dalje
prethodno
stavke

Article

Oblikovanje Europe 2050: zdravija, čišća i otpornija

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2021-04-06 Zadnja izmjena 2021-05-12
5 min read
Photo: © Alessandra Pitarresi, REDISCOVER Nature /EEA
Nakon godine dana života s bolešću COVID-19 i njezinim učincima, Europa nastavlja pripremati pakete politika kako bi ostvarila ambiciozne ciljeve opisane u Europskom zelenom planu. Europa mora ostati usredotočena na svoje ciljeve i osigurati da Europa 2050. bude otporno društvo koje se temelji na solidarnosti i svima nam osigura zdravi okoliš.

Prošla je točno godina otkako su mnoge zemlje u Europi i svijetu uvele ograničenja kako bi usporile širenje koronavirusa. Bolest COVID-19 uzrokovala je golemu socijalnu i gospodarsku štetu. Dosad je u svijetu zaraženo više od 120 milijuna ljudi, a umrlo ih je više od 2,6 milijuna. Neke ranjive skupine, poput starijih osoba, pogođene su više nego ostale. Pandemija je teško pogodila i brojne gospodarske sektore, kao na primjer turizam, kulturne aktivnosti i ugostiteljstvo, a time i izvore prihoda onih koji o njima ovise. Promijenili su se i mnogi aspekti naših života, od društvenih interakcija do svakodnevnih navika – kako i gdje radimo ili pohađamo nastavu.  

Godinu dana kasnije suočeni smo sa zdravstvenom i gospodarskom krizom i društvom umornim od pandemije. Europska unija i države članice poduzele su mjere za ublažavanje nekih od tih negativnih učinaka s pomoću inicijativa potpore. Europa je odlučila staviti zdravlje svojih građana na prvo mjesto i time minimizirati gubitak ljudskih života. Pri tome je vrijeme od velike važnosti. Programi cijepljenja moraju biti brži od širenja novih sojeva virusa uz nadu da će se naša društva u nadolazećim mjesecima uspjeti vratiti donekle normalnom životu. No i dalje ne znamo koliko će ova situacija trajati i kako će buduće generacije platiti sve veći dug. 

 

Prelazak Europe na održivost u vrijeme pandemije bolesti COVID-19 

U ovim okolnostima EU napreduje prema održivosti. Kratko prije strogog zatvaranja zbog koronavirusa Europska komisija najavila je Europski zeleni plan, sveobuhvatni program politika u svrhu postizanja ugljično neutralnog i održivoga gospodarstva do 2050. „pravednom tranzicijom”, u kojem „nijedno mjesto i nitko ne smije biti zapostavljen”. Europski zeleni plan odgovor je Europe na klimatsku krizu i krizu bioraznolikosti. 

Ti su sveobuhvatni ciljevi preneseni u niz paketa politika, uključujući Strategiju EU za bioraznolikost do 2030., Strategiju „od polja do stola”, Akcijski plan za kružno gospodarstvo, Strategiju za industrijske emisije, Propis o klimi i Sporazum o klimi. U veljači je predložena strategija EU za prilagodbu klimatskim promjenama, još jedan ključni zakonodavni akt, čiji je cilj omogućiti pametniju, bržu i sustavniju prilagodbu. Nastavit će se predstavljati i druge inicijative, kao što su Strategija za kemikalije, Akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla te „Paket  cilja od 55 %” za smanjenje emisija  najmanje 55 % do 2030. 

Više informacija o utjecaju klimatskih promjena na zdravlje: Europski centar za praćenje klime i zdravlja

Europska agencija za okoliš podržava navedene politike osiguravanjem pouzdanih podataka, procjena i informacijskih platformi. Naš rad obuhvaća širok raspon tema i sustava, uključujući kvalitetu zraka, sustave mobilnosti, emisije stakleničkih plinova, utjecaj klimatskih promjena na zdravlje i analizu ekosustava. Ističemo napredak u tim područjima i utvrđujemo gdje je potrebno uložiti dodatne napore te prenosimo svoja znanja i podatke relevantnim kreatorima politika i široj javnosti.  

