dalje
prethodno
stavke

Article

Prema Europi 2030.: otporna priroda, održivo gospodarstvo i zdravi životi

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2020-09-29 Zadnja izmjena 2020-10-26
5 min read
Photo: © Javier Arcenillas, REDISCOVER Nature/EEA
Pandemija bolesti COVID-19 jasno pokazuje kako naša društva i gospodarstva mogu biti krhka kad se suoče s velikim šokom. Očekuje se da će uništavanje okoliša i klimatske promjene pridonijeti učestalosti i ozbiljnosti takvih šokova. Budući da smo suočeni s nesigurnošću i višestrukim izazovima, naša je jedina održiva mogućnost osigurati da nas svaka odluka koju donesemo u ovom ključnom razdoblju približi ostvarenju ciljeva u pogledu socijalnih pitanja i održivosti.

Naredni mjeseci bit će ključni za utvrđivanje planova oporavka i ulaganja. Kako bismo pridonijeli tim raspravama, organiziramo niz internetskih debata usmjerenih na približavanje stručnog znanja i mišljenja širojjavnosti. Promjene su neizbježne. Moramo se pobrinuti za to da nas svaka odluka donesena na tom putu dovede korak bliže održivosti.

Hans Bruyninckx, izvršni direktor Europske agencije za okoliš

Pandemija bolesti COVID-19 prouzročila je korjenite promjene. Svijet se suočavao s ratovima, gospodarskim i financijskim krizama, šumskim požarima, nestašicom hrane, migracijskim valovima te lokalnim i sezonskim epidemijama. Međutim, ova pandemija potpuno je drukčija od svega s čime su se današnje generacije prije susrele. Proširila se diljem svijeta, izravno je ili neizravno pogodila milijune, ako ne i milijarde ljudi, ograničila kretanje u društvima, zatvorila granice i zaustavila aktivnost cjelokupnih sektora. I to sve u samo nekoliko mjeseci.

Prošlo je šest mjeseci otkako su mnoge zemlje u Europi primijenile mjere ograničenja kretanja radi suzbijanja bolesti COVID-19. Nakon prvog šoka zbog te goleme i nagle promjene društva i dalje nastoje shvatiti virus i cjelokupni razmjer njegovih utjecaja te pronaći rješenja za njihovo ublažavanje.

Nejednaki učinci na zdravlje

Način na koji koronavirus utječe na ljuderaznolik je. Ugrožene skupine, kao što su starije osobe ili osobe s već postojećim zdravstvenim stanjima i bolestima, izložene su ozbiljnijem riziku.

Na te ugrožene osobe obično više utječu i zdravstvene opasnosti iz okoliša, osobito loša kvaliteta zraka. Dugotrajna izloženost onečišćujućim tvarima u zraku – čak i u niskim koncentracijama – i ostalim štetnim tvarima može narušiti ljudsko zdravlje i prouzročiti kronične bolesti, zbog čega ljudi postaju podložniji postojećim i novim bolestima kao što je COVID-19.

U našem nedavnom izvješću naslovljenom Healthy environment, healthy lives (Zdrav okoliš, zdravi životi) naglašava se da se svaka osma smrt u Europi može povezati s nedovoljno kvalitetnim okolišem. Pozornost se usmjerava i na nejednakosti u pogledu učinaka na zdravlje u Europi i unutar zemalja. Smanjenje onečišćenja okoliša i osiguravanje pristupa čistom okolišu može smanjiti teret bolesti i pomoći ljudima da žive zdravije.

Očuvanje prirodnih područja

COVID-19 je zoonotska bolest. Riječ je o novom virusu koji je sa životinjskih vrsta prešao na čovjeka. Takav je prelazak najvjerojatniji kad divlje životinje dođu u blizak kontakt s ljudskom populacijom, što uglavnom proizlazi iz širenja ljudskih aktivnosti u prirodnim područjima, interakcije ljudi i životinja u pogonima za intenzivnu proizvodnju mesa ili lovadivljih vrsta za prehranu ljudi.

