dalje
prethodno
stavke

Article

Solidarnost – ključ za oporavak od pandemije bolesti COVID-19 te bolju i održivu budućnost

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2022-03-03 Zadnja izmjena 2022-03-22
4 min read
Photo: © Zvonimir Zvonar, Climate Change PIX /EEA
Godinu 2021. obilježili su pandemija bolesti COVID-19 i učinci klimatskih promjena. Suočena s višim cijenama energije i zabrinutosti za zdravlje, Europa u 2022. mora donijeti teške odluke kako bi se oporavila. Zakašnjelo djelovanje i smanjene ambicije vjerojatno će dugoročno imati više društvene i gospodarske troškove. Rješavanje problema društvene nejednakosti u prijelazu na održivost ključno je za bolju budućnost svih nas.

Bez obzira na to koliko teške naše svakodnevne odluke u 2022. bile, moramo biti dovoljno hrabri kako bismo ostali na putu prema cilju održivosti postavljenom u Europskom zelenom planu, koji se ostvaruje putem zakonodavnog paketa, kao što je primjerice paket 'Spremni za 55 %'. Ključ je u društvenoj solidarnosti. Europa je već uspostavila neke mehanizme financiranja kako bi pomogla onima koji su pogođeni. Moramo osnažiti tu socijalnu komponentu naših nastojanja i otkloniti društvene nejednakosti koje bi ekonomska tranzicija mogla donijeti.

Kako se približava kraj 2021., naši svakodnevni razgovori i dalje se uglavnom vrte oko bolesti COVID-19, njezine najnovije varijante omikrona, treće doze cjepiva, učinkovitosti cjepiva te novih mjera zatvaranja i ograničenja. Svi smo mi pogođeni pandemijom i njezinim posljedicama. Izgubljeni životi broje se u milijunima. Sa svakim novim valom bojimo se da nismo u mogućnosti pružiti zdravstvenu skrb onima kojima je to potrebno. Rizici te ljudska i društvena cijena stvarni su.

Kad je riječ o Europi, godinu 2021. obilježile su i poplave u nekoliko zemalja te šumski požari na jugu. Nažalost, to nas nije iznenadilo. Istraživanja, uključujući naše najnovije izvješće o klimatskim opasnostima, upućuju na učestalost i ozbiljnost tih ekstremnih događaja prouzročenih klimatskim promjenama. Ti događaji utječu na naše zdravlje i dobrobit dok istodobno smanjuju otpornost prirode. Jasno je da se moramo prilagoditi i učiniti sve kako bismo smanjili povećanje prosječne temperature na globalnoj razini. Svaka je desetina stupnja Celzijeva dragocjena. Navedeni je problem spomenut na Konferenciji stranaka održanoj u Glasgowu posvećenoj klimi, koja je rezultirala dovršavanjem pravilnika Pariškog sporazuma te održala na životu ciljeve iz Pariza u pogledu ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5 Celzijev stupanj.

Europska politika ambiciozno raste

Bez obzira na sve navedeno, godinu 2021. nisu obilježili samo pandemija i ekstremne vremenske prilike. Golema količina inicijativa politike predstavljena je u Europi kako bi se ostvarila vizija iz Europskog zelenog plana, uključujući Akcijski plan „Prema nultom onečišćenju zraka, vode i tla”, Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama, Strategiju za šume te najnoviju Strategiju o tlu.

Jedan od najznačajnijih napora politike ove godine bio je Europski zakon o klimipravno obvezujući dokument Europske unije u pogledu postizanja klimatske neutralnosti i klimatske otpornosti do 2050. i smanjenja neto emisija stakleničkih plinova do najmanje 55 % ispod razina iz 1990. do 2030. kao ključan korak prema postizanju klimatske neutralnosti. Kako bi se postigao cilj od 55 %, Europska komisija predložila je niz inicijativa poznatih pod nazivom paket „Spremni za 55 %”.

