dalje
prethodno
stavke

Article

Održivi gradovi: preobrazba urbanih krajobraza Europe

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2021-11-08 Zadnja izmjena 2021-11-16
4 min read
Photo: © Uno Raamat, Unsplash
Ugljična neutralnost i kružno gospodarstvo te čišći zrak i čišći promet neki su od ambicioznih ciljeva u području okoliša i klime koje je zacrtala Europa. Gradovi, kao naselja u kojima živi velika većina Europljana, trebaju odigrati odlučujuću ulogu u postizanju europskih ciljeva održivosti. Pitanje glasi: kako gradovi mogu postati održivi?

Tallinn, glavni grad Estonije, nedavno je proglašen dobitnikom Nagrade za zelenu prijestolnicu Europe za 2023., čime se pridružio redovima brojnih drugih europskih gradova, kao što su Stockholm, Hamburg, Kopenhagen, Grenoble, Ljubljana, Lisabon i Lahti. Nagrada „Europski zeleni list”, za koju se mogu natjecati gradovi s 20 000 do 100 000 stanovnika, za 2022. dodijeljena je gradovima Valongo (Portugal) i Winterswijk (Nizozemska). Imao sam čast sudjelovati u raspravama žirija. To me iskustvo iznimno nadahnulo i obogatilo jer mi je omogućilo da steknem uvid u mjere koje europski gradovi poduzimaju u pokušaju ostvarenja održivosti uz istodobno pripremanje za buduće izazove. Međutim, put do postizanja održivosti u gradovima nije jednostavan.

U gradovima živi oko tri četvrtine Europljana. Oni su složeni sustavi koji povezuju zajednice i okoliš u jedan živi organizam koji se neprestano razvija. Riječ je o društvenim, kulturnim i gospodarskim središtima koji su sastavni dio regija koje ih okružuju. Unatoč tim zajedničkim značajkama, svaki je grad u Europi jedinstven. Imaju jedinstvena obilježja koja su se razvijala kroz povijest i koja su oblikovala njihov zemljopisni položaj, stanovnici i društveno-politički sustavi. Zbog toga se i izazovi s kojima se gradovi suočavaju znatno razlikuju.

Neki se gradovi suočavaju sa starenjem stanovništva ili smanjenjem broja stanovnika, dok drugi gradovi pak bilježe porast broja stanovnika. Slabljenje određenog gospodarskog sektora, kao što je sektor teške industrije, turizma ili ribarstva, može ozbiljno utjecati na gospodarstvo nekih gradova. S druge strane, neki gradovi mogu djelovati kao magneti za gospodarske inovacije koji privlače mlade talente iz cijele Europe. Isto tako, utjecaji na okoliš mogu se znatno razlikovati.

Naši alati, kao što su indeks kvalitete zraka u Europi i preglednik kvalitete zraka u europskim gradovima, pokazuju da ne udišemo svi isti zrak, što ima različite uzroke i posljedice. Druge procjene i pokazatelji ukazuju na to da će klimatske promjene različito utjecati na različite regije i gradove. Obalni gradovi, posebno na sjeverozapadnom Atlantiku, bit će izloženi većem riziku od oluja, dok bi se gradovi na jugu mogli suočiti s nestašicom vode ili šumskim požarima. Naše studije pokazuju i da su pojedine zajednice i skupine u gradovima, a posebno starije osobe, ranjivije od drugih s obzirom na to da su izložene utjecaju većeg broja opasnosti za okoliš, kao što su onečišćenje zraka ili onečišćenje bukom.

Međutim, unatoč svojim jedinstvenim značajkama i izazovima s kojima se susreću, svi gradovi trebaju poduzeti mjere kako bi se pripremili na učinke klimatskih promjena. Svi će gradovi morati pridonijeti postizanju ciljeva u pogledu klimatske neutralnosti, kružnog gospodarstva i biološke raznolikosti uz istodobno osiguravanje čišćeg i zdravijeg okoliša i pružanje boljih društvenih i gospodarskih mogućnosti svojim stanovnicima.

Većina europskih gradova naseljena je već stoljećima, a njihove ulice, naselja i građevine odražavaju tu baštinu. Postojeća infrastruktura djelomično određuje koliko brzo možemo zamijeniti fond zgrada odnosno adaptirati postojeće zgrade ili pak razviti nove mogućnosti prijevoza. U tim slučajevima potrebno je pažljivo razmotriti kako postići održivost.

Krajnji je cilj možda jednak, ali put prema održivosti nedvojbeno će trebati prilagoditi svakom pojedinom gradu, uzimajući u obzir njegove jedinstvene značajke i izazove s kojima se suočava. Jedna od aktivnosti Europske agencije za okoliš bilo je i okupljanje dionika radi razvoja zajedničkog konceptualnog okvira, koji čini temelj našeg nedavno objavljenog izvješća i kratkog sažetka te naših predstojećih procjena u tom području. Svrha je tog okvira pomoći gradskim vlastima i kreatorima politika da osmisle planove za prijelaz na održivost na temelju šest različitih perspektiva održivosti u urbanim sredinama, konkretno kako bi postigli da gradovi postanu kružni, otporni, s niskim razinama emisija ugljika, zeleni, uključivi i zdravi.

Osiguravanje zelenih i plavih površina u središtu grada i integracija javnog prijevoza sa sustavima aktivne mobilnosti (kao što su vožnja bicikla i pješačenje) te razvoj djelotvornijih sustava recikliranja samo su neki od primjera koraka koje gradske vlasti mogu poduzeti kako bi postigle veću razinu održivosti u svojim gradovima. Veća primjena tehnoloških dostignuća, kao što su električna vozila ili tehnologije koje omogućavaju rad na daljinu, može ubrzati taj postupak. Zelene prijestolnice Europe jasan su dokaz kako dugoročna i dosljedna vizija koju podržavaju relevantne upravljačke strukture, znanje i podatci može uistinu promijeniti grad u svega nekoliko desetljeća.

 

 Hans Bruyninckx

Hans Bruyninckx

Izvršni direktor Europske agencije za okoliš
Uvodni članak objavljen u biltenu EEA, rujan 2021.

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage

Tags

Filed under:
Filed under: european green capital
Radnje vezane za dokument