dalje
prethodno
stavke

Article

Kako ozeleniti gradove

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2014-09-12 Zadnja izmjena 2021-11-05
Photo: © Jacob Härnqvist, Asa Hellstrom
Više od tri četvrtine Europljana živi u urbaniziranim područjima. Ono što gradsko stanovništvo proizvede, kupi, jede i baca, način na koji se kreće i gdje živi, sve to utječe na okoliš. Istovremeno, način na koji je grad izgrađen također utječe na način života njegovih stanovnik. Pitali smo Rolanda Zinkernagela iz Malmöa u Švedskoj o konkretnim akcijama za razvoj održivosti tog grada.

Što čini grad održivim?

Gradovi su središta gospodarskog i društvenog djelovanja. Mogu rasti, a mogu i propadati. Ne postoji univerzalno rješenje za razvoj održivosti gradova. Potrebno je baviti se različitim aspektima urbanog života. Nije riječ samo o izgradnji zelenih površina, privlačenju inovativnih i zelenih poduzeća te izgradnji jakog sustava javnog prijevoza. Radi se o promatranju grada u cjelini, uključujući i dobrobit njegovih stanovnika.

Malmö je industrijski grad u kojem živi približno 300 000 ljudi različitog podrijetla. U gradu se nalaze visoki neboderi izgrađeni 1960-ih godina, kao i obiteljske kuće s vrtovima. U njemu se također nalaze nova naselja u kojima smo pokušali izgraditi grad budućnosti koji bi bio ugljično neutralan, kompaktan i zelen.

Nakon zatvaranja velikog brodogradilišta početkom 1980-ih godina, stanovništvo se počelo smanjivati, uglavnom zbog visoke stope nezaposlenosti. Trebalo je vremena da se negativna slika o gradu zamijeni pozitivnom – ugodna životna sredina, grad-predvodnik u politici zaštite okoliša i podizanju svijesti, grad pravedne trgovine koji je zelen i čist itd.

Kako učiniti grad održivim?

Grad Malmö iznio je svoje opće ciljeve za zaštitu okoliša u dugoročnom programu dogovorenom u cijelom političkom spektru. Program zaštite okoliša propisuje da će gradska uprava grada Malmöa biti klimatski neutralna do 2020., a cijela će općina živjeti na 100 % obnovljivoj energiji do 2030. godine. Tu su i ciljevi za smanjenje potrošnje energije po glavi stanovnika, kao i za smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Program zaštite okoliša također predviđa održiviju uporabu resursa, uključujući vode, zemlje i bioraznolikosti u gradu, kao i na širem okolnom području. Također nam je cilj stvoriti ugodniju životnu sredinu za svakoga, drugim riječima, pomoći izgraditi grad budućnosti.

Kako su ti ciljevi preneseni u konkretne projekte?

Na temelju programa zaštite okoliša, grad Malmö usvaja akcijske planove sa specifičnijim ciljevima. Na primjer, jedan od konkretnih ciljeva u našem akcijskom planu navodi da bi se do 2015. godine 40 % organskog otpada trebalo koristiti za proizvodnju bioplina. Konkretan cilj kao što je taj zahtijeva djelovanje na različitim razinama i u različitim fazama. Kućanstva moraju razvrstavati veći dio svojeg otpada. Nadležna se tijela za upravljanje otpadom moraju pripremiti za prikupljanje povećane količine organskog otpada. I na kraju, da bismo pretvorili sve veću količinu organskog otpada u bioplin, trebamo postrojenja ili dodatan kapacitet za postojeća postrojenja.

Neki se ciljevi, poput viših stopa razvrstavanja otpada u kućanstvima, mogu postići informativnim kampanjama. U pogledu drugih možda je potrebno ulaganje u infrastrukturu, uključujući vozni park za skupljanje otpada i energetska postrojenja.