 

Utvrđivanje opsega ambicija i njihovo ostvarenje 

Kada dijelimo svoje nalaze ili kada se najavi novi politički prijedlog, uvijek se ponavlja isto pitanje: činimo li dovoljno? Jesu li ciljevi postavljeni u prijedlogu dovoljni? Mogu li Europa ili države članice učiniti više? Moglo bi se reći da nikad ne činimo dovoljno i da se uvijek može učiniti više, ali tako jednostavnim odgovorom zanemarili bismo složenost problema s kojima se suočavamo.  

Postavljanje neostvarivih i nerealnih ciljeva u Europi i svijetu, kao i postavljanje ciljeva bez alata za njihovo postizanje ili praćenje njihova napretka, samo potkopava povjerenje u te procese. S druge strane, mišljenje je znanosti da su nam ambiciozne politike zapravo potrebne. Trebaju nam politike koje potiču ubrzavanje i širenje revolucionarnih rješenja. Primjerice, naši podatci o emisijama stakleničkih plinova već pokazuju da su potrebni znatni dodatni napori za smanjenje tih emisija. Osim toga, pokazuju da smo već ostvarili neke ciljeve u određivanju zaštićenih područja u morskom okolišu, ali da i dalje postoje poteškoće u pogledu bioraznolikosti. Ključno pitanje nije nužno je li cilj dovoljno ambiciozan ili možemo li učiniti više, već što ćemo učiniti drugačije kako bismo osigurali ostvarivanje postavljenih ciljeva. 

Drugi je čimbenik vrijeme. Postizanje održivosti ne može se ostvariti preko noći. Potrebno je vrijeme i niz političkih koraka, a sve to potrebno je usmjeriti k istom cilju. Neke su aktivnosti mogle biti opširnije i jasnije ukazivati na to što radimo drugačije.

Jasno je i da će prelazak prema održivoj Europi utjecati na neke skupine više nego na druge, baš kao što je to slučaj s koronavirusom i opasnostima za okoliš poput onečišćenja zraka ili utjecaj klimatskih promjena. Na osjetljivije osobe će to vjerojatno više utjecati. Europska unija trebala bi jasnije izložiti socijalnu dimenziju i učiniti više za uklanjanje društvenih nejednakosti.  

Ipak, impresivno je da su Europska unija i države članice usklađene i dalje usredotočene na ciljeve Europskog zelenog plana, unatoč trenutačnoj zdravstvenoj i gospodarskoj krizi. Europski zeleni plan dosad se pokazao izuzetno otpornim na COVID-19.

 

Oblikovanje Europe 2050 

Znanstvenici i institucije kreiranja znanja dobri su u oblikovanju budućnosti i izradi scenarija. No u konačnici se ne radi o predviđanju budućnosti, već o oblikovanju buduće Europe, o preobrazbi postojećeg društva u društvo u kojemu želimo živjeti. To bi društvo trebalo biti izgrađeno na solidarnosti, svima nam pružati zdravi okoliš i biti otporno na buduće šokove, baš kao i cijeli svijet.

U tom su kontekstu u pravo vrijeme europski čelnici, uključujući Davida Sassolija, predsjednika Europskog parlamenta, Antónija Costu, premijera Portugala u ime predsjedništva Vijeća i Ursulu von der Leyen, predsjednicu Komisije, prošlog tjedna najavili Konferenciju o budućnosti Europe i pozvali ljude iz cijele Europe da podijele svoje ideje kako bi pridonijeli oblikovanju budućnosti Europe, Europe koja će izgraditi otpornije društvo na temelju zdravog okoliša, u kojoj su dobrobit i zdravlje svih Europljana na prvome mjestu.

 

Hans Bruyninckx

Hans Bruyninckx 

Izvršni direktor Europske agencije za okoliš  

Članak je objavljen u izdanju biltena Europske agencije za okoliš br. 1/2021 za ožujak 2021.  

 

Permalinks

Geographic coverage

Temporal coverage