COVID-19 je samo jedan primjer povezanosti šireg uništavanja okoliša i njegovih konkretnih učinaka na naše zdravlje i dobrobit. U proteklih nekoliko dana objavljena su dva ključna izvješća – peto izdanje Izgleda za globalnu bioraznolikost Global Biodiversity Outlook 5 Konvencije o biološkoj raznolikosti i Izvješće o stanju živućeg planeta za 2020. Living Planet Report 2020 Svjetskog fonda za prirodu. U oba izvješća se naglašava alarmantno smanjenje biološke raznolikosti i poziva na odlučne i hitne mjere na globalnoj razini. Jednako zabrinjavajući trendovi uočavaju se u Europi i utječu na otpornost prirode, njezinu produktivnost i mogućnost da skrbi  za nas. Narednih tjedana objavit ćemo sveobuhvatnu procjenu stanja prirode u Europi na temelju detaljnih podataka koje su dostavile države članice EU.

Povećanje otpornosti prirode na globalnoj razini zaštitom, očuvanjem i obnavljanjem prirodnih područja i prelaskom na održivi prehrambeni sustav neće samo smanjiti rizike povezane sa zoonotskim bolestima, nego će osigurati i dugoročnu dobrobit.

Razmatranje klimatske nesigurnosti

Način na koji se koristimo prirodnim resursima, među ostalim fosilnim gorivima, šumama i zemljištima, i intenzitet kojim se njima koristimo također su u središtu klimatskih promjena. Od nedavnih šumskih požara u SAD-u do ledenjaka koji se otapaju u Alpama, učinci su već sadaporažavajući. Ako ne uspijemo drastično smanjiti globalne emisije stakleničkih plinova i prilagoditi se klimi koja se mijenja, suočit ćemo se s mnogim ozbiljnijim šokovima koji će utjecati na društvo i gospodarstvo. Kao što je to slučaj s bolešću COVID-19 i onečišćenjem zraka, neke od nas će to pogoditi više nego ostale.

Bolest COVID-19 dovela je do javnozdravstvene i duboke gospodarske krize. Europska unija i države članice kao odgovor na nju donose planove gospodarskog oporavka.

Pravo pitanje glasi: Kako se možemo oporaviti od trenutne krize i pritom spriječiti buduću novu krizu – okolišnu, klimatsku, gospodarsku i javnozdravstvenu?

Izgrađivanje otpornog i pravednog društva i zelenog gospodarstva

Mjere ograničenja kretanja znatno su i naglo promijenile način života u Europi. Na cestama je bilo manje vozila, a komercijalnih letova gotovo uopće nije bilo. Mnoge aktivnosti počele su se odvijati putem interneta, što je dodatno smanjilo potrebu za mobilnošću. Učinci na okoliš bili su jasni. U nekoliko tjedana u gradovima se poboljšala kvaliteta zraka. Ukidanjem ograničenja i nastavkom gospodarskih djelatnosti postupno se vraćamo na razine prije bolesti COVID-19.

Primjer bolesti COVID-19 pokazuje da su zemlje koje su reagirale brzo i odlučno općenito imale manje stope zaraze i smrtnosti, uključujući stanje među ugroženijim skupinama. Mjere ograničenja kretanja u kratkom su vremenu znatno promijenile način života, smanjujući pritisak na prirodu, a digitalizacija može ponuditi određena rješenja. Slično tome, odlučne mjere koje dovode do temeljnih promjena u sustavima proizvodnje i potrošnje mogu biti ključne za promjene.

Dugoročne ambicije u pogledu politike u Europi utvrđene su u europskom zelenom planu, njegovim strategijama i akcijskim planovima. U govoru o stanju Unije predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen nije samo ponovno potvrđena predanost Europe tim ciljevima, nego su i dodatno povećane klimatske ambicije. Te ambicije će se ostvariti pomoću pravedne tranzicije, pridajući jednaku važnost mjerama u pogledu nejednakosti i socijalne pravde u kontekstuklimatskih ciljeva.

Naredni mjeseci bit će ključni za utvrđivanje planova oporavka i ulaganja. Kako bismo pridonijeli tim raspravama, organiziramo niz internetskih debata usmjerenih na približavanje stručnog znanja i mišljenja širojjavnosti.

Promjene su neizbježne. Moramo se pobrinuti za to da nas svaka odluka donesena na tom putu vodi korak bliže održivosti.

Hans Bruyninckx

Izvršni direktor Europske agencije za okoliš

Intervju je objavljen u rujanskom izdanju biltena Europske agencije za okoliš br. 03/2020.

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Tags

Filed under:
Filed under: european green deal
Radnje vezane za dokument