Kao što je slučaj s ovim primjerom, jedan konkretan cilj zahtijeva sudjelovanje različitih aktera. Da bi ti projekti zaživjeli, mi jesmo i moramo biti u stalnom dijalogu s civilnim društvom, javnim ustanovama i privatnim sektorom. Mnoge naše projekte financira Europska unija.

U kojem obliku sudjeluju ili pridonose stanovnici?

Ključan je dio našeg programa zaštite okoliša „olakšavanje ispravnog postupanja". Moramo ponuditi stanovnicima mogućnost da se odluče za održivije alternative, uključujući olakšavanje uporabe javnog prijevoza i poboljšano upravljanje otpadom.

Znanje je ključno kada je riječ o promjeni ponašanja. Naš pristup počiva na omogućivanju stanovnicima da donesu informirane odluke. Kakvo značenje ima njihova odluka da se voze automobilom umjesto javnim prijevozom u pogledu gradske kvalitete zrake i prometa?

Jedan je od naših ciljeva učiniti grad društveno održivim i poboljšati interakciju među ljudima koji žive u različitim dijelovima grada. To uključuje stvaranje prostora i mogućnosti, kao što su zelene površine ili festivali, za sastajanje stanovnika Malmöa. To također pridonosi promicanju pozitivnog imidža grada, kao i poboljšanju životne sredine.

Koliko traje da se grad poput Malmöa preobrazi u potpuno održiv grad?

Svaki grad ima drugu polazišnu točku. Ona ovisi o postojećoj infrastrukturi, političkim prioritetima i ciljevima. Malmö je u prednosti u odnosu na većinu europskih gradova. Ova je vizija za budućnost na snazi od 1990-ih. Kao rezultat toga, dijelovi grada već su izgrađeni i razvijeni uz primjenu te vizije.

Govorimo o vrlo konkretnim projektima i konkretnim problemima, a i bolje razumijemo zadatke kojima se trenutačno bavimo. Dakle, u tom smislu, mi smo jedni od predvodnika u Europi.

U naseljima u kojima smo djelovali 15 godina možemo vidjeti da je program u zamahu. Za neke bi projekte kao što su razvrstavanje i recikliranje otpada moglo trebati 5 do 10 godina da se provedu, ali promjena javne percepcije može potrajati i cijelu jednu generaciju. Drugi bi slučajevi, uključujući preobrazbu postojećih zgrada, mogli trajati još duže.

Prijelaz se svakako odvija malim koracima. Tijela javne uprave igraju određenu ulogu u olakšavanju tog prijelaza, ne samo kroz davanje okvira, već i davanjem primjera.

Koji su glavni izazovi?

Po mojem je mišljenju najveći izazov dugoročno planiranje; drugim riječima, prijelaz s kratkoročnog na srednjoročno planiranje. Političari se biraju na mandat od četiri ili pet godina, a njihovi se politički prioriteti mogu promijeniti nakon izbora ili tijekom njihova mandata. Isto vrijedi i za poduzeća. Odluka o ulaganju ovisi o tome koliko novca mogu zaraditi i kada mogu očekivati tu zaradu. Kad je riječ o izgradnji održivih gradova, zapravo u obzir uzimamo mnogo različitih elemenata, kao što sam spomenuo ranije.

Moramo planirati i pripremiti se za vremensko razdoblje puno duže od naših 5-godišnjih do 10-godišnjih akcijskih planova. Primjerice, zgrade koje gradimo sada možda će zapravo još uvijek biti u uporabi 2100. godine. Uzimamo li u obzir i buduće potrebe za energijom ili uporabu građevina kada ih dizajniramo? U isto vrijeme moramo imati viziju i biti fleksibilni. Možda još uvijek nemamo jasne odgovore na ta pitanja, ali svakako su vrijedna razmatranja.

Roland Zinkernagel

Roland Zinkernagel

Roland Zinkernagel radi u odjelu zaštite okoliša grada Malmöa.

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Radnje vezane za dokument