućnosti.

Kako učiniti naše gospodarstvo kružnim i resursno učinkovitim?

Nicole Kobosil — Wed, 11 Mar 2015 10:44:32 GMT

Trenutačno iskorištavamo više resursa nego što naš planet može proizvesti u određenom vremenu. Moramo smanjiti količinu otpada koji proizvodimo i količinu materijala koji crpimo.

Kako možemo smanjiti količinu otpada i bolje ga iskoristiti?

Nicole Kobosil — Thu, 12 Mar 2015 09:34:19 GMT

Najbolji je način za ublažavanje učinka otpada na okoliš je prvenstveno sprečavanje njegovog nastajanja. Mnoge se stvari koje bacamo mogu ponovno iskoristiti, a druge se mogu reciklirati za sirovine.

Otkud dolazi morski otpad i koji su njegovi učinci?

Nicole Kobosil — Thu, 12 Mar 2015 09:35:31 GMT

Sve više smeća završava u svjetskim oceanima i šteti zdravlju ekosustava, ubija životinja te ugrožava ljudsko zdravlje. Rješenje leži u sprječavanju nastanka otpada i boljem upravljanju otpadom na kopnu.

Tlo i klimatske promjene

Nicole Kobosil — Thu, 15 Oct 2015 13:59:06 GMT

Tlo je jako bitan i često zanemareni element sustava klime. Nakon oceana, drugi je najveći pohranitelj ili „primatelj” ugljika. Obnova ključnih ekosustava na tlu i održiva uporaba zemljišta u urbanim i ruralnim područjima može nam pomoći ublažiti klimatske promjene i prilagoditi im se.

Emisije i učinkovitost vozila

Laura Cernahoschi — Tue, 10 Dec 2019 10:22:27 GMT

Cestovni prijevoz s pogonom na fosilna goriva predstavlja najvažniji izvor onečišćenja zraka uzrokovanoga prijevozom. Svako vozilo ispušta onečišćujuće tvari iz brojnih izvora.

Klimatske promjene i mora

Nicole Kobosil — Thu, 15 Oct 2015 13:59:04 GMT

Zbog klimatskih promjena došlo je do zagrijavanja oceana, što je uzrokovalo zakiseljavanje morskog okoliša i promjenu obrazaca padalina. Ovakva kombinacija faktora pogoršava učinke drugih ljudskih djelovanja na mora, što dovodi do gubitka bioraznolikosti u oceanima.

Cilj EU-a je smanjivanje emisije stakleničkih plinova

Laura Cernahoschi — Tue, 06 Dec 2016 15:20:11 GMT

Utvrđeno je nekoliko ciljeva na razini EU-a u svrhu smanjenja utjecaja prijevoza na okoliš u Europi, što uključuje stakleničke plinove. Ciljevi postavljeni za prijevozni sektor dio su općeg cilja EU-a da se do 2050. smanje emisije stakleničkih plinova za 80–95 %.

Klima u Europi se mijenja

Nicole Kobosil — Thu, 15 Oct 2015 13:58:38 GMT

Klimatske promjene utjecat će na gotovo svaki aspekt naših života. Zbog povećanog intenziteta i učestalosti padalina u brojnim dijelovima Europe češće će dolaziti do velikih poplava. U drugim dijelovima Europe, uključujući južni dio Europe, zbog visokih temperatura i smanjene učestalosti padalina u brojim će dijelovima dolaziti do suše.

Klimatske promjene i poljoprivreda

Nicole Kobosil — Thu, 15 Oct 2015 13:59:05 GMT

Poljoprivreda, osim što je pogođena klimatskim promjenama, i sama uzrokuje klimatske promjene. EU treba smanjiti emisije stakleničkih plinova uzrokovanih poljoprivrednom proizvodnjom i prilagoditi sustav proizvodnje hrane klimatskim promjenama. Budući da se suočavamo s povećanom globalnom potražnjom i natjecanjem za resursima, proizvodnju i potrošnju hrane u EU-u treba sagledati u širem kontekstu te povezati poljoprivredu, energiju i sigurnost hrane.

Koji su izvori otpada od hrane u Europi?

Nicole Kobosil — Thu, 12 Mar 2015 09:29:39 GMT

Otprilike se jedna trećina hrane proizvedene u svijetu gubi ili baca. Otpad od hrane predstavlja značajan gubitak ostalih resursa kao što su zemlja, voda, energija i rad.

Jesmo li spremni na klimatske promjene?

Nicole Kobosil — Thu, 15 Oct 2015 13:59:04 GMT

Klimatske promjene uzrokuju razne posljedice za naše zdravlje, ekosustave i gospodarstvo. U nadolazećim desetljećima te bi posljedice mogle postati još ozbiljnije. Ako im se ne posvetimo, te bi nas posljedice mogle skupo koštati u smislu povećanog broja bolesti, nepovoljnih učinaka na ekosustave i oštećenja imovine i infrastrukture.