Oblikovanje budućnosti energije u Europi: čista, pametna i obnovljiva

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2017-09-25 Zadnja izmjena 2017-11-17
5 min read
Kakvoća našeg života ovisi, među ostalim, o pouzdanoj opskrbi energijom po prihvatljivoj cijeni. Energiju upotrebljavamo za zagrijavanje i hlađenje naših domova, za kuhanje i čuvanje hrane, za putovanje i izgradnju škola, bolnica i cesta. Strojeve upotrebljavamo za obavljanje brojnih zadaća, čime pridonosimo našem bogatstvu i blagostanju, a strojevima je potrebna energija. Još uvijek sagorijevamo fosilna goriva za dobivanje većine energije koju upotrebljavamo. Osim toga, znatan dio te energije gubimo prije i tijekom upotrebe.

©Maurizio Consentino, My City /EEA

Izgaranje fosilnih goriva, na ovaj ili onaj način, utječe na sve nas. Njime se ispuštaju onečišćivači zraka u atmosferu, što šteti našem zdravlju. Njime se oslobađaju i staklenički plinovi i pridonosi klimatskim promjenama, što uzrokuje sve jače oluje, poplave i toplinske udare. Naša ovisnost o fosilnim gorivima može mijenjati pH vrijednosti oceana, iscrpiti količinu kisika u jezerima i utjecati na prinos usjeva.

Jasno je da nam je potrebna energija, ali ta energija ne mora nužno biti dobivena spaljivanjem fosilnih goriva. Nalazimo se u trenutku u kojemu je potrebno donijeti ključnu odluku: s jedne strane tu su negativni utjecaji naših postojećih energetskih odabira, a s druge strane, mogućnosti koje nude čisti izvori energije. Možemo odlučiti produljiti našu ovisnost o fosilnim gorivima, čime ćemo više utjecati na naše zdravlje i naš planet. Ili možemo odlučiti prigrliti i ulagati u nove i čišće opcije i polako napuštati neke trenutačne sklonosti i navike. To bi moglo značiti da će u idućim desetljećima sva cestovna vozila postati električna, svi krovovi biti pokriveni solarnim pločama, sve zgrade izolirane radi sprečavanja gubitka topline i svi proizvodi dizajnirani tako da traju dulje i mogu se jednostavno ponovno upotrijebiti i reciklirati. To bi moglo značiti i prestanak subvencioniranja fosilnih goriva. Mnoge su ih zemlje nastavile subvencionirati, unatoč opetovanim obvezama i pozivima u okviru međunarodnih platformi za ukidanje takvih subvencija u roku od deset godina.

U posljednjem je desetljeću politička predanost smanjenju globalnih emisija stakleničkih plinova porasla, a doživjela je vrhunac Pariškim sporazumom iz prosinca 2015. godine. Čak i u zemljama u kojima su politički vođe skeptični oko globalnih napora, lokalne i regionalne vlasti, poduzeća, investitori i građani izlaze u javnost i zalažu se za svijet s nižom razinom ugljika. Slično tome, u posljednjem desetljeću istraživačka zajednica i poduzeća došli su do inovacija koje su omogućile povećanu proizvodnju energije sunca i vjetra, i to u količinama  znatno iznad očekivanja. Zahvaljujući tehnološkom razvoju i djelotvornoj političkoj potpori, kao i financijskim poticajima, u pogledu cijene električna energija iz vjetra i solarna energija mogu se natjecati s električnom energijom iz drugih izvora.

Rezultat toga je da se sve veći udjel europskih energetskih potreba zadovoljava iz čistih, obnovljivih izvora energije. Obnovljiva energija bila je i bit će ključna, ne samo za postizanje europskih dugoročnih klimatskih i energetskih ciljeva, već i za zaštitu okoliša i zdravlje ljudi.

Prikupljanje, skladištenje, prijenos i čuvanje energije

Unatoč tim pozitivnim znakovima, još uvijek postoje ključni izazovi koje moramo riješiti da bismo povećali proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i prekinuli ovisnost o fosilnim gorivima. Sunce daje našem planetu obilne količine čiste energije. Međutim, još uvijek nismo u stanju prikupljati, skladištiti i prenositi tu energiju u onolikoj mjeri koja bi nam omogućila da je upotrijebimo kada i gdje nam je potrebna.

To je mnogo više od tehnološkog izazova. To podrazumijeva drukčiji način proizvodnje i upotrebe energije, odnosno prijelaz s vrlo ograničenog broja velikih proizvođača koji preferiraju određena goriva na decentraliziranu proizvodnju električne energije, koju proizvodi mnogo proizvođača koji iskorištavaju potencijal lokalnih obnovljivih izvora energije. Decentralizirani i rašireni kapaciteti proizvodnje električne energije mogu doprinijeti i europskoj energetskoj sigurnosti i dopustiti da se višak prenese iz energetski bogatih regija u one suočene s nestašicom. Na lokalnoj razini taj novi pristup može značiti da kućanstva mogu postati proizvođači energije te prodavati višak proizvodnje svojim susjedima kroz tzv. pametne energetske mreže. Na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini to bi značilo povezivanje energetskih mreža i dionika.

Energetska učinkovitost — odnosno učinkovitost resursa općenito - jednako je važna ključna sastavnica dugoročnih europskih ciljeva održivosti. Općenito se zapravo samo dio početne energije upotrebljava za omogućavanje dobara i usluga te pridonosi kakvoći našeg života. Tehnološka poboljšanja, bolje izolirane zgrade, pametne energetske mreže, standardi i oznake energetske učinkovitosti, a prije svega pametno ponašanje potrošača energije — odnosno svih nas — mogu pridonijeti smanjenju gubitka energije.

Nekim bi sektorima, primjerice prijevozu, taj prijelaz na čišće energetske mogućnosti mogao biti mnogo teži nego drugima. U cestovnom prometu električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora može postati održiva alternativa fosilnim gorivima, ali se infrastruktura, kao što je mreža stanica za punjenje, mora razviti u skladu s tim. Biogoriva isto tako mogu pridonijeti smanjenju upotrebe fosilnih goriva u prijevozu, no njihova ukupna korist mora se mjeriti nizom čimbenika, uključujući potencijalne pritiske na upotrebu zemljišta i vode tijekom njihove proizvodnje.

Čista energija u nastajanju

Unatoč takvim izazovima, prijelaz na čistu energiju već se događa u cijeloj Europi. Vlasnici kuća, gradovi, poduzeća, regionalne vlasti, nacionalne vlade i Europska unija poduzimaju mjere izgradnjom pametnih energetskih mreža, uvođenjem solarne energije i energije vjetra, ulaganjem u inovacije i usvajanjem standarda i oznaka. Gradovi koji su nekada bili poznati po rudnicima ugljena prihvaćaju inovacije i obnovljive izvore energije, pokušavajući kroz taj proces riješiti problem nezaposlenosti s kojim se bore desetljećima. Sektor obnovljivih izvora energije u Europi nastavio je rasti unatoč gospodarskoj krizi 2008. te sada nudi zaposlenje za više od milijun građana. Znanstvenici istražuju kako se može iskoristiti više solarne energije ili energije plime i oseke. Međutim, takvi napori i inicijative manjih razmjera trebaju se poduzeti na mnogo širem području na kontinentu i u gospodarskom sektoru.

Tijekom tog procesa morat će se odgovoriti na neka teška pitanja, primjerice kako poduprijeti zajednice na koje će utjecati gospodarsko restrukturiranje koje je posljedica prekida upotrebe neodrživih tehnologija i aktivnosti. Morat će se odgovoriti i na pitanje mogu li se svi obnovljivi izvori energije dugoročno smatrati čistima ili ne i hoćemo li se kratkoročno i srednjoročno morati osloniti na neke tehnologije koje će pomoći premostiti stanje.

Kao i za svaku temeljnu promjenu, za taj prijelaz potrebno je vremena i sredstava, uz dugoročne ciljeve politike i mjere potpore. Da bi se cjelokupna infrastruktura i kapaciteti za proizvodnju električne energije učinili pametnima i čistima, trebat će proći desetljeća. Osim toga, europska će radna snaga morati steći nove stručne vještine, osobito u zajednicama koje su vrlo ovisne o fosilnim gorivima, kao što je ugljen. A odabiri i ulagačke odluke koje donesemo danas obilježit će nas za dolazeća desetljeća.

U svijetu u kojemu se očekuje da će se globalna potražnja za energijom i prirodnim resursima povećati, a utjecaji klimatskih promjena pojačati, postoji samo jedna održiva opcija. Prema tomu je i EU usmjeren u svojem radu: kružno gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika, energetska unija koja je usredotočena na obnovljive izvore, energetska učinkovitost, sigurnost i dostupnost, a sve se to podupire financijskim sredstvima koja se ulažu u infrastrukturu, nove vještine i inovacije.

Hans Bruyninckx EEA Executive Director

Hans Bruyninckx

Izvršni direktor Europske agencije za okoliš

Povezani sadržaj

Novosti i članci

Related infographics

Povezane objave

Vidi također

Geographic coverage

Temporal coverage

Europska agencija za okoliš (EEA)
Kongens Nytorv 6
1050 Kopenhagen K
Danska
Telefon: +45 3336 7100