Europska agencija za okoliš

Upravljanje vodama

Laura Cernahoschi — Fri, 09 Nov 2018 09:30:20 GMT

Učinci klimatskih promjena u regijama Europe

Laura Cernahoschi — Fri, 09 Nov 2018 09:29:00 GMT

Potrošnja vode u kućanstvu

Laura Cernahoschi — Fri, 09 Nov 2018 09:27:49 GMT

Prikupljanje morskog otpada i podataka

Laura Cernahoschi — Fri, 09 Nov 2018 09:26:49 GMT

Kakvo je stanje vodnih tijela u Europi?

Laura Cernahoschi — Fri, 09 Nov 2018 09:25:45 GMT

Upotreba vode u Europi

Laura Cernahoschi — Fri, 09 Nov 2018 09:24:16 GMT

Grafički informacije

Laura Cernahoschi — Fri, 09 Nov 2018 09:22:51 GMT

Vodni ciklus — Glavni problemi koji utječu na kakvoću i količinu vode

Laura Cernahoschi — Fri, 09 Nov 2018 09:22:40 GMT

EEA Signali 2018. Voda je život

EEA (European Environment Agency) — Fri, 09 Nov 2018 09:10:31 GMT

Europske rijeke, jezera i mora izloženi su pritisku od onečišćenja, prekomjernog iskorištavanja i klimatskih promjena. Kako možemo osigurati održivu uporabu tog ključnog resursa?

Razumijevanje klimatskih promjena i suočavanje s njihovom složenošću

Aniko Furedi — Thu, 08 Nov 2018 13:34:56 GMT

Klimatske su promjene jedan od najvažnijih izazova našeg vremena. Njihovi se utjecaji vide diljem svijeta, pogađaju ljude, prirodu i ekonomiju. Kako bismo ublažili klimatske promjene, moramo značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova. Provođenje tog općenitog cilja u konkretne mjere iziskuje razumijevanje složenog sustava koji povezuje emisije iz različitih izvora s učincima na nacionalnim i regionalnim razinama, globalnim upravljanjem i potencijalnim popratnim prednostima. Europska agencija za okoliš nastoji kontinuirano poboljšavati znanja potrebna za kreiranje učinkovitih mjera na terenu.

Živa: trajna prijetnja za okoliš i zdravlje ljudi

Aniko Furedi — Thu, 08 Nov 2018 12:55:42 GMT

Mnogi ljudi živu još uvijek povezuju s toplomjerima, ali većina ih je svjesna i njezine toksičnosti. Živa se zbog svoje toksičnosti postupno izbacuje iz proizvoda u Europi, no još uvijek je prisutna u zraku, vodi, tlu i ekosustavu. Je li živa još uvijek problem i što se poduzima u tom pogledu? Razgovarali smo s Ianom Marnaneom, stručnjakom za održivo korištenje izvora i industriju iz Europske agencije za okoliš.

Upravljanje – voda u pokretu

Laura Cernahoschi — Fri, 12 Oct 2018 13:34:02 GMT

Voda se stalno kreće. Voda omogućavakretanje brodova, riba i svih ostalih životinja i biljaka koje žive u vodi. Za zdravlje rijeka, jezera i oceana moraju se uzeti u obzir kretanja vode preko geopolitičkih granica. S obzirom na to, regionalna i međunarodna suradnja važan su dio politika Europske unije o vodi od 1970.-ih.

Razgovor – Malta: nestašica vode je svakodnevica

Laura Cernahoschi — Fri, 12 Oct 2018 13:28:12 GMT

Malta se nalazi među 10 zemalja svijeta s najvećim problemom nestašice vode. Što se može učiniti kada priroda osigurava samo polovinu vode koja je potrebna stanovništvu? Malta „proizvodi” čistu vodu i nastoji osigurati da je se ne rasipa. S Manuelom Sapianom iz malteške Agencije za energiju i vodu razgovarali smo o novim tehnologijama, vodi za kućanstva i poljoprivredu i čistoj vodi za kupanje oko otoka.