Paket „Spremni za 55 %” sastoji se od skupa međusobno povezanih prijedloga ciljeva cijena, standarda i pomoćnih mjera kako bi se ostvarila potrebna promjena. Preoblikovanje gospodarstva i društva Europe kako bi se postigla klimatska neutralnost nikad se nije smatralo lakim zadatkom. A pandemija i oporavak nakon nje to su dodatno otežali.

Neovisno o tome najnovije Izvješće o trendovima i projekcijama pokazuje da zadani cilj smanjenja od 55 % do 2030. nije nerealan. Uz dodatne napore i politike Europa može postići taj cilj. Naše novo mrežno mjesto Klima i energija u EU pruža detaljne informacije o napretku država članica EU-a prema postizanju ciljeva do 2030.

Teške odluke: odgovor je društvena solidarnost

I dalje živimo s gospodarskim posljedicama krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19. Iznenadan prestanak obavljanja mnogobrojnih gospodarskih djelatnosti zbog zatvaranja doveo je do nezaposlenosti ili slabe zaposlenosti, smanjene proizvodnje i poteškoća za javna sredstva financiranja. Trenutačno svjedočimo neočekivano visokom povratnom rastu koji je uslijedio nakon početnog smanjenja uz prekide u globalnoj trgovini.

U međuvremenu cijene energije rastu s dolaskom zimskih mjeseci. Cijene plina osobito su dosegnule rekordne iznose, do deseterostruko u odnosu na razdoblje prije godinu dana. Mnoge europske zemlje ovise o prirodnom plinu, a porast cijena osjeti se u mnogobrojnim kućanstvima. To bi moglo rezultirati povećanom upotrebom onečišćujućih goriva poput ugljena ili jednostavno energetskim siromaštvom. U vrijeme kada slabija gospodarska djelatnost znači niže prihode od poreza i veću javnu potrošnju te kada zdravstvena skrb i nezaposlenost predstavljaju još veće opterećenje za javne financije, takve političke odluke nikad nisu jednostavne.

Suočeni s tim teškoćama, hoćemo li smanjiti ambicije ili usporiti? Nikako.

Zakašnjelo djelovanje ili izostanak djelovanja neće učiniti da izazovi nestanu. Naprotiv, svako kašnjenje vrlo će vjerojatno dugoročno dovesti do viših društvenih i zdravstvenih troškova. Međutim, svaki napredak u području klime i okoliša može dovesti do konkretnih rezultata. Na primjer, čišći zrak spasio je stotine tisuća života u Europi. Donošenje strožih smjernica Svjetske zdravstvene organizacije moglo nam je pomoći izbjeći 170 000 preranih smrtnih slučajeva 2019. Slično tome, možemo djelovati u području klime dok rješavamo društvene troškove i pomažemo onima koji su najviše pogođeni.

Bez obzira na to koliko teške naše svakodnevne odluke tijekom 2022. bile, moramo biti dovoljno hrabri kako bismo ostali na putu prema cilju održivosti postavljenom u Europskom zelenom planu, koji se ostvaruje putem paketa zakonodavstava, kao što je paket „Spremni za 55 %”.

Ključ je u društvenoj solidarnosti. Europa je već uspostavila neke mehanizme financiranja kako bi pomogla onima koji su pogođeni. Moramo osnažiti tu socijalnu komponentu naših nastojanja i otkloniti društvene nejednakosti koje bi ekonomska tranzicija mogla donijeti.” Smatram da zajedno možemo izgraditi bolju budućnost za sve nas.

Iskoristimo nadolazećih 12 mjeseci kako bismo ubrzali ambicije tako da 2022. postane godina solidarnosti, hrabrosti i nade.

 

Hans Bruyninckx

Hans Bruyninckx

Izvršni direktor EEA

Uvodni članak objavljen u biltenu EEA, prosinac 2021.

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Tags

Filed under:
Filed under: fit for 55 package
Radnje vezane za dokument