Osobni alati

dalje
prethodno
stavke

Preskoči na sadržaj. | Preskoči na navigaciju

Sound and independent information
on the environment

Prijevoz

Promijenite jezik
Prijevoz je odgovoran za približno trećinu ukupne potrošnje energije u zemljama članicama EEA-a i za više od petine emisija stakleničkih plinova. Također je odgovoran za veliki udio zagađenja zraka u urbanim sredinama i prekomjernu buku. Štoviše, prijevoz ima značajan utjecaj na krajolik jer presijeca prirodna područja na dijelove, što ima ozbiljne posljedice za životinje i biljke.

Potrošnja energije i emisije mnogih onečišćivača iz prijevoza smanjeni su u 2009. godini, no to je smanjenje možda samo privremeni učinak gospodarske krize. Potrebna je značajnija promjena u europskom sustavu prijevoza da bi se spriječili učinci povećanja čak i u vrijeme snažnog gospodarskog rasta. Po prvi puta Europska komisija preporučila je cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG) u prometu. Postizanje cilja smanjenja od 60 % iz bijele knjige „Plan za jedinstveni europski prometni prostor” objavljene 2011. godine zahtjeva integraciju ove politike u konkretne i odlučne aktivnosti tijekom sljedećih godina. Mehanizam za izvještavanje o utjecaju prijevoza na okoliš (TERM) iz 2011. godine ponudio je temelj za godišnju procjenu napretka tih ciljeva uvođenjem Ključnog skupa pokazatelja (eng. Core Set of Indicators,TERM-CSI) i ekološku osnovicu prema kojoj će se provjeravati napredak. TERM-CSI će se koristiti za procjenu mjere u kojoj EU postavlja temelje za zeleniji prijevoz.

Emisije stakleničkih plinova iz prijevoza smanjile su se u 2008. i 2009. godini, prvenstveno zbog učinaka gospodarske krize.

Prijevoz je odgovoran je za 24 % svih emisija stakleničkih plinova u EU u 2009. godini, uključujući i emisije međunarodnog morskog i zračnog prijevoza. Prema novoj bijeloj knjizi o prijevozu, od zemalja članica EU-a zahtjeva se smanjenje stakleničkih plinova u prijevozu za 60 % do 2050. godine u usporedbi s razinama iz 1990. Budući da su se emisije zapravo povećale za 27 % između 1990. i 2009., EU mora postići ukupno smanjenje od 68 % između 2009. i 2050.

Postizanje cilja smanjenja stakleničkih plinova znači oslanjanje na najčišće moguće tehnologije i goriva koja se ne temelje na ugljiku, no i na korištenje najučinkovitijeg načina prijevoza i napuštanje gospodarske neefikasnosti koja proizlazi, između ostalog, iz skrivenih vanjskih troškova. TERM iz 2011. godine pokazuje da je došlo do napretka u učinkovitosti nakon uvođenja obveznih ograničenja emisija CO2 u novim osobnim automobilima. Novi su automobili u 2010. godini bili učinkovitiji za približno petinu u odnosu na 2000. godinu. Dogovorom o reguliranju emisija CO2 iz automobila i kombija postavljena je osnova za pokretanje čitavog voznog parka s niskim emisijama. Konačni podaci o emisijama CO2 za nova osobna vozila (izvješće za 2010. godinu) objavljeni su u prosincu 2011., dok će prvi puni skup podataka za kombije (izvješće za 2012. godinu) biti dostupan 2013. Prema konačnim podacima, energetska učinkovitost novih automobila značajno raste svake godine, a automobilska industrija u cjelini je na dobrom putu da ostvari ciljno smanjenje emisija.

Udio automobila na alternativna goriva u stalnom je porastu te čini više od 5 % flote u 2009. godini. Većina koristi ukapljeni naftni plin (LPG), dok električna vozila čine do 0,02 % ukupne flote.

Pročitajte više o temi Klimatske promjene.

Korištenje energije u prijevozu značajno se povećalo od 1990. godine - ovisnost sektora prijevoza o nafti nije održiva

Godišnja potrošnja energije u prijevozu rasla je neprekidno između 1990. i 2007. godine u zemljama članicama EEA-a. Između 2007. i 2009. ukupna potražnja za energijom za prijevoz pala je za 4 %, no uzlazni trend mogao bi se vrlo lako nastaviti s gospodarskim rastom.

Postizanje cilja EU-a u obliku smanjenja CO2 od 60 % u usporedbi s 1990. godinom do 2050. zahtijevat će pad potrošnje nafte u sektoru prijevoza od približno 70 %. Neodrživa je trenutačna ovisnost sektora prijevoza o nafti koja je 96 %.

