All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodiesUčinimo nešto za našu planetu, tiskajte ovu stranicu samo ako je nužno. I najmanje djelo čini veliku razliku ako ga milijuni provode!
Article
To su zemlje pristupnice ili zemlje u pretpristupnoj fazi. Da bi postale punopravne članice EU-a, moraju uspostaviti brojne politike, a područje okoliša jedno je od najopsežnijih područja politike s velikim zakonodavnim paketom.
Štoviše, zapadni Balkan čine nama susjedne zemlje, a svi znamo da okoliš ne poznaje granice i stoga je bliska suradnja u pitanjima okoliša u interesu i EU.
Naposljetku, kao zemlje suradnice u Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za okoliš (Eionet), zemlje zapadnog Balkana imaju pristup velikoj bazi stručnjaka, što im pomaže u suočavanju s izazovima iz područja okoliša. Stručnjaci iz tih zemalja zauzvrat doprinose Eionet mreži svojim znanjem i iskustvom.
Naša suradnja najviše se temelji na praćenju, izvješćivanju i donošenju procjena. Zemlje zapadnog Balkana redovito pružaju podatke EEA iz područja kao što su emisije u zrak ili kvaliteta vode, što nam omogućuje da obradimo i procijenimo podatke. Ti su podatci osnova za donošenje informiranih odluka.
Predmetna se regija suočava s brojnim izazovima, posebice u području zagađenja zraka, vode i tla, što se može riješiti jedino ako su dostupni pouzdani podatci i informacije. Ta je regija i posebno ranjiva kad je riječ o klimatskim promjenama. Mnogo je netaknute prirode koju treba učinkovito zaštititi. EEA namjerava i probleme u tom području riješiti pružanjem stručnog znanja i izgradnjom kapaciteta.
Zemlje zapadnog Balkana čine sastavni dio rada Eionet-a u svojstvu „zemalja suradnica”. U praksi to znači da u tim zemljama održavamo nacionalne mreže Eionet-a. Tim mrežama upravljaju nacionalne kontaktne točke koje imenuju odgovarajuće institucije. Blisko surađujemo s nacionalnim kontakt točkama i pozivamo ih na redovite sastanke nacionalnih kontaktnih točaka / Eionet-a na kojima se raspravlja i odlučuje o strateškim aspektima našeg rada. Usto, nacionalna mreža sastoji se od nacionalnih referentnih centara, od kojih svaki obuhvaća zasebnu temu iz područja okoliša.
Nacionalni referentni centri iz svih zemalja članica i suradnica redovito se sastaju kako bi raspravljali o tehničkim aspektima suradnje u okviru Eionet-a. Osim toga, često utvrđujemo niz tematskih područja za koja je potrebna posebna pomoć, zajedno sa zemljama zapadnog Balkana i drugim dionicima, kao što je Europska komisija. Ta se pitanja pomno rješavaju uz pomoć stručnjaka EEA, europskih tematskih centara (ETC) i drugih relevantnih partnera u mreži. Glavna područja kojima se bavimo većinom su potpora izvješćivanju o kvaliteti zraka, pitanja kvalitete vode, bioraznolikost, otpad i pitanja koja se odnose na područje klime.
Konkretan primjer vidljiv je u nedavno objavljenim profilima o gospodarenju otpada po zemljama u zemljama zapadnog Balkana, koje sastavljamo i za zemlje EU-a.
Postoje brojni izazovi u području okoliša koji su zajednički zemljama Europe, primjerice onečišćenje zraka i vode te suočavanje s utjecajima klimatskih promjena. Za primjereno rješavanje tih pitanja potrebni su odgovarajući podatci i informacije.
U nekim smo zemljama svjedočili zastarijevanju infrastrukture za praćenje. To je posebno vidljivo u praćenju kvalitete zraka. Premda zemlje zapadnog Balkana sudjeluju u Indeksu kvalitete zraka, u pojedinim područjima nema dovoljno postaja za praćenje. Taj problem pokušavamo riješiti uz pomoć drugih dionika iz regije. I u drugim područjima postoje nedostatci u podatcima kojima je potrebno posvetiti dodatnu pozornost.
S tim smo zemljama surađivali u okviru raznih pretpristupnih financijskih instrumenata. Zemlje zapadnog Balkana su tijekom godina postale sastavni dio Eionet-a i sve te zemlje u EEA redovito dostavljaju tražene podatke.
EEA izrađuje godišnji pregled uspješnosti svojih zemalja članica i suradnica. Zemlje zapadnog Balkana pokazale su vidljiv napredak tijekom proteklih godina i općenito su jednako uspješne kao zemlje članice EEA, a pojedine zemlje ispunjavaju i do 100 % zahtjeva u pogledu pravovremenosti i kvalitete podataka. Zemlje zapadnog Balkana postale su i sastavni dio EEA Izvješća o stanju okoliša (SOER) koji se izrađuje svakih pet godina.
Zemlje zapadnog Balkana postigle su dogovor u vezi sa „zelenim programom za zapadni Balkan”, koji je u velikoj mjeri u skladu s Europskim zelenim planom i koji su zemlje podržale u velikoj mjeri.
EEA trenutačno priprema prijedlog projekta u okviru pretpristupnog financiranja (IPA III). Taj će prijedlog biti u cijelosti usklađen sa Europskim zelenim planom i njime će se obuhvatiti brojne teme, poput dekarbonizacije, kružnog gospodarstva, (uklanjanja) onečišćenja, održivih prehrambenih sustava i bioraznolikosti. EEA ovim prijedlogom nastoji pomoći zemljama zapadnog Balkana u ispunjavanju ciljeva navedenih u „zelenom programu za zapadni Balkan”.
Punopravno članstvo u EEA dostupno je „trećim zemljama”, kako je navedeno u osnivačkoj Uredbi. Zapravo, EEA već ima pet zemalja članica koje nisu dio EU-a.
U tom smislu vidimo nedvojbene mogućnosti za članstvo u EEA nakon što zemlje budu tehnički spremne za to. To je u velikoj mjeri politički proces na koji EEA ne može puno utjecati, ali smo iznimno predani održavanju i jačanju naših odnosa u nadolazećim godinama, kako je navedeno u „Strategiji EEA i Eionet-a za razdoblje 2021. – 2030.”.
Luc Bas
Voditelj programa, koordinacije, mreža i strategije u EEA
Intervju objavljen u biltenu EEA, prosinac 2021.
For references, please go to https://www.eea.europa.eu/hr/articles/zemlje-zapadnog-balkana-vazne-su or scan the QR code.
PDF generated on 2024-12-09 00:49
Engineered by: Internetski tim EEA
Software updated on 26 September 2023 08:13 from version 23.8.18
Software version: EEA Plone KGS 23.9.14
Radnje vezane za dokument
Podijelite s drugima