dalje
prethodno
stavke

Onečišćenje zraka

Promijenite jezik
Page Zadnja izmjena 2023-11-23
Onečišćenje zraka šteti zdravlju ljudi i okolišu. U Europi su se znatno smanjile emisije brojnih onečišćivača zraka tijekom proteklih desetljeća, što je dovelo do poboljšane kvalitete zraka u cijeloj regiji. Ipak, koncentracije onečišćivača zraka su još uvijek previsoke i problemi kvalitete zraka nisu uklonjeni. Značajan udio europskog stanovništva živi na područjima, pogotovo u gradovima, gdje se prekoračuju standardi kvalitete zraka: onečišćenje ozonom, dušičnim dioksidom i lebdećim česticama ozbiljne su prijetnje zdravlju. Nekoliko je zemalja prekoračilo jednu ili više graničnih vrijednosti emisija iz 2010. godine za četiri velika onečišćivača zraka. Stoga je smanjenje onečišćenja zraka i dalje važno.

Onečišćenje zraka je problem na lokalnoj, paneuropskoj i globalnoj razini. Onečišćujuće tvari u zraku ispuštene u jednoj zemlji mogu atmosferom dospjeti u druga mjesta, gdje mogu uzrokovati ili doprinijeti lošoj kvaliteti zraka.

Lebdeće čestice, dušični dioksid i prizemni ozon danas se smatraju trima onečišćujućim tvarima koje najviše utječu na ljudsko zdravlje. Izloženost tijekom najveće koncentracije i dugotrajna izloženost ovim onečišćujućim tvarima ovise o težini utjecaja, od narušavanja respiratornog sustava do prerane smrti. Oko 90 % stanovnika europskih gradova izloženo je onečišćujućim tvarima u koncentracijama iznad razina kvalitete zraka koje se smatraju štetnima po zdravlje. Na primjer, procjenjuje se da sitne lebdeće čestice (PM2.5) u zraku skraćuju očekivano trajanje života u Europskoj uniji za više od osam mjeseci. Benzo(a)piren je kancerogena onečišćujuća tvar koji izaziva sve veću zabrinutost, čije su koncentracije iznad najniže razine utvrđene u cilju zaštite ljudskog zdravlja u nekoliko gradskih područja, naročito u srednjoj i istočnoj Europi.

Onečišćenje zraka nanosi štetu ljudskom zdravlju i ekosustavima. Prema postojećim standardima, veliki dijelovi populacije ne žive u zdravom okruženju. Da bi se osigurao održivi razvoj, Europa će morati pokazati ambicioznost i ostvariti više nego što je propisano postojećim zakonodavstvom.

Hans Bruyninckx, Izvršni direktor Europske agencije za okoliš

Onečišćenje zraka isto tako šteti našem okolišu.

  • Acidifikacija se znatno smanjila između 1990. i 2010. na europskim područjima s osjetljivim ekosustavom koja su bila izložena taloženju kiselina s prekomjernom količinom sumpora i dušika.
  • Eutrofikacija, veliki problem za okoliš uzrokovan unosom viška hranjivih tvari u ekosustav,  nije zabilježila sličan napredak. Područja s osjetljivim ekosustavom koja su pod utjecajem prevelikih količina atmosferskog dušika tek su se neznatno smanjila u razdoblju od 1990. do 2010.
  • Izloženost visokim koncentracijama ozona uzrokuje štetu na usjevima. Velik broj poljoprivrednih usjeva izložen je razinama ozona koje premašuju dugoročan cilj Europske unije namijenjen zaštiti vegetacije. Ovo se naročito odnosi na značajan dio poljoprivrednih područja, pogotovo u južnom, središnjem i istočnom dijelu Europe.

Kvaliteta zraka u Europi nije uvijek rasla u skladu s općim smanjenjem antropogenih emisija (koje uzrokuju ljudi) onečišćujućih tvari u zraku. Razlozi koji uzrokuju ovo su složeni:

  • ne postoji jasan linearan odnos između smanjenja emisija i koncentracija onečišćujućih tvari u zraku;
  • raste prijenos onečišćujućih tvari u zraku na velike udaljenosti u Europu iz drugih zemalja sjeverne polutke.

Zbog toga je i dalje potrebno ulagati ciljani napor za smanjenje emisija kako bi se i dalje omogućila zaštita ljudskog zdravlja i okoliša u Europi.

Izvori onečišćenja zraka

Postoje brojni izvori onečišćenja zraka, antropogenog kao i prirodnog podrijetla:

  • izgaranje fosilnih goriva za proizvodnju električne energije, promet, industrija i kućanstva;
  • industrijski procesi i uporaba otapala, na primjer u kemijskoj i mineralnoj industriji;
  • poljoprivreda; 
  • obrada otpada;
  • erupcije vulkana, prašina nanesena vjetrom, raspršena morska sol i emisija hlapivih organskih spojeva iz biljaka primjeri su prirodnih izvora emisija. 

Politike Europske unije

Dugoročni je cilj Europske unije postići razine kvalitete zraka koje ne ugrožavaju i ne utječu negativno na ljudsko zdravlje i okoliš. Europska unija nastoji na različite načine smanjiti onečišćenje zraka: putem zakonodavstva, suradnjom sa sektorima koji su odgovorni za onečišćenje zraka te međunarodnim, nacionalnim i regionalnim tijelima i nevladinim organizacijama te putem istraživanja. Cilj je politika Europske unije smanjiti emisije i postaviti ograničenja i ciljne vrijednosti kvalitete zraka radi smanjenja izloženosti onečišćenom zraku. Krajem 2013. Europska komisija donijela je prijedlog paketa o kvaliteti zraka koji obuhvaća nove mjere za smanjenje onečišćenja zraka.

Saznajte više o europskim politikama za smanjenje onečišćenja zraka

Aktivnosti Europske agencije za okoliš

Europska agencija za okoliš (EEA) predstavlja centar za podatke o onečišćenju zraka za Europsku uniju. Agencija pruža potporu u provedbi zakonodavstva EU-a u vezi s emisijama u zrak i kvalitetom zraka. Agencija također sudjeluje u ocjenjivanju politika EU-a protiv onečišćenja zraka te izradi dugoročnih strategija za unapređenje kvalitete zraka u Europi.

Aktivnosti Europske agencije za okoliš usmjerene su na:

  • stavljanje na raspolaganje javnosti niza podataka o onečišćenju zraka
  • dokumentiranje i procjenu trendova u onečišćenju zraka te s time povezanih politika i mjera u Europi, te
  • ispitivanje kompromisa i sinergija između onečišćenja zraka i politika u različitim područjima, uključujući klimatske promjene, energetiku, promet i industriju.

Saznajte više o aktivnostima Europske agencije za okoliš

Korisne poveznice

Europska agencija objavila je niz  poveznica o onečišćenju zraka.

Permalinks

Geographic coverage

Radnje vezane za dokument