Prijevoz ne samo da je sektor s najvećom potrošnjom energije, nego je i, u smislu trendova potrošnje energije, najbrže rastući sektor. Tijekom posljednjih godina, potrošnja energije u prijevozu smanjila se manje nego u drugim sektorima te je stoga njegov udio nastavio rasti. Dostigao je 33 % u 2009. godini za 27 članica EU-a (uključujući međunarodni zračni promet, ali ne i morski).

Cijene goriva nisu dovoljan poticaj za odabir učinkovitijih prijevoznih sredstava. Prosječna stvarna cijena (razina cijena iz 2005. godine) bezolovnog benzina iznosila je 1,14 eura po litri u lipnju 2011., što je prema stvarnoj cijeni 15 % više nego 1980. godine.

Pročitajte više o temi Energetika.

Emisije većine onečišćivača zraka u prijevozu u padu su od 1990. godine

Od 1990. značajan napredak u smanjenju emisija mnogih onečišćivača zraka postignut je u sektoru prijevoza. Ipak, mnogi gradovi i druga urbana područja suočena su s izazovima nepremašivanja granice koncentracija postavljenih prema zakonima EU-a za onečišćivače kvalitete zraka. Na urbanu kvalitetu zraka značajno djeluje cestovni promet.

Emisije iz svih sektora prijevoza smanjene su od 1990. usprkos općem porastu aktivnosti sektora. U 32 zemlje članice EEA-a emisije NOX iz prijevoza smanjene su između 1990. i 2009. - NOX za 25 %, PM2,5 (čestice) za 27 %, SOX za 37 %, CO za 75 %, a nemetanski hlapljivi organski spojevi (NMVOC) za 77 %.

Povećala se i relativna važnost emisija neispušnih plinova jer su uvođenjem tehnologija za smanjenje ispuštanja krutih čestica iz vozila smanjene i emisije ispušnih plinova. U 2009. godini emisije neispušnih plinova u obliku čestica PM2,5 činile su 25 % emisija u sektoru prijevoza u usporedbi sa samo 10 % 1990. godine.

Ciljevi kvalitete zraka prekoračeni su na brojnim područjima. Za dušikov dioksid (NO2), koji može izazvati astmu i druge probleme dišnog sustava, godišnje granične razine prekoračene su kod 41 % stanica za nadzor prometa u 2009. godini. Osim toga, dnevna granična vrijednost za čestice PM10 prekoračena je za 30 % na mjernim mjestima diljem EU-a (27 država članica) u 2009. godini.

Potrebno je istaknuti dva različita problema koja su sve značajnija da bi se objasnile razlike između trendova u emisijama i očekivanih vrijednosti kvalitete zraka. Prvo, udio NOX izravno ispuštenih kao NO2 iz vozila povećan je, što je rezultat povećanog ulaska dizelskih vozila na tržišta u nekim zemljama i korištenja uređaja za kontrolu onečišćenja, poput hvatača krutih čestica i oksidacijskih katalizatora. Taj porast u izravnim emisijama NO2 iz sektora prijevoza utječe na koncentraciju jer djelomično ili potpuno nadoknađuje učinke smanjenja emisija NOX. Drugo, postoje jasni dokazi da stvarne emisije iz vozila mogu premašiti neke vrste emisija odobrenih za svaku vrstu vozila ‑ posebno emisije NOX iz dizelskih vozila. Isti slučaj odnosi se i na emisije CO2.

Pročitajte više o temi Zagađenja zraka.

Utjecaji prijevoza na buku i fragmentaciju krajolika još uvijek su izazov

Gotovo 100 milijuna ljudi izloženo je dugoročno štetnim prosječnim razinama buke od vozila na većim cestama.

Ceste, željezničke pruge i autoceste dijele europski krajolik na sve manje dijelove, a imaju i opasne posljedice na bioraznolikost. Gotovo 30 % tla u EU-u umjereno je, vrlo ili iznimno fragmentirano, čime je ograničeno kretanje i razmnožavanje mnogih vrsta. Podaci također pokazuju da fragmentacija uzrokovana prijevoznom infrastrukturom i širenjem urbanih područja predstavlja sve veću prijetnju zbog sve veće dostupnosti i promjena.

Pročitajte više o temi Bioraznolikost.

Pročitajte više o temi Buka.

Povezani sadržaj

Povezane objave

Vidi također

Geographic coverage

Europe
Radnje vezane za dokument
Filed under:

Komentari

Europska agencija za okoliš (EEA)
Kongens Nytorv 6
1050 Kopenhagen K
Danska
Telefon: +45 3336 7100