U prvom planu – Voda u gradu

Laura Cernahoschi — Fri, 12 Oct 2018 13:22:32 GMT

Pouzdanu opskrbu čistom vodom često uzimamo zdravo za gotovo. Iz slavine teče čista voda, a kada ju upotrijebimo, „prljava” voda otječe u odvodnu cijev. Velika većina Europljana kod kuće ima vodu koja je dobre kvalitete za piće i dostupna je 24 sata dnevno. Kratak trenutak između slavine i odvoda samo je mali dio ukupna putovanja vode. Gospodarenje vodom u gradu nije ograničeno na javne vodoopskrbne sustave. Klimatske promjene, širenje gradova i promjene riječnih slivova mogu dovesti do češćih i štetnijih poplava u gradovima, zbog čega se vlasti suočavaju sa sve većim izazovima.

Razgovor – Nizozemci su napravili prostora za rijeku

Laura Cernahoschi — Fri, 12 Oct 2018 13:16:07 GMT

Priroda i voda su povezane. Na takvom razmišljanju temelji se nizozemski program „Prostor za rijeku“. Ovaj pristup, koji se temelji povratku tradicionalnim načinima, služi kao globalni model za gospodarenje vodom i zaštitu od povećanog rizika od poplava zbog klimatskih promjena. Posljednje ekstremne poplave 1993. i 1995. potaknule su na razmišljanje, rekao je Willem Jan Goossen iz nizozemskog Ministarstva infrastrukture i gospodarenja vodom. Pitali smo ga što taj program znači za održivu zaštitu od poplava.

Klimatske promjene i voda – topliji oceani, poplave i suše

Laura Cernahoschi — Fri, 12 Oct 2018 13:07:59 GMT

Zbog klimatskih promjena povećavaju se pritisci na vodna tijela. Očekuje se da će se učinci klimatskih promjena na vodu u budućnosti povećavati, uključujući poplave i suše te zakiseljavanje i podizanje razine mora. Te promjene potiču promjene u cijeloj Europi. Gradovi i regije već se prilagođavaju, primjenjuju održivija, prirodna rješenja za ublažavanje učinka poplava te vodu upotrebljavaju na pametnije, održivije načine kako bismo mogli preživjeti suše.

U prvom planu – Ocean plastike

Laura Cernahoschi — Fri, 12 Oct 2018 12:53:56 GMT

Masovno proizvedeni plastični proizvodi uvedeni su sredinom prošlog stoljeća kao čudesni materijal – lagan, fleksibilan, otporan i snažan. Od tada se proizvodnja plastike brzo povećala i društvu donijela mnoge koristi. Sada, otprilike 70 godina kasnije, godišnje se proizvodi više od 300 milijuna tona i počeli smo shvaćati stvarno nasljeđe tih proizvoda: oni nikada potpuno ne „nestaju” iz okoliša.

Podvodni svijet suočava se s ozbiljnim prijetnjama

Laura Cernahoschi — Fri, 12 Oct 2018 12:49:58 GMT

Podvodni svijet u europskim slatkovodnim tijelima i regionalnim morima nije u dobrom stanju. Loše stanje ekosustava izravno utječe na mnoge životinje i biljke koje žive u vodi, na druge vrste te na ljude koji ovise o čistoj vodi. Stanje europskih mora zabrinjavajuće je, većinom zbog prekomjernog izlova i klimatskih promjena, a u slatkovodnim tijelima javljaju se problemi zbog viška nutrijenata i izmijenjenih staništa. Kemijsko onečišćenje negativno utječe na slatkovodne i morske okoliše.

Uporaba vode u Europi – količina i kvaliteta suočavaju se s velikim izazovima

Laura Cernahoschi — Fri, 12 Oct 2018 12:42:45 GMT

Europljani svake godine upotrebljavaju milijarde kubičnih metara vode ne samo za piće, već i u poljoprivredi, proizvodnji, grijanju i hlađenju, turizmu i drugim uslužnim sektorima. Budući da u Europi postoje tisuće slatkovodnih jezera, rijeka i podzemnih izvora vode, to može stvarati dojam da Europa ima neograničene zalihe vode. Međutim, rast broja stanovnika, urbanizacija, onečišćenje i učinci klimatskih promjena, kao što su dugotrajne suše, vrše znatni pritisak na europske vodne zalihe i na kvalitetu vode.

Uvodni članak – Čista voda je život, zdravlje, prehrana, rekreacija, energija...

Laura Cernahoschi — Fri, 12 Oct 2018 12:37:29 GMT

Voda pokriva više od 70 % površine Zemlje. Život na Zemlji počeo je u vodi pa stoga nije iznenađujuće da je ona potrebna svim živim organizmima na našem plavom planetu. Uloga vode je mnogoznačna: ona je ključna potreba, dom (stanište), lokalni i globalni resurs, prometni koridor i regulator klime. No, posljednja dva stoljeća postala je krajnje odredište mnogih onečišćujućih tvari koje se ispuštaju u okoliš i novootkriveni rudnik bogat mineralima koje treba iskorištavati. Kako bismo mogli i dalje uživati u čistoj vodi te čistim oceanima i rijekama, moramo temeljito promijeniti način korištenja i postupanja s vodom.

Članci

Laura Cernahoschi — Fri, 12 Oct 2018 12:30:07 GMT

EEA Signali 2018. - Voda je život

Laura Cernahoschi — Fri, 12 Oct 2018 12:25:19 GMT

Europske rijeke, jezera i mora izloženi su pritisku od onečišćenja, prekomjernog iskorištavanja i klimatskih promjena. Kako možemo osigurati održivu uporabu tog ključnog resursa?

Ulaganje u svrhu održivosti

Carmine DEFALCO — Tue, 18 Sep 2018 14:34:50 GMT

Europska komisija nedavno je donijela paket zakonodavnih prijedloga kako bi se potaknulo održivo financiranje u Europskoj uniji (EU). Prijedlozi Komisije nadograđuju se na preporuke stručne skupine na visokoj razini za održivo financiranje, koju čine stručnjaci iz civilnog društva, financijskog sektora, znanstvene zajednice te europskih i međunarodnih institucija. Razgovarali smo s predstavnikom Europske agencije za okoliš u stručnoj skupini, Andreasom Barkmanom, koji radi na donošenju strateških savjeta o klimatskim promjenama i energetskim pitanjima.

Okolišne promjene: znanje je ključno za ublažavanje utjecaja na ljude i prirodu

Carmine DEFALCO — Tue, 18 Sep 2018 14:29:58 GMT

Donošenje politike u području zaštite okoliša težak je zadatak. S jedne strane, Europljani žele uživati u pogodnostima koje im pruža stabilno gospodarstvo. S druge strane, postoje znatni ekološki i zdravstveni troškovi povezani s odabirom načina života koji vodimo. Sustavno razumijevanje načina na koji su priroda, gospodarstvo i zdravlje ljudi povezani ključni su za utvrđivanje najboljih dostupnih opcija politika. Europska agencija za okoliš nastoji podržati donošenje politika pružanjem upravo te vrste znanja.

Bioraznolikost-ekosustavi

Laura Cernahoschi — Mon, 05 Nov 2018 10:43:29 GMT

Naziv “bioraznolikost” koristi se u kontekstu niza ekosustava (prirodnog kapitala), vrsta i rodova općenito ili pak u odnosu na neko određeno stanište. Ako uzmemo u obzir činjenicu da se gospodarstvo, kao i ostale društvene aktivnosti temelje na uslugama ekosustava, možemo reći da je bioraznolikost od temeljnog značaja za opću dobrobit. Također, svi bitni prirodni procesi, kao što su oprašivanje,regulacija klime, zaštita od poplava, rodnost tla i proizvodnja žitarica- općenito hrane, energenata, lijekova, sve je neraskidivo povezano sa bioraznolikošću.

Emisije iz zračnog i pomorskog prometa u središtu zanimanja

Carmine DEFALCO — Thu, 12 Apr 2018 09:21:50 GMT

Europska agencija za okoliš (EEA) nedavno je objavila godišnje izvješće u sklopu mehanizma izvješćivanja o prometu i okolišu (TERM – Transport and Environment Reporting Mechanism)), koje je ove godine usmjereno na zračni i pomorski promet. Ta dva sektora ubbrzano rastu i utječu na okoliš, poglavito u području emisija. Zamolili smo gđu Anke Lükewille, stručnjakinju EEA-e za onečišćenje zraka, da objasni ključne točke ovogodišnjeg izvješća TERM.

Europski okoliš: moć podataka i znanja

Carmine DEFALCO — Wed, 11 Apr 2018 13:54:01 GMT

Europa prikuplja sve više podataka, što stalno proširuje našerazumijevanje okoliša. Podaci o promatranju Zemlje dobiveni programom Copernicus Europske unije predstavljaju nove izazove i mogućnosti za unaprjeđivanje našeg znanja o okolišu. Europska agencija za okoliš (EEA) objedinjuje ažurirane podatke dobivene programom Copernicus s postojećom bazom znanja s ciljem davanja potpore donositeljima propisa i građanima diljem Europe upoduzimanju mjera za suočavanje s lokalnim, nacionalnim i globalnim izazovima.

Podatkovna politika Europske agencije za okoliš

Nicole Kobosil — Thu, 22 Feb 2018 10:42:45 GMT

Izjava o odricanju odgovornosti

Nicole Kobosil — Thu, 22 Feb 2018 10:13:33 GMT

O nama

Bekir Yilmaz — Fri, 09 Feb 2018 10:40:00 GMT

Europska agencija za okoliš (EEA) je agencija Europske unije čija je zadaća omogućiti pouzdane i neovisne informacije o okolišu. EEA nastoji podupirati održivi razvoj time što pomaže u postizanju značajnog i mjerljivog poboljšanja europskog okoliša pružanjem pravovremenih, ciljanih, relevantnih i pouzdanih informacija tvorcima politika i javnosti.

Čišći zrak doprinosi ljudskom zdravlju i smanjuje posljedice klimatskih promjena

Laura Cernahoschi — Fri, 26 Jan 2018 12:10:32 GMT

Tijekom posljednjih desetljeća kvaliteta zraka u Europi poboljšala se zahvaljujući zakonodavstvu, tehnologiji i smanjenom korištenju fosilnih goriva koja u velikoj mjeri zagađuju okoliš u mnogim zemljama. Međutim, brojni ljudi i dalje osjećaju negativne posljedice onečišćenja zraka, osobito u gradovima. Budući da je problem onečišćenja zraka vrlo složen, za njegovo je rješavanje potrebno koordinirano djelovanje na brojnim razinama. Kako bi se građani uključili, nužno im je pružiti pravodobne i lako dostupne informacije, a upravo je to cilj našeg nedavno pokrenutog indeksa kvalitete zraka. Bolja kvaliteta zraka koristila bi našem zdravlju, a pomogla bi i u borbi protiv klimatskih promjena.

Praćenje napretka EU-a u pogledu ostvarenja klimatskih i energetskih ciljeva za 2020.

Laura Cernahoschi — Fri, 26 Jan 2018 12:10:39 GMT

Europska unija (EU) obvezala se ostvariti niz klimatskih i energetskih ciljeva kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova, povećala učinkovitost energije i povećala upotreba obnovljivih izvora energije. Kako Europska agencija za okoliš prati napredak država članica EU-a u ostvarenju tih ciljeva? Zamolili smo Melanie Sporer, stručnjakinju EEA-e za ublažavanje klimatskih promjena i energiju, da nam objasni ulogu Agencije u tom zadatku. Godišnji je napredak objasnila i u najnovijem izvješću o trendovima i projekcijama.

EEA Signali 2018. - Voda je život

Bekir Yilmaz — Thu, 09 Nov 2017 09:45:00 GMT

Europske rijeke, jezera i mora izloženi su pritisku od onečišćenja, prekomjernog iskorištavanja i klimatskih promjena. Kako možemo osigurati održivu uporabu tog ključnog resursa?

Signali - Dobrobit i okoliš

Christian-Xavier Prosperini — Thu, 09 Nov 2017 09:44:31 GMT

Europska agencija za okoliš (EEA) objavljuje „Signale“ jednom godišnje kako bi ponudila kratak pregled značajnih ekoloških tema koje su ujedno od interesa široj javnosti. Signali 2014. detaljnije se bave zelenim gospodarstvom, resursnom učinkovitosti i kružnim gospodarstvom. Crpimo i iskorištavamo više resursa nego što naš planet može proizvesti u danom razdoblju. Trenutačne razine potrošnje i proizvodnje nisu održivi, već oslabljuju sposobnost planeta da nas opskrbljuje. Moramo preoblikovati svoje sustave proizvodnje i potrošnje kako bismo mogli proizvesti istu količinu izlaznog dobra s manje resursa, da bismo ponovno upotrijebili, obnovili i reciklirali više te da bismo smanjili količinu otpada koji proizvodimo.

Nacrt za čistu, obnovljivu energiju

Laura Cernahoschi — Thu, 09 Nov 2017 09:30:38 GMT

ENERGIJA U DANAŠNJE VRIJEME

Vrijeme punjenja za vožnju od 100 km

Laura Cernahoschi — Thu, 09 Nov 2017 09:26:28 GMT

Postoje različiti načini punjenja električnih vozila pomoću priključka za punjenje. Dostupna su četiri „načina“ tehnologije punjenja. Svaki uključuje različitu kombinaciju razine električne energije koju pruža stanica za punjenje (izražena u kW), vrstu električne struje koja se upotrebljava (izmjenična (AC) ili istosmjerna (DC)) i vrstu priključka. Razina električne energije izvora napajanja ovisi o naponu i najvećoj struji izvora napajanja.

Energija i ublažavanje klimatskih promjena

Laura Cernahoschi — Tue, 07 Nov 2017 16:02:31 GMT

Na globalnoj razini upotreba energije najveći je izvor emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskom aktivnošću. Otprilike dvije trećine emisij a stakleničkih plinova povezano je s izgaranjem fosilnih goriva za energiju koja će se upotrebljavati za grijanje, električnu energiju, promet i industriju. U Pariškom sporazumu utvrđen je dugoročni cilj ograničavanja rasta globalne prosječne temperature na znatno is pod 2 °C iznadpredindustrijske razine s ciljem ograničavanja rasta na 1, 5 °C. Znanstvena istraživanja pokazuju da globalne emisije moraju doseći vrhunac 2020. godine, a zatim početi padati kako bi se povećale šanse za ograničavanje rasta prosječne temperature na 2 °C. Globalne emisije moraju 2050. godine biti 40 do 70 % manj e nego 2010. godine i moraju se smanjiti do nule ili ispod nule do 2100. godine.

Raspon sveukupnih emisija CO2 za različita vozila i vrste goriva

Laura Cernahoschi — Tue, 07 Nov 2017 14:06:43 GMT

Biogoriva u Europi

Laura Cernahoschi — Tue, 07 Nov 2017 13:57:23 GMT

Biogoriva su tekuća ili plinovita goriva od biomase koja se sastoji od bilja ili materijala na bazi bilja. Upotrebljavaju se kao alternativa fosilnim gorivima, posebice u prometnom sektoru. Prva generacija biogoriva proizvodila se iz prehrambenih kultura, poput kukuruza, šećerne trske i soje. Druga generacija biogoriva proizvodi se od sirovina koje obično nisu proizvedene iz prehrambenih kultura i nisu namijenjene za ljudsku konzumaciju. Takva biogoriva uključuju otpadna jestiva ulja te poljoprivredni i šumski otpad.

Sprječavanje gubitka energije

Laura Cernahoschi — Tue, 07 Nov 2017 13:55:00 GMT

Energetska učinkovitost ključna je za dugoročnu stabilnost. Znatan udio energije gubi se prije nego što dođe do naših kućanstava. Tehnološki napredak, bolja izolacija zgrada, pametne mreže, standardi i oznake za energetsku učinkovitost kao i isključivanje uređaja koje ne upotrebljavamo može pomoći u sprječavanju gubitka energije.

Energija u Europi: Trenutačno stanje

Laura Cernahoschi — Tue, 31 Oct 2017 15:41:41 GMT

Europske zemlje danas troše manje energije nego prije 10 godina , uglavnom zbog povećanja energetske učinkovitosti. Europa se također manje osl anja na fosilna goriva zbog uštede energije i sve veće upotrebe energije iz obnovljivi h izvora. Neki sektori i zemlje utiru put upotrebi čiste energije. Unatoč njihovom sve slabijem udjelu, fosilna su goriva i dalje dominantan izvor energije u E uropi.

Grafički informacije

Laura Cernahoschi — Tue, 31 Oct 2017 14:43:38 GMT

Članci

Laura Cernahoschi — Tue, 31 Oct 2017 14:39:23 GMT

EEA Signali 2017. - Oblikovanje budućnosti energije u Europi: čista, pametna i obnovljiva

Laura Cernahoschi — Mon, 30 Oct 2017 13:59:39 GMT

EEA Signali 2017. - Oblikovanje budućnosti energije u Europi: čista, pametna i obnovljiva

EEA (European Environment Agency) — Mon, 30 Oct 2017 13:54:11 GMT

Europska agencija za okoliš (EEA) jedanput godišnje izdaje publikaciju Signali u kojoj daje pregled zanimljivih tema za raspravu o okolišu te za širu javnost. Publikacija Signali 2017. bavi se energijom.

Globalno i lokalno: sigurna i dostupna energija

Bekir Yilmaz — Mon, 25 Sep 2017 12:24:20 GMT

Energija je roba kojom se trguje na globalnim tržištima. Nedovoljan pristup dostupnim izvorima energije, prekidi energetskih tokova, visoka ovisnost o uvozu i nekontrolirane promjene cijena smatraju se mogućim nedostatcima koji utječu na gospodarstvo i, u skladu s tim, na gospodarsku i društvenu dobrobit pogođenih zajednica. Mogu li se poticanjem kapaciteta za obnovljivu energiju u cijeloj Europi i svijetu izmijeniti pravila globalne energetske politike? Koji je doprinos energetske unije EU-a?

Vožnja prema električnoj budućnosti?

Bekir Yilmaz — Mon, 25 Sep 2017 12:24:08 GMT

Na europskim cestama u tijeku je tiha promjena. Očekuje se da će se u cijeloj Europi povećati upotreba električnih vozila. Zahvaljujući tom pomaku, mogao bi se utrti put zelenijem sustavu cestovnog prijevoza, ali bi isto tako mogao predstavljati izazov za ispunjenje potražnje za energijom i ulaganja u potrebnu infrastrukturu.

Razgovor – Od energetske učinkovitosti svi ćemo imati koristi

Bekir Yilmaz — Mon, 25 Sep 2017 12:23:34 GMT

Moguće koristi od poboljšanja energetske učinkovitosti znatne su – ne samo u smislu uštede energije i borbe protiv klimatskih promjena, već i u smislu doprinosa nizu ostalih popratnih koristi, uključujući poboljšanje zdravlja ljudi i stvaranja radnih mjesta. Pitali smo Tima Farrella, višeg savjetnika u kopenhaškom Centru za energetsku učinkovitost, što je najbolje za poticanje energetske učinkovitosti. Naglasio je da su neke od ključnih sastavnica uspjeha ciljne mjere politike i dovoljno sredstava za podupiranje provedbe i usklađenosti.

Ostvarivanje čiste održive energije

Bekir Yilmaz — Mon, 25 Sep 2017 12:23:09 GMT

Ulaganje u čistu energiju mora se ostvarivati usporedno s energetskom učinkovitosti i uštedama energije. Inovativna rješenja mogu iz temelja promijeniti način proizvodnje, skladištenja, prijenosa i upotrebe energije. Prijelaz s fosilnih goriva na obnovljivu i čistu energiju može kratkoročno utjecati na zajednice ovisne o fosilnim gorivima. Zahvaljujući usmjerenim politikama i ulaganjima u nove profesionalne vještine, čista energija može stvoriti nove gospodarske mogućnosti.

Razgovor – Uzgoj hrane ili goriva na našem zemljištu?

Bekir Yilmaz — Mon, 25 Sep 2017 12:22:43 GMT

Prije samo desetak godina proizvodnja biogoriva iz biljaka proglašena je ekološkom alternativom fosilnim gorivima. Odnedavno se smatra da predstavlja konkurenciju proizvodnji hrane i da nije uvijek učinkovito rješenje za smanjenje emisija stakleničkih plinova ili onečišćivača zraka. Razgovarali smo s Irinom Maltsoglou, službenicom za prirodne resurse u Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), o proizvodnji biogoriva i poljoprivredi te o tome može li se učiniti održivom i kako.