dalje
prethodno
stavke

Article

Intervju - Rješavanje utjecaja okolišnih rizika na zdravlje

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2021-02-10 Zadnja izmjena 2021-03-03
5 min read
Photo: © Juan Miguel, REDISCOVER Nature/EEA
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ukazuje da onečišćenje godišnje u Europi prouzrokuje 1,4 milijuna smrtnih slučajeva koji se mogu spriječiti. Međutim, situacija se poboljšava i Europski zeleni plan mogao bi pružiti priliku za iskorak prema održivosti. O onečišćenju i zdravlju razgovarali smo sa Francescom Racioppi, voditeljicom Europskog centra za okoliš i zdravlje SZO.

Koje su najopasnije vrste onečišćenja i njihovi učinci na zdravlje koji pogađaju Europljane?

U Europi (odnosno 53 države članice Regionalnog ureda SZO za Europu, koje imaju više od 900 milijuna ljudi) čimbenici rizika za okoliš još uvijek uzrokuju 1,4 milijuna smrtnih slučajeva  godišnje, a te smrti se u velikoj mjeri mogu spriječiti. Više od trećine tih smrti može se pripisati onečišćenju zraka, koje je najvažniji okolišni čimbenik rizika za naše zdravlje. Drugi veliki dio štete od onečišćenja proizlazi iz opasnih kemikalija. Nažalost, svaki dan sedam ljudi, uglavnom djece, umre od bolesti povezanih s proljevom, iz čega je vidljivo da je kvaliteta vode i dalje problem. Čak ni unutar EU, u nekim ruralnim područjima, još uvijek nismo postigli 100%-tnu dostupnost čiste vode i dostatnih sanitarnih uvjeta.

Čeka nas dug put po pitanju usklađivanja okoliša i zdravlja, ali možemo biti iznimno pametni i spajati različite programe. Primjerice, rješavanje pitanja kvalitete zraka može istodobno podrazumijevati rješavanje problema emisija uzrokovanih klimatskim promjenama.

Kako su se u Europi posljednjih desetljeća promijenili učinci onečišćenja na zdravlje?

U Europi se situacija znatno poboljšala. Bila sam mlada u vrijeme kad su doneseni prvi zakoni za borbu protiv kiselih kiša te eutrofikacije jezera i morske vode. Možda smo bili prvi u nekim načinima industrijskog napretka koji su bili vrlo problematični, ali bili smo i prvi koji smo se suočili s golemim onečišćenjem koje smo morali rješavati. Naučili smo da su potrebna zajednička pravila za borbu protiv onečišćenja jer ono ne poznaje granice.

Naravno, sada živimo u globaliziranom svijetu i moramo prihvatiti da onečišćenje ne poštuje ni granice kontinenata. Svjedočili smo da su se neki problemi premjestili iz Europe u druge regije u kojima su određene opasne industrijske prakse još uvijek dopuštene, stoga naša odgovornost nadilazi granice Europe, dijelimo odgovornost za globalno zdravlje i obvezu da svojim politikama podupiremo čistiju proizvodnju.

Utječe li onečišćenje zraka na razvoj pandemije bolesti COVID-19?

Još uvijek nedostaju odgovori na mnoga pitanja o odnosu između kvalitete zraka i bolesti COVID-19, te je  to tema aktualnih znanstvenih istraživanja. Međutim, postoje određene tvrdnje koje već sada možemo izreći. Nikada ne možemo pogriješiti s poboljšanjem kvalitete zraka jer znamo da je onečišćenje zraka važan čimbenik rizika za respiratorne i kardiovaskularne bolesti te njihov uzrok. Osobe koje imaju te bolesti pokazale su povećanu osjetljivost na COVID-19 i u većoj su opasnosti od razvijanja ozbiljnih simptoma.

Primijetili smo da je kratkoročno došlo do važnog smanjenja onečišćenja zraka u gradovima. To je smanjenje izraženije za dušikove okside, onečišćujuće tvari koje su izrazito povezane s prometom, aktivnošću koja je najviše pogođena mjerama ograničenja kretanja. Trenutno se provodi mnogo istraživanja o tome, a iz njih ćemo nešto naučiti i to iskoristiti u budućnosti. COVID-19 je tragedija koja sedešava, ali nam je istodobno pružila uvid u do sada nikad viđene podatke koji bi nam možda mogli pomoći da preispitamo put do „novog normalnog” koji može donijeti koristi za okoliš i zdravlje.

Može li ova kriza biti poticaj održivom gospodarstvu?

Izvrsno je da Europska komisija radi na Europskom zelenom planu jer je to vrlo snažna obveza koja može pružiti golemu prednost i omogućiti da se oporavak provede na održiv način. Ukazala se neviđena prilika da to „novo normalno” postane korak prema održivom gospodarskom razvoju i radujemo se što ćemo u suradnji sa Komisijom raditi na tome.

Koje bi bile najlakše metode za smanjenje onečišćenja?

Ako se usredotočimo na primjer onečišćenja zraka, moramo se baviti sektorima iz kojih ono potječe – energetski sektor, promet, poljoprivreda, gospodarenje otpadom i brojne industrije – krećući se od lokalnih prema globalnim razmjerima. Puno je učinjeno tijekom proteklih nekoliko desetljeća, no i dalje svjedočimo da na globalnoj razini 90 % ljudi živi u gradovima koji ne zadovoljavaju preporučene vrijednosti iz smjernica SZO o kvaliteti zraka. To znači da je pred nama dug put koji zahtijeva suradnju s različitim sektorima kako bismo, primjerice, uvidjeli na koji način možemo promicati čistije i sigurnije prometne sustave. U svim sektorima ima prostora za napredak.

Smatram da je važno priznati i da učinci onečišćenja općenito, a posebice onečišćenja zraka, nisu jednako raspoređeni. Ljudi koji žive u siromašnijim područjima vrlo često žive u blizini zagađenih lokacija ili u područjima u kojima postoji vrlo intenzivan promet. Razlike mogu biti velike, ne samo između država nego i unutarsamih država.

Čime se SZO u Europi bavi po pitanju okoliša i onečišćenja?

Više od 30 godina naša temeljna misija, kao SZO, je surađivati sa našim državama članicama i subjektima unutar tih zemalja kako bismo im pružili potporu u rješavanju njihovih prioriteta po pitanju okoliša i zdravlja. To je vrlo jasno naglašeno na posljednjoj Europskoj ministarskoj konferenciji o okolišu i zdravlju koja je 2017. održana u Ostravi. Sve 53 države članice sastale su se i dogovorile da će izraditi nacionalne portfelje za djelovanje u području okoliša i zdravlja. Mi smo uz njih, pružajući im potporu u utvrđivanju nacionalnih prioriteta i podupirući rad u tom smjeru.

Također, nastavljamo normativni rad SZO: naš Centar koordinira ažuriranje globalnih smjernica SZO o kvaliteti zraka. Prošle godine predstavili smo Smjernice SZO o buci okoliša, pružajući preporuke usmjerene na javno zdravlje kako bismo podržali zakonodavstvo i donošenje politika za standarde u našim državama članicama i na europskoj razini.

Očekujete li da će i EU usvojiti nove Smjernice SZO o buci okoliša  i predstojeće ažuriranje koje se odnosi na onečišćenje zraka?

Nadam se. Smjernicama SZO pružaju se snažne preporuke temeljene na najnovijim znanstvenim dokazima o tome što znamo o odnosu između zdravlja i onečišćenja zraka ili buke okoliša. Nadalje se radi o političkoj odluci hoćemo li se pri postavljanju standarda pozivati na vrijednosti iz Smjernica. Znamo da se Europska komisija često poziva na smjernice SZO. Primjerice, EU Direktiva  o vodi za piće revidirana je na temelju zdravstvenih preporuka i vrijednosti iz najnovijeg izdanja Smjernica SZO za kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Smjernice o buci okoliša za europsku regiju uzimaju se u obzir u reviziji Direktive o buci iz okoliša. Rasprava ostaje otvorena u pogledu nadolazećih ažuriranja globalnih smjernica o kvaliteti zraka i o tome kako će se one odraziti na politike Europske unije. Moramo poštovati politički proces i razmatranja EU i njenih država članica, ali nadamo se da će se tim politikama promicati i zaštititi zdravlje, a mi smo tu kako bismo ih  podržali.

 

Francesca Racioppi
Voditeljica Europskog centra za okoliš i zdravlje SZO

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Topics

Tags

Filed under:
Filed under: signals, signals2020
Radnje vezane